Sarajevo: Izlaganje ministra inostranih poslova Milana Roćena na sastanku na visokom nivou EU – Zapadni Balkan

Izlaganje ministra inostranih poslova Milana Roćena na sastanku na visokom nivou EU – Zapadni Balkan u Sarajevu

Gospodine predsjedavajući,

Ekselencije,

Dame i gospodo,

Srdačno vas pozdravljam u ime Crne Gore. Ovo je veliki dan za Zapadni Balkan. Ali, i za EU. Zahvaljujem španskom predsjedništvu, EK, svima koji su inicirali i organizovali ovaj sastanak. Smatram da treba odati priznanje onima koji su se potrudili da predstavnici svih zemalja regiona budu okupljeni u Sarajevu. Nedavni Samit lidera Zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja bio je dobra uvertira. Učešće predstavnika SAD, Rusije i Turske doživljamo kao spremnost EU da viziju budućnosti Zapadnog Balkana, koja je evropska, a samim tim i viziju sopstvene budućnosti, podijeli sa zemljama koje mogu pomoći progres ovog dijela Evrope. Zahvaljujem našim prijateljima, vlastima BiH, na organizaciji sastanka.

Deset godina je od Zagrebačkog samita, i sedam od Solunskog. Podsjetiću i na svjetski Samit pakta stabilnosti za JIE prije jedanaest godina u Sarajevu. Ko je tada mogao i pomisliti da će Sarajevo upravo biti sjedište Savjeta za regionalnu saradnju, koji je nastavak Pakta u regionalnom vlasništvu. Mi na Balkanu smo za to vrijeme preskočili vjekove. Prvenstveno zaslugom EU. Evropa se potvrdila kao jedinstveni integracioni sistem u svijetu. Vitalnost tog sistema ogleda se i u formalnom proširenju velikim brojem novih članica u međuvremenu. Još više – u širenju evropskih vrijednosti i na Zapadnom Balkanu, gdje su nastale nove države, mirnim putem. Crna Gora je prije četiri godine u referendumskom procesu, pod direktnim pokroviteljstvom EU, obnovila svoju državnost.

Zahvaljujući tom kredibilitetu, Crna Gora je za kratko vrijeme praktično postala model evropske politike u regionu. Primjer uspješnosti evropske strategije za Zapadni Balkan. To potvrđuju rezultati koje smo ostvarili u tijesnoj saradnji sa Briselom, sa našim susjedima, i sa velikim brojem članica EU. Naš pristup procesu integracije je istovremeno i individualni, i regionalni. Mi smo mala zemlja, koja njeguje nacionalne, vjerske i kulturne različitosti kao svoje najveće bogatstvo. Obezbijedili smo stabilan politički i makroekonomski okvir da bi se mogli fokusirati i na obaveze u procesu integracije. Od 01. maja SSP je stupio na snagu. Priprema odgovora na Upitnik EK za nas je bio do sada najveći administrativni izazov. Kroz taj proces ojačali smo naše kapacitete. Očekujemo pozitivno mišljenje EK i konsenzus svih članica za dobijanje statusa kandidata i datuma za pristupne pregovore. Evropska integracija je esencija naše politike, o kojoj postoji široki konsenzus. Svjesni smo da kvalitetno moramo ispuniti sve obaveze do evropskog cilja, i da za nas nema političkih prečica do Brisela. Izgradnja dobrosusjedskih odnosa i doprinos regionalnoj stabilnosti naš su prioritet i najbolja preporuka za progres na evropskom putu.

Ko može računati na partnerstvo sa evropskim i drugim zemljama ako ne može rješavati probleme i graditi mostove prijateljstva sa najbližim susjedima? Mi jedni drugima moramo pomagati, a ne blokirati jedni druge neriješenim problemima. Mogli bi razmisliti o nekoj vrsti obavezujućeg dogovora u tom smislu, na način kako su to svojevremeno uradile zemlje Centralne i Istočne Evrope. Regionalna stabilnost se najbolje učvršćuje kroz zajedničke infrastrukturne i druge projekte. Treba razmisliti o zajedničkim odrednicama u sistemu obrazovanja. Moramo prestati da trujemo pokoljenja nacionalnim frustracijama iz bliže i dalje prošlosti. Manjine treba da budu spone zajedništva, a ne potencijalna mogućnost za destabilizaciju susjeda. Moramo se povezivati po evropskim, a ne po balkanskim pravilima. To je siguran okvir da se dijalogom rješavaju i preostala otvorena pitanja. Regionalni kontekst je preduslov objektivizacije mjerljivosti progresa svake zemlje. Anahronizam je stereotipno forsiranje unaprijed proglašenih favorita i kategorizacija na države prvog i drugog reda.

Od najave ovog sastanka do sada mnogo je više onih koji na njegov ishod gledaju sa skepsom nego sa optimizmom. Skeptici polaze od ekonomske i finansijske situacije u jednom broju članica EU i u euro-zoni. To se ne smije potcjenjivati, ali mi nemamo drugo vrijeme od ovog koje imamo. Kažu da nikada nije ni bilo dobrih starih vremena. Mi vjerujemo da je Lisabonski ugovor trajno institucionalizovao politiku proširenja. Dovođenje u sumnju evropskog cilja zemalja Zapadnog Balkana, bilo bi pogubno za nas, kao i za EU. Ne tražimo bilo kakve ustupke, već primjenu utvrđenih pravila i procedura, bez priča o pauzi. I ocjenjivanje svih zemalja pojedinačno. Princip regate podstiče zdravu konkurenciju. Mapa puta za viznu liberalizaciju pokazala se kao opipljiv stimulans za brže i kvalitetnije ispunjavanje obaveza. Isto tako, i za širenje evropskog fronta na Balkanu. Radujemo se skorom ukidanju viza i za preostale zemlje regiona. Najveći uspjeh ovog sastanka biće snažna poruka zemljama regiona da Evropa računa na nas, da politika proširenja ostaje kao jedna od najboljih politika EU. I da se tempo proširenja neće ravnati po onima koji zaostaju, već po onima koji napreduju.

Zahvaljujem na pažnji.