Intervju dr Igora Lukšića, potpredsjednika Vlade i ministra finansija, za Pobjedu

U Crnoj Gori su okončane i politička i ekonomska tranzicija, ali traje tranzicija vrijednosti. Riječ je o novim vrijednostima, zapadnim vrijednostima, vrijednostima EU, a ne onima koje su dominirale u socijalističkim zemljama u dvadesetom vijeku

- Podatak Centralne banke da je kreditno sposobno samo 59 od oko 15 hiljada preduzeća u Crnoj Gori predstavlja čisto mehaničku analizu koja ne daje ispravne pokazatelje – rekao je u intervjuu Pobjedi potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić.


POBJEDA: Centralna banka je objavila u ponedjeljak podatak. Iz ove tvrdnje i činjenica poput visokog spoljnotrgovinskog deficita, talasa štrajkova i kašnjenja plata dio opozicije izvodi zaključak da je crnogorska ekonomija pred bankrotom...

- I tako posljednjih desetak godina, a možda i duže zavisno od toga koliko je ko na političkoj sceni. Crnogorska ekonomija je pokazala visok stepen vitalnosti. To je visoko restrukturirana ekonomija koja i dalje ima dosta problema uglavnom iz ranijih perioda koji se malo po malo rješavaju. Mi smo, u tom smislu, odmakli u odnosu na određene zemlje u regionu.

POBJEDA: Ima li još razlika u Vašim stavovima i politici Centralne banke?

- Ministarstvo finansija ima redovne kontakte sa Centralnom bankom. Oko donošenja seta novih zakona timovi Ministarstva finansija, Centralne banke zajedno sa pravnim ekspertima MMF-a i Svjetske banke ali i Vlade u dnevnoj su komunikaciji. Mi nemamo nikakav problem u odnosu na različite vidove saradnje i načina na koji se određeni problemi trebaju rješavati. Mi se možemo slagati ili ne oko određenih mjera ili oko politike u prethodnom periodu, ali u tome nema ništa sporno. Ne znam ni jednu zemlju u kojoj postoji unisono razmišljanje o svim ekonomskim pitanjima. Debata sa razlikama je korisna.

POBJEDA:Reciklira se s vremena na vreme teza da je u Crnoj Gori problem svih problema to što Vlada i Centralna banka imaju različite vizije. Koliko je taj stav zasnovan?

- Ne bih rekao da se fundamentalno razlikujemo. I dalje smatram da je jedan od problema s kojim se susrećemo danas u bankarskom sektoru to što smo 2006. i 2007. imali rekordni rast bankarskih zajmova. Godine 2006. rast aktive svih banaka bio je 120 odsto, a godinu kasnije 160 odsto. U 2008.godini došlo je do pada jer su banke počele polako da se suoačvaju sa problemima naročito u četvrtom kvartalu. Ekonomija je malo po malo počela da se hladi. Bankarski sektor sa jedne strane je djelovao ekspanzivno na ekonomiju, a sa druge strane mi smo u tom periodu bilježili suficit. Danas mislim da je taj budžetski suficit trebao da bude veći, da bi makar to dijelom korigovali. Mislim da je trebalo brže raditi na suzbijanju kreditnog rasta. U tom dijelu je razlika među nama.

Smatram da je ova kriza kao što su i sve druge poprilično monetarni fenomen. Prije krize došlo je do enomnog rasta cijena nekretnina i akcija, što u krajnjoj naduvava balone koji u jednom momentu mogu da prsnu. Mi kao država u narednom periodu moramo da radimo na daljem restrukturiranju javne potrošnje koja se u Crnoj Gori kreće između 35 i 40 odsto. Sa nivoom oporezivanja to obezbjeđuje punu održivost budžeta u dugom roku i njegovu izbalansiranost. Novac treba trošiti efikasnije i efektivnije. Nije ključ u tome da ima više novca, nego da sa istim budžetom realizujete više stvari.

