- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Svjetski dan zaštite životne sredine
Svjetski dan zaštite životne sredine
Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se svake godine 5. juna na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija u Štokholmu (1972.) posvećene životnoj sredini, a na kojoj je usvojen Program zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP).
Svjetskim danom zaštite životne sredine žele se podstaći ljudi da postanu aktivni činioci održivog i ravnomjernog razvoja, te da preuzmu odgovornost za očuvanje planete shvatajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite životne sredine i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.
Tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine 2010. glasi 'Brojne vrste. Jedna planeta. Jedna budućnost' ('Many Species. One Planet. One Future'). S obzirom da su Ujedinjene nacije 2010. godinu proglasile Međunarodnom godinom zaštite biodiverziteta, izbor teme posvećene njenom očuvanju nameće se kao jedini logičan izbor. Od procijenjenih 5 pa do čak 100 miliona vrsta koje nastanjuju našu planetu, njih 17.291 je na rubu izumiranja. Nažalost, ta brojka predstavlja samo vrh ledenog brijega, jer mnoge vrste nestaju i prije nego što ih naučnici uspiju otkriti i opisati, a stopa izumiranja svake se godine još više povećava.
Glavni uzrok je, naravno, djelovanje čovjeka. Krčenje velikih šumskih površina, isušivanje močvara, ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu samo su neke od aktivnosti kojima nepovratno uništavamo raznolikost života na Zemlji.
Neophodno je neprestano ponavljati i svakom prilikom isticati da svijetu bez biološke raznolikosti prijeti crna budućnost. Zato je svako od nas pozvan svojim ličnim angažmanom doprinijeti očuvanju prirodnih staništa i tako pomoći u otklanjanju opasnosti da zauvijek izgubimo još veći broj vrsta.
Na taj dan se promoviše stav da je zajednica osnova za promjenu ponašanja prema primarnom čovjekovom okruženju, a sjedište Programa za zaštitu životne sredine UN nalazi se u glavnom gradu Kenije - Najrobiju. U cilju smanjivanja emisije ugljen-dioksida i drugih gasova, koji izazivaju efekat "staklene bašte" potpisan je Međunarodni sporazum o klimatskim promjenama - "Kjoto protokol". Protokol je potpisan u japanskom gradu Kjotu, u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene, 11. decembara 1997. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55 odsto zagađivača, što se i dogodilo 16. februara 2005. godine, kada je Rusija ratifikovala Protokol, dok su SAD to odbile.
"Kjoto protokol" predviđa smanjenje ispuštanja šest gasova koji izazivaju efekat staklene bašte: ugljen-dioksida, metana, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida.
Ciljevi obilježavanja Dana zaštite životne sredine su:
- Humani pristup pitanjima zaštite životne sredine.
- Omogućavanje ljudima da postanu aktivni učesnici održivog razvoja.
- Promocija razumijevanja koje je neophodno za promjenu stavova o pitanjima zaštite životne sredine.
- Unapređivanje partnerstava koja će obezbediti da sve nacije uživaju u sigurnijoj i naprednijoj budućnosti.
Svetski dan zaštite životne sredine je globalni događaj i kao takav obeležiće se na svim kontinentima. Aktivnosti kojima se obeležava Svetski dan zaštite životne sredine su brojne: sadnja drveća, ulični skupovi, biciklističke parade, koncerti, takmičenje u likovnom i literarnom stvaralaštvu u školama, kampanje čišćenja i recikliranja. Ovaj dan takođe pruža mogućnosti za održavanje tematskih seminara, radionica i simpozijuma.
Jednostavni načini zaštite životne sredine
Svako od nas može značajno da doprinese zaštiti životne sredine: koristimo manje, radimo više!
- Povremeno zatvorite slavinu dok se brijete ili perete zube, ruke ili telo: koristite vodu samo kada se umivate ili ispirate usta, ruke ili telo.
- Instalirajte na tuš bateriju sa manjim protokom vode čime čuvate vodu (štedna tuš baterija).
- Postavite tajmer na bojler kako biste štedeli energiju – ujedno će i račun za struju biti manji.
- Prilikom brijanja korisite običan brijač umesto električnog.
- Koristite peškire umesto papirnih ubrusa koji su za jednokratnu upotrebu.
- Koristite veća pakovanja mlečnih napitaka ili sokova radi smanjenja otpadne ambalaže.
- Ako čitate dnevnu štampu, ne zaboravite da reciklirate.
- Kada pakujete užinu za posao koristite ambalažu koju možete ponovo da koristite (staklene ili plastične kutije) umesto da hranu pakujete u aluminijumsku ili plastičnu foliju.
- Kada izlazite iz kuće ne zaboravite da ugasite sva svetla, prekidače na razvodnicima ili gajtane iz utičnica, jer oni energiju troše čak i kada nisu uključeni. Čuvanje energije smanjuje zagađenost vazduha.
- Ostavite kola kod kuće i umesto toga prošetajte ili se odvezite biciklom do posla. Time ne samo što smanjujete zagađenost vazduha čime doprinosite zaštiti životne okoline, već i povećavate svoju svakodnevnu fizičku aktivnost i poboljšavate svoje zdravlje!
- Ako ipak vozite, u slučaju zastoja i velikih saobraćajnih gužvi isključite motor! Motor isključite i ukoliko crveno svetlo na semaforu traje duže od minuta čime se smanjuje zagađenost vazduha.
- Kada idete u kupovinu ponesite svoju platnenu torbu i ne koristite plastične kese.
- Ako ujutru na poslu pijete kafu ili čaj, koristite keramičke šolje umesto plastičnih za jednokratnu upotrebu.
- Stare verzije odštampanih dokumenata koje vam više nisu potrebne koristite kao papir za poruke, skice, nacrte...
- Podesite štampač da štampa sa obe strane – smanjite upotrebu hartije: time se smanjuje seča drveća, pluća planete.
- Toneri se mogu ponovo napuniti, a stari CD i DVD diskovi reciklirati. Gajtani za kompjutere su standardizovani što znači da se mogu upotrebiti na više različitih modela i verzija računara.
- Podesite kancelarijsku opremu da radi tako da čuva energiju. Isključite ih iz struje na kraju radnog dana!
- Ugasite sva svetla po hodnicima i kancelarijama koje se ne koriste čime se postiže značajna ušteda energije.
- Oplemenite svoj životni i radni prostor zelenim biljkama! Zasadite drvo u dvorištu ili obližnjem parku!
- Ne postavljajte lampe ili televizore u blizini klima uređaja s obzirom na osetljivost na toplotu koji ovi uređaji emituju pa će klima raditi duže i trošiti više energije.
- Prilikom kuvanja poklopite šerpu – time smanjujete potrošnju energije.
Krećite se više, šetajte i vozite bicikl umesto da vozite kola! Time značajno smanjujete zagađenost vazduha, a povećanjem fizičke aktivnosti pozitivno utičete na svoje zdravlje!