Ministar pravde Miraš Radović govorio na Konferenciji za ponovno razmatranje Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda (ICC) u Kampali

’’Kao demokratsko društvo i odgovorna država, potrudili smo se da svi slučajevi kršenja normi koje propisuju humanitarno pravo i ratno pravo, u granicama crnogorske jurisdikcije i jurisprudencije budu kvaliteto procesuirani ili pred našim nacionalnim sudovima ili pred Haškim sudom, sa kojim Crna Gora intenzivno i tijesno sarađuje od njegovog osnivanja; i uspjeli smo u tome da ni jedan slučaj ne ostane prepušten niti zaboravu niti opravdanju, kao ni da bilo koji počinilac ostane van domašaja pravde, niti da ijedna žrtva ostane bez pijeteta i satisfakcije, ne samo moralne prirode“, izjavio je danas ministar pravde Miraš Radović u obraćanju delegatima Konferencije za ponovno razmatranje Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda (ICC), koja se od 31. maja do 11. juna održava u glavnom gradu Ugande – Kampali.

Cilj konferencije, koja okuplja predstavnike 111 država članica Rimskog statuta, je sagledavanje ostvarenih rezultata i izazova sa kojima se ICC susrijeće u svom radu. Na konferenciji se razmatra i potreba usvajanja izmjena i dopuna Statuta suda. Takođe, konferencija predstavlja forum na kojem se raspravljaju raspravljana konkretna pitanja iz oblasti međunarodnog krivičnog prava i saradnje država sa ICC.

Izražavjući posvećenost naše države njegovanju, zaštiti i promociji univerzalnih vrijednosti savremenog svijeta, među kojima posebno mjesto zauzimaju ljudska prava i slobode, mir, princip humanosti i sankcionisanja učinilaca najtežih krivičnih djela, ministar Radović je istakao da je Crna Gora ovu posvećenost globalnim tekovinama pokazala najprije na lokalnom planu, još u vremenu raspada bivše Jugoslavije. „Crnogorski brod prolazio je kroz buru balkanske rekonfiguracije i 21. maja 2006. godine ušao je u mirnu luku svoje državne nezavisnosti i prosperiteta. Na tom brodu mnogi su našli svoj spas: Crna Gora je bila utočište za desetine hiljada izbjeglih lica iz nama susjednih država“, naglasio je Radović.

Kada je riječ o saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom, ministar je istakao da je Crna Gora članica Rimskog statuta od 2001. godine. „Sveobuhvatnom reformom krivičnog zakonodavstva, izmjenama postojećih i donošenjem novih zakona, Crna Gora je uskladila svoj normativni okvir sa materijalno pravnim zahtjevima iz Rimskog statuta. U Krivičnom zakoniku Crne Gore implementirani su članovi 6, 7 i 8 Statuta koji se odnose na inkriminaciju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, naveo je Radović i dodao da je, osim materijalnopravnog aspekta saradnje, potvrđivanjem Rimskog statuta Crna Gora preuzela obavezu da uredi i procesnopravne aspekte saradnje sa ICC, što je i učinjeno donošenjem Zakona o saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom 2009. godine, čime je potvrđena naša spremnost za implementaciju svih obaveza koje proističu iz Rimskog statuta.

Međunarodni krivični sud je nezavisan, stalni sud, koji je nadležan za najteža krivična djela od međunarodnog značaja. Sud je uspostavljen Rimskim statutom (17. jula 1998. godine), kojim su propisana i krivična djela koja se nalaze pod jurisdikcijom ICC, a to su: zločin protiv čovječnosti, ratni zločini i krivično djelo agresije.

Statut je međunarodni ugovor koji je obavezujući samo za države koje su dale pristanak da su vezane njihovim odredbama. Statut je stupio na snagu 01. jula 2002. godine, kada je 60 država deponovalo svoje instrumente ratifikacije. Danas, 111 država su članice ICC.

Nakon što je upoznao delegate sa rješenjima iz krivičnog zakonodavstva Crne Gore, ministar se osvrnuo na pitanje definicije agresije, koja se našla na dnevnom redu Konferencije „Podržavajući tezu da akt agresije nesumnjivo predstavlja napad na mir, kako na to ukazuje duh rezolucije 3314 Ujedinjenih nacija u skladu sa Poveljom UN, dijelimo mišljenje o delikatnosti zadatka da se u krivično-pravnom smislu definiše agresija i da je pravi izazov da se propišu obilježja ovog krivičnog djela i njegovi odgovorni učinioci, kao i uslovi odgovornosti“, kazao je Radović i istovremeno podržao stav da korišćenje nedozvoljenih sredstava u sukobima treba da bude sankcionisano u bilo kojem sukobu, bilo da je on međunarodnog ili užeg karaktera.

Ministar je iznio stav da najvažniji doprinos u ostvarenju ovih ciljeva treba da daju same države, u skladu sa nečelom supsidijarnosti rada Međunarodnog krivičnog suda, i u tom smislu izrazio privrženost Crne Gore daljem jačanju nacionalnog zakonodavstva u pitanjima koja su tema konferencije u Kampali. „Istovremeno, izražavamo potrebu za demonstriranjem jedinstva u postavljanju i ostvarivanju ciljeva koji su realno ostvarivi u ovom trenutku, u pogledu unaprjeđenja Rimskog statuta i njegove djelotvorne primjene“, zaključio je ministar Radović, uz napomenu da je Crna Gora je strana ugovornica brojnih međunarodnih instrumenata iz oblasti humanitarnog i ratnog prava i bezbjednosti, na koje se oslanjanju odredbe Rimskog statuta.