Ovo što sam rekao znači da u ovom momentu nema razlike u kojem pravcu fundamentalno treba stvari postaviti. Neophodne su stabilnost finansijskog sektora i adekvatna kapitalizovanost bankarskog sektora što podrazumijeva da Centralna banka takvu politiku sprovede do kraja. Sa aspekta države to znači dalje prilagođavanje javne potrošnje. To je u konačnom komplementarno.

POBJEDA: Da li će talas protesta promijeniti nešto u strateškim pravcima Vlade Crne Gore ili smatrate su štrajkovi uobičajena pojava u krizi?

- U vremenu krize socijalni pritisak raste. To je neminovost. Nastavljamo jer moramo nastaviti sa ovim poslovima koji su veoma teški. Te odluke koje donosimo ne mogu biti popularne. Sa sviješću nekoga ko nosi odgovornost u dugom vremenskom periodu i u vremenu koje dolazi znamo da treba da pokušamo da objasnimo i da dobijemo podršku za objašnjenje da je su u Crnoj Gori okončane i politička i ekonomska tranzicija ali da traje tranzicija vrijednosti. Riječ je o novim vrijednostima, zapadnim vrijednostima, vrijednostima EU, a ne onima koje su dominirale u socijalističkim zemljama u dvadesetom vijeku.

POBJEDA: Koja su ovogodišnja strateška očekivanja crnogorske Vlade? Vjerujete li da će turistička sezona napuniti budžet ili se oslanjate na aranžman sa MMF-om?

- Sa ekonomskim parametrima iz prvog kvartala smo uglavnom zadovoljni, jer su poreski prihodi, koji oslikavaju dnevnu aktivnost, na nivou plana. Najteži prvi kvartal je iza nas ali to ne znači da su svi problemi za nama. Ono što se događa u javnim finansijama drugih zemalja naročito iz okruženja i EU može da se odrazi na nas. Zbog tog moramo biti na oprezu. U tom kontekstu razmišljamo o mogućnosti sklapanja aranžmana za MMF-om. Ne zbog toga što nam je potreban novac, već nam treba određena vrsta tampon zone ukoliko bi došlo do određenih pogoršanja da bismo imali alternativu.

POBJEDA: Šta očekujete da će MMF tražiti od Crne Gore ukoliko uđemo u aranžman?

- Tekuću potrošnju treba zadržati na postojećem nivou, ograničiti rast zarada, što znači da ne govorimo više od smanjenju. Neophodno je ograničiti rast fonda plata. To treba da obezbijedi vraćanje javnog duga na ispod 35 odsto. Mora se obezbijediti da kapitalni izdaci ne padaju ispod tri odsto BDP-a jer to obezbjeđuje održiv nivo finansiranja u infrastrukturne projekte ali i druga javna dobra - škole, zdravstvo...

Pitanje je dodatne kalkulacije prilagođavanja koje bi možda tražio MMF. U februarskim razgovorima nijesmo uspjeli saznati šta je to što oni smatraju da bi bilo dovljno prilagođavanje. Nama se čini da bi u narednim godinama trebalo dodatno fiskalno da se prilagodi 1-1,5 odsto BDP-a. Planovi – ovaj i sredonjoročni to obezbjeđuju.

MMF uglavnom insistira na povećanju prihoda ili na smanjivanju potrošnje. Mi smo, čini mi se, došli do limita u smanjenjeu potrošnje. Ukoliko bi bilo potrebno dodatno fiskalno prilagođavanje pretpostavljamo da bi MMF tražio korekciju određenih poreskih stopa.

Aranžman sa MMF bi bio potvrda da je ekonomska politika na pravom putu, a dodatno bi podržao napore Vlade i Centralne banke da održe stabilnost finansijskog sektora. Šta bi mogao biti konkretan zahtjev u poreskoj politici možemo saznati tokom eventualnih pregovora.

POBJEDA: Čuju se prigovori Vladi da je Crna Gora „previše otvorena“ ekonomija i da je to jedan od uzroka problema?

- Ni jedna ekonomija nikada ne može biti dovoljno otvorena. Jedino otvorena i dinamična ekonomija, koja se zasniva na preduzetništvu može se u današnjem svijetu brže razvijati i brže napredovati. Otvorenost ne znači samo trgovinu nego i pristup znanju, praćenje novih trendova. Ja ne vjerujem u protekcionizam i zaštitu ekonomije po definiciji. Naše rješenje nije u tome da se zatvorimo nego da budemo što je moguće više fleksibilni, kreativni i brži od drugih.

POBJEDA: Prigovara se i to da država nedovoljno štiti domaću proizvodnju?

- Mnogi su bili skloni da u prvim mjesecima krize proglaše krah tržišta, kraj liberalizma i tržišne ekonomije. Nakon toga su iskristalisani zahtjevi u politici - da se nastave razgovori o slobodnoj trgovini, poboljša poslovni ambijent, da se radi dalje na ukidanju barijera, podršci preduzetništvu, smnjenju troškova... Da bi države mogle da troše novac na različite programe neko mora da generiše novu vrijednost u ekonomiji. Kao rezultat ove krize biće afirmisano tržište, a ne država. Upravo zbog toga ekonomije nikada ne mogu biti dovoljno otvorene. Merkantilistički pristup koji se čuje ovih dana da će zemlje bazirati budući razvoj na izvozu odnosno smanjivanju potrošnje kao princip je u redu. Postavlja se međutim, pitanje ako svi zasnivaju rast na izvozu ko će to da kupuje. Nijesmo još uspostavili kontakt sa vanzemaljskim civilizacijama.

POBJEDA: Opozicija Vas optužuje da previše zadužujete ekonomiju i da ste garancija umjesto KAP-u trebali usmjeriti za gradnju u turističkom sektoru?

- To nije realna kritika jer je na kraju marta ove godine državni dug oko 36 odsto BDP što znači da je više nego tolerantan. Neto dug je još niži. Ako uzmemo u obzir vrijednost ukupne finansijske aktive, državne akcije u različitim preduzećima dolazimo do u potpunosti održivog nivoa javnog duga. Mi smo garancije usmjeravali za restrukturiranje ka preduzećima za koja smatramo da ne bi bilo pametno da od njih odustanemo. Najgora stvar koju bismo mogli da naprvimo da dodatno sužavamo potencijale ekonomije. Ulažemo mnogo u turizam, a zavisimo od toga koliko će ljeto biti kišno. S druge strane građevinarstvo ne može beskrajno da se razvija. Crnogorska ekonomija jeste mala, ali raspolaže sa mnogobrojnim resursima ne samo u turizmu i industriji aluminijuma i čelika nego i energetici i poljoprivredi. Ekonomiju treba širiti, a ne sužavati, a koje politike u tom kontekstu treba upotrebljavati je uvijek velika dilema i pred svim kreatorima ekonomske politike.

POBJEDA: Da li to znači da crnogorsku ekonomiju vidite sa velikim sistemima - KAP-om, Željezarom i u narednih recimo pet godina?

- Ne treba posmatrati suženo KAP i Željezaru, nego i ispitati mogućnosti razvoja klastera i prerade. Mi nažalost sada imamo loše iskustvo sa Hladnom valjaonicom ili Livnicom kao djelovima klastera Željezare, ali to ne znači da su te biznis ideje propale. Možda je sticaj okolnosti doveo do toga da u nekom trenutku to nije uspješno, ali ne znači da ne može biti uspješno.

Frapantno mi je bilo saznanje da ni jedna firma u Crnoj Gori ne proizvodi recimo saobraćajne znakove ili bankine. A ne vidim da je to neka filozofija da bi se proizvela, a tražnja postoji. Ulogu države i preko investiciono razvojnog fonda vidim u promovisanju novih biznisa, čak i u izradi biznis planova koji bi bili okvirni i probudili pažnju preduzetnika. Suština je u tome da naše institucije ukazuju na šanse koje preduzetnici mogu iskoristiti u vremenu koje dolazi ostvarili profit, zaposliti nove radnike, isplaćivati redovno plate, plaćati poreze.

POBJEDA: Koje su strateške projekcije Vlade odnosno sa kojim ekonomskim paramterima, platama i BDP-om možemo računati, recimo 2015. godine?

- Mi smo prije nekolika dana utvrdili smjernice makroekonomske politike za iduću godinu, koje prozilaze iz ekonomskog fiskalnog programa koji smo komunicirali sa Briselom i koji će sa Evropskom komisijom biti razmatran iduće sedmice. U idućoj godini smo predvidjeli blagi oporavak ekonomije i rast od tri odsto, a MMF procjenjuje da će on biti 4,6 odsto. Smatram, međutim, da se u ovom trenutku racionalnije zadržati kod konzervativnijih procjena i u tom kontekstu planirati srednjoročnu budžetsku potrošnju. Ukoliko zbog rasta ekonomije budemo u mogućnosti da brže eliminišemo budžetski deficit i dodatno smanjimo javni dug - još bolje. Ipak, mi se čini da je slika koju nudimo realna.

Dugoročno gledano trebalo bi da budemo zadovljni onim što nudimo a to je stopa rasta 4,5 – 5 odsto jer je procjena da je to potencijalni rast u dugom roku crnogorske ekonomije. Sve preko pet odsto je ciklični karakter faze ekspanzije. Ispod pet odsto bi mogli reći da je podbačaj na ovom nivou. U razvijenim zemljama potencijalni rast ekonomije je od dva do tri odsto. To je stopa rasta koju u dugom roku treba da obezbijedimo da bi sustizali standard EU.

Mi očekujemo da od 2012. godine stope rasta ekonomije budu između četiri i pet odsto. Realno je očekivati dalji rast zaposlenosti odnosno smanjivanje nezaposlenosti, prije svega kroz investiciono preduzetnički ciklus i generisanje malih i srednjih preduzeća. To u dugom roku treba da bude okosnica ekonomije.

Vlada insistira na promjenama u menadžmentu KAP-a

- Ko god bio vlasnik KAP-a, voljeli ga ili ne voljeli on je vlasnik. Ono što se dogodilo u četvrtak u ovoj komapniji ozbiljan je problem. Radnici moraju biti svjesni da oni direktno, i pored najbolje namjere, rade protiv sebe. Zar neko zaista misli da će to ostati neprimijećeno? Zar misle da ono što se u KAP-u događa neće biti u brifinzima svih potencijalnih investitora, možda i onih koji bi bili zainteresovani da sjutra preuzmu KAP i njime upravljaju?

Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj se vlasnička prava ugrožavaju.

Tačno je da imao puno primjedbi na način kojim se upravlja Kombinatom. Da je bilo više sluha i razumijevanja za socijalni dijalog siguran sam da do ovoga svega ne bi došlo. Menadžment ili pojedini njegovi članovi odnosno djelovi napravio je puno propusta. Promjene moramo očekivati i u tom dijelu.

Kao što je neprihvatljivo da se ugrožavaju vlasnička prava, nije prihvatljivo ni podsticanje nemira. Svako treba da snosi odgovornost, pa vjerujem da će Vlada u tom kontekstu insistirati na određenim menadžerskim promjenama.

POBJEDA: Da li je realno da Vlada 12. maja preuzme polovinu ruskih akcija u Kombinatu i uđe u menadžersku strukturu?

- Da bi se to dogodilo potrebno je da se ispune mnogi preduslovi - da se potpiše ugovor o poravnanju, da se potpuno zatvori transakcija. Treći element državnih garancija je pomoć u restrukturiranju ranijeg duga. Pretpostavljam da nije realno očekivati da sve ovo do 12. maja dogovorimo jer od vlasnika KAP-a nemamo inicijativu. Sigurno je da ćemo oko tih pitanja morati još da razgovaramo.

