Reagovanje Ministarstva uredjenja prostora i zaštite životne sredine na saopštenje NVO Mans i Centra za zaštitu i proučavanje ptica

Javnost je apsolutno upoznata sa razlozima ulaska u ovaj projekat koji nijesu ni paušalni i minorni, a koji su nebrojeno puta ponavljani, od novih radnih mjesta za gradjevinsku operativu, integralnog razvoja sliva Morače i umjerenog regionalnog razvoja, preko naknada za vodu, koncesionie naknade, poreza, održivog razvoja, preko činjenice da sve planirane male hidorelektrane da se izgrade proizvodile bi nešto više od polovine struje od planiranih HE na Morači, do toga da je za očekivati da cijena struje iz ovih elektrana bude niža usljed nižih trokova prenosa do potrošača i toga da nakon koncesionog perioda Crna Gora ruke dobija gotove, remontovane hiroelektrane sa godišnjom proivodnjom, koja po sadašnjim cijenama vrijedi oko 50 miliona eura. Ukoliko je MANS upoznat sa drugim razlozima ulaska u projekat, ili gore navedeni nijesu dovoljni, bilo bi dobro da je jasno navede zašto nijesu.

Takodje, opet napominjemo da je dužnost ovog ministarstva stvaranje planskih predulova za gradnju, uz pružanje ekonomskih elemenata u mjeri u kojoj je jedan planski dokument dužan, i smatramo da je gore navedeno dovoljno za potrebe ovog ministarstva i dokumente koje ono radi.

