Reagovanje Ministarstva za evropske integracije

Ministar za evropske integracije, prof dr Gordana Djurović, odgovorila je na navode objavljene u dnevnom listu „Vijesti“ , od 4. aprila 2010.godine („Podučavao sam vaše stručnjake, strana 2). Reagovanje navodimo u cjelosti:

Odgovoriću godspodinu Radulovića još jednom. Kako je vješt, i na bazi ove prepiske, zakucaće kod nekog donatora, tražeći još jednu “evropsku seminarsku tezgu”, tek da se nađe u ovoj krizi. Ako mu to i uspije, biće mi drago, teška su vremena, a treba isfinansirati sve te mnogobrojne aktiviste njegove NVO, jedne od 4500 registrovanih u Crnoj Gori.

Odnos gospodina Radulovića prema meni, kao profesoru Univerziteta i ministru za evropske integracije, naš narod zove ”ko dobro ne učini, zlo ne dočeka”. Tako je i sa dotičnim gospodinom. Toliko sam mu puta pomogla, da, nakon svega, samo ovo se moglo od njega i očekivati. Ne mogu se sjetiti koliko sam preporuka dala raznim donatorima da bi podržali njegove i slične projekte, koliko smo sastanaka imali sa ovom i drugim NVO, koliko sam puta odgovorila na njihov poziv i održala predavanje na raznim njihovim seminarima, koliko sam puta prihvatila da budem uvodničar na njihovim debatama, iza koliko njihovih seminara sam stala svojim imenom i potpisom, pokušavajući da im obezbjednim dovoljan broj polaznika seminara sa službenicima državne adminstracije, koliko sam ga puta primila u moj kancelariju, pokušavajući da mu pomognem da razvije neki projekat...Moj odnos prema njemu uvijek je bio kao i prema svakom mladom čovjeku i studentu – pomoći mu da nauči i da se profesionalno razvije. On međutim, za razliku od sjajnih studenata pet generacija postdiplome Ekonomskog fakulteta iz oblasti evropskih integracija i tri generacije posdiplome Evropskih studija na Fakultetu političkih nauka, nije naučio ono osnovno - ne zna da cijeni ono što mu je pruženo i to iznošenjem svih ovih “kritika” pokazuje. Srećom, o meni kao profesoru i pedagogu, i kao čovjeku, govore moji studenti i moja velika profesionalna satisfakcija dolazi od njih. Nekoliko desetina mojih studenata magistriralo je iz oblasti evropskih integracija i bila mi je čast da im budem mentor. Zato moj stručni rad ima utemeljenje i smisao, a gospodin Radulović je tek jedan primjer da “u svakom žitu kukolja ima”. Mi profesori, za ovakve “stručnjake” obično kažemo da su to osrednji studenti sa viškom ambicija i deficitom kućnog vaspitanja. Dovoljno je samo osnovati jednu NVO i možeš se samoproglasiti za stručnjaka i kritikovati sve i svakoga. Sindrom “NVO profesionalaca”.

Konstatacija dotičnog gospodina da “niti je želio, niti želi postati dio mog tima, jer je cijelog života pažljivo birao društvo” - Vašim čitaocima je logično i jasno da svakom mladom čovjeku, koji se u Crnoj Gori bavi materijom evropskih integracija je čast i privilegija da bude dio mog stručnog tima i da u taj tim ulaze samo najkvalitetniji i najstručniji, što, na žalost, nije slučaj sa gospodinom Radulovićem, pa isti nije ni bio u prilici da bude, niti će biti, izabran u taj tim.

Konstatacija da “visoki i uticajni krugovi DPS-a kritike na moj račun upućuju tajno, iza mojih leđa i leđa javnosti” najviše govori o samom gospodinu Raduloviću, jer da tu ima i zrnca istine, nadam se da bi imao bar malo hrabrosti i rekao o kojim se konkretno “visokim i uticajnim ličnostima” radi. Sve dok to javno ne saopšti, odbacujem ovu sitnu politikantsku insinuaciju i kuloarska nagađanja kao zlonamjerne i neistinite.

O poređenju mog stručnog tima sa FK “Rudar”, a o njegovom učešću u stručnim timovima ranga FK “Barselona” i FK “Mančester Junajted”, ističem da moj tim nije ni jedan crnogorski fudbalski klub pojedinačno, uz svo dužno poštovanje kako prema FK “Rudar” tako i prema svim drugim našim fudbalskim klubovima, moj klub je “Crnogorska reprezentacija”, koju nikad ne bih mijenjala ni za koji pojedinačni fudbalski klub, pa makar to bili fudbalski klubovi ranga “Barselone” ili “Mančester Junajteda”. Nadam se da će se crnonogorska reprezentacija uskoro kvalifikovati za evropsko prvenstvo, a Crna Gora, što prije biti u EU, gdje i pripada.

Što se tiče projekta CANU i kritika na pojedine djelove podprojekta, ističemo da bi stručni odgovor na iste, zahtijevao širu elaboraciju, što prevazilazi prostor dnevnih novina. Stoga, ponavljamo da će svi zainteresovani, pa i gospodin Radulović, imati priliku da vide finalni dokument i uvjere se u njegov kvalitet, iza koga stoji naš stručni tim. Pošto će sve to biti javno i transparentno prezentovano široj javnosti, svi, pa i gospodin Radulović, imaće priliku da, eventualno, isti kritikuju, ali ovaj put, i druga strana će se aktivno uključiti u direktne odgovore.


Konačno, što se tiče navoda da je dotični gospodin “pojedine članove mog stručnog akademskog tima lično podučavao”, odgovorno saopštavam ispred prof dr Lidije Čehulić, prof dr Danijele Jaćimović, Mr Mehmedina Tahirovića i Mr Nikole Milovića, da to jednostavno nije tačno. Zadržavamo pravo i mogućnost da u Vašoj dnevnoj novini i drugi članovi tima daju svoje mišljenje o ovakvom gledištu i vezom sa našim projektom.


Ovim završavam dalju prepisku sa gospodinom Momčilom Radulovićem.