POBJEDA: Da li će u tim razgovorima činjenica da se približavaju lokalni izbori Vladu sputavati, a drugoj stani pomagati?

- Mi nemamo preveliki izbor. Siguran sam da većina građana to razumije. Imali smo parlamentarne izbore prošle godine, a kriza u KAP-u je bila veoma aktuelna. To nije sprečavalo Vladu da radi na rješavanju tih pitanja na najbolji mogući način. To se u krajnjem nije odrazilo na rezultat parlamentarnih izbora, zato što građani razumiju ko se ozbiljno bavi problemima. Dok mi to činimo, dok tražimo rješenje za probleme, recimo za radnike „Tehnostila“, sa druge strane imate improvizovane političke proteste u kojima pojedini opozicioni lideri pokušavaju da uberu neke poene, a predstavnici NVO-a se ponašaju kao nosioci ovih lista, šaljući krajnje političke poruke. To je dio političkog apsurda u kojem mi živimo. U krajnjem građani racionalno prosuđuju i procjenjuju ko je taj koji može da preuzme odgovornost za rješavanje određenih problema.

Autoput

POBJEDA: Da li će Crna Gora graditi auto put po svaku cijenu?

- To je projekat za koji se ne postavlja pitanje da li će biti izgrađen nego ko će ga graditi i u kom trošku će početi. Nastojimo da stvorimo uslove da se taj put gradi što prije jer infrastruktura polako počinje da koči naš budući razvoj. Čini mi se da je ključno da obezbijedimo podršku Evropske investicione banke, Evrospke banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke. To je bitno iz najmanje dva razloga. Prvo zato što to potvrđuje da je analitička osnova projekta dobra. To je potvrda da će naš budžet u godinama koje dolaze moći da servisira sve obaveze koje se tiču privatnog javnog partnerstva. Zato je veoma važno da međunarodne finansijske institucije to podrže.

Iz tog razloga možda nije bitno kolika je cijena ali postoji određena margina kretanja unutar ponuđenih cijena koja dozvoljava takvo razmišljanje zato što je mnogo bitnije da li ćete u roku od 5, 10, 15 ili 20 godina, do podstizanja samoodrživosti toga puta, biti u stanju da budžetski obezbijedite servisiranje budžetskih obaveza. Da se pogrešno ne shvatimo, to ne znači da nam cijena nije bitna.

POBJEDA: Da li je tačna procjena da gradnja auto puta zavisi u podnosti od stava Evropspke investicione banke o tom projektu?

-Evrospka investiciona banka je uvijek bila pozitivna prema tom projektu. Oni su samo postavljali pitanje da li smo izbor dionica napravili na pravi način. Oni su smatrali da su neke dionice ekonomski isplativije i da bi sa njima trebalo početi izgradnju auto puta. Mi u vladi,međutim, smatramo da upravo one dionice koje smo izabrali su od izuzetnog značaja ne samo ekonomskog nego i socijalnog, ali i na svaki drugi način bitne za razvoj Crne Gore. Vjerujem da je u tom kontekstu moguće doći do kompromisa koji bi značio da će Evropska investiciona banka finansirati projekat i da ćemo samim tim realizovati dionice koje su njima bitne i izgraditi dio puta koji je Crnoj Gori izuzetno važan.

Rješavanje strukturnih problema je mjera usjpeha

U narednih deset godina sve zemlje će svoj uspjeh mjeriti po tome koliko su uspjele da riješe strukturnih problema. Nedavna poruka Evropske komisije je da je jedan od razloga što će oporavak u EU i Evropi generalno biti mnogo sporiji nego u drugim djelovima svijeta, jeste posljedica određenih strukturnih debalansa koji se moraju rješavati. Državno učešće i državni programi u našim ekonomijama, manje više i evropskim u prosjeku su 45 odsto. To je previsoko i mora se mijenjati ukoliko želimo da Evropa drastino ne izgubi konkurentnost u odnosu na druge djelove svijeta.