Dalje, ovo Ministarstvo je već nekoliko puta pojasnilo da javna rasprava po zakonu traje 15-30 dana, i da nije u njegovoj nadležnosti produžavanje iste, i ako je opet naglašavamo, ona trajala, što u formalnom što u neformalnom obliku, mnogo više od ovih trideset dana.
Kao što je poznato, javna rasprava još traje, i na svako pitanje će se, po zakonu, morati dati odgovor. Dakle, javna rasprava služi da se čuje mišljenje javnosti, što smatramo da je apsolutno ispoštovano. Dakle, ostaje nejasno kako to nijesu dati odgovori ako još nije ni završena javna rasprava. Za sve što bilo koju NVO interesuje, a eventualno nije rečeno na brojnim okruglim stolovima, radionicama i sl. postoji mogućnost direktnog kontakta sa predstavnicima ministarstva svakog radnog dana 11-14h, slanje pitanja elektronskim putem na koje se mora dobiti odgovor i sl. Dakle, i dalje ostaje nejasno zašto, umjesto da se radi na konstruktivnosti rasprave i šalju sve primjedbe, sugetsije i pitanja, na koje se mora dobiti odgovor, prvo se šalju saopstenja medijima. Odnosno, stiče se utisak da je cilj slanje saopštenja o javnoj raspravi, a ne slanje pitanja i dobijanje odgovora u okviru javne rasprave.
Takodje, ovo ministrstvo po ko zna koji put moli da se paušalne izjave kao što su „nejasnoće”, „kontradiktornosti” i sl. svedu na konkretne primjere, pošalju u ovo Ministartsvo, i ono će vrlo rado ispuniti svoj zadatak u javnoj raspravi- a to je davanje pojašnjenja i uklanjanje bilo kakvih nedostataka ovih dokumenata.
Priča o radnim mjestima i turističkim krevetima nije priča koju bi neko trebalo da „proguta” ili „ne proguta”, a ovakvi komentari dovoljno govore o ozbiljnosti i analitičkom pristupu dokumentima koji se kritikuju.To je priča koja je radjena na osnovu analiza, i predstavlja samo potencijale područja, izuzetnih prirodnih vrijednosti i površine od približno 800 km2, odnosno petnaesti dio CG, kojI se nalazi u neposrednom zaleđu Glavnog Grada. U kojoj mjeri će biti realizovani, zavisi od daljeg pristupa planu i projektu. Dakle, plan ne projektuje nego predviđa potencijale, i to je nešto što očigledno nije na najboljni način shvaćeno.
Resorni ministar jeste rekao da će se detaljni prostorni plan ažurirati detaljnijim ekonomskim podacima, što je i prirodno, i što je i cilj javne rasprave. Dakle, ne zato što dokument do sada nije bio ažuran ili je bio loš, nego zato što je ovo ministarstvo otvoreno da ukluči sve konstriktivne primjedbe i sugestije, a što se u javnosti izleda prezentuje kao loše!
Takodje, u dokumentima koji su stavljeni na raspravu navodi se da će naknadno biti urađene analize uticaja životnu sredinu. Da se malo više pažnje posvetilo dokumentu, vidjelo bi se da:
1. Dodatne analize vezane za životnu sredinu koje se traže u Strateškoj procjeni svakako moraju biti uradjene jer, po zakonu nas čeka tkz. EIA faza, tj. faza u kojoj će se za svaki el. energetski objekat ponaosob raditi Procjena uticaja na životnu sredinu.
2. Takodje, upravo zato što je velika pažnja posvećena životnoj sredini i što ovo ministaartvo insistiralo na svim podacima i infomacija vezanim za životnu sredinu, u SEA dokumentu stoji da je, pored svih već raspoloživih podataka, potrebno i da budući koncesionar uradi dodatna istraživanja. U dokumentu je tačno naglašeno koja su to istraživanja stavljena u zadatak koncesionaru, a dat je i plan monitoringa. Dakle, ono što je snaga dokumenata ovog ministarstva ustvari se pokušava plasirati kao nedostatak!
S obzirom da su gore navedene informacije ustvari samo paušalne ocjene projekta i rada u kome MANS nije učestvovao, ovdje samo valja naglasiti ko je sve bio uključen u proces, te vidjeti o kakvom se timu i kolikim naporima radi:
Vlada Crne Gore i resorna ministarstva, Savjet za izgradnju HE sa renomiranim crnogorskim stručnjacima, Savjet za održivi razvoj, IFC kao glavni konsultant i dio Svjetske Banke, Pravni konsultant Hynton&Williams iz Engleske, Tehničko-ekonomski konsultant Poyry iz Švedske, Hidrometeorološki zavod pod čijim okriljem je radila ekspertska grupa iz Crne Gore, austrijsko-slovenačko-crnogorski konzorcijum koji je radio Detaljni prostorni plan, čuvena norveška komapnija COWI koja je radila Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu itd.
Dakle, paušalne ocjene o minimumu napora i amaterstvu prije mogu biti atribut onoga ko daje takve ocjene bez i jednog valjajnog argumenta, nego o napoznatijim kompanijama u svijetu i crnogorskim najvećim stručnjacima koji su radili procjene uticaja na životnu sredinu, finansijske procjene i sl.
Što se tiče saopštenja Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, po ko zna koji put, Ministarstvo uredjenja prostora naglašava da kanjon Mrtvice i Male rijeke neće biti potopljen, već upravo suprotno-izgradnjom pješačkih staza i sl. radiće se na njegovoj valorizaciji. Nije jasno zašto se plasiraju netačne informacije.

Takodje, opet ponavljamo: postoje ozbiljne analize i one pokazuju da neće biti velikih klimatskih promjena. Naime, Hidrometeorološki zavod Crne Gore uradio je Klimatski model odnosno - Analizu distribucije i promjene meteoroloških parametara u slivu rijeke Morače nakon izgradnje HE na Morači i Promjena sezonskih temperatura i akumuliranih padavina na slivu rijeke Morače po A1B scenariju promjene klime, u kome je data procjena kako će se narednih godina, usled globalnih kretanja, mijenjati klima u reonu Morače i klimatskih promjena koje će se dešavati u okolini planiranih akumulacija. Došlo se zaključka da su u pitanju vrlo male promjene, kako kada je riječ o padavinama, tako i kada je riječ o promjenama temperature i vlažnosti. Kompletan Klimatski model može se preuzeti sa sajta Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore.
Na bazi svega gore navedenog, ovo ministarstvo samo naglašava još to da cilj nije nije ulaženje u medijske perpirke već konstruktivna rasprava, te da, u skladu sa time, očekuje pismene i konkretne primjedbe na dokumenta koja se nalaze na javnoj raspravi, i koje će stručno, kao i sve što je do sada radjeno, razmotriti, analizirati i naravno, vratiti odgovor.