Životna sredina- zajednička odgovornost

Svjetski dan zaštite životne sredine, 5. jun, ustanovljen na konferenciji Ujedinjenih nacija u Štokholmu (1972.) koja je bila posvećena zaštiti životne sredine. Od 1972. god. taj dan se obiljezava širom Planete, a istovremeno podstice sve aktere u procesu donosenja odluka da se jos snaznije zauzmu za zastitu prirode, uz odrzivo koriscenje prirodnih resursa i smanjenje negativnog uticaja covjeka i ekonomskog razvoja na zivotnu sredinu, i danas vrlo aktuelno pitanje klimatskih promjena.
Na današnji dan SVI treba da zastanemo i zauzmemo čvršći stav da je zdrava, kvalitetna i očuvana životna sredina, NAŠE zajedničko dobro - naša ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST. Zato, Svjetski dan zaštite životne sredine predstavlja jos jedan u nizu podstreka da ljudi postanu aktivni činioci održivog i ravnomjernog razvoja, te da preuzmu odgovornost za očuvanje planete, i da je razumijevanje uloge Vlade sa strateškog stanovista s jedne strane i uloge lokalnih zajednica u onom konkretnom i prgamatičnom aspektu očuvanja resursa ključno za poboljsanje kvaliteta životne sredine i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.
Tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine 2010. glasi 'Brojne vrste. Jedna planeta. Jedna budućnost'. S obzirom da su Ujedinjene nacije 2010. godinu proglasile Međunarodnom godinom zaštite biodiverziteta, izbor teme posvećene njenom očuvanju nameće se kao jedini logičan izbor. Od procijenjenih 5 pa do čak 100 miliona vrsta koje nastanjuju našu planetu, njih 17.291 je na rubu izumiranja. Nažalost, ta brojka predstavlja samo vrh ledenog brijega, jer mnoge vrste nestaju i prije nego što ih naučnici uspiju otkriti i opisati, a stopa izumiranja svake se godine još više povećava.
U ovom trenutku, sva odgovornost leži na čovjeku, na svakom pojedincu, jer osnovni uzrok danasnjih posledica lezi u djelovanju čovjeka. Zato se danas vode politicke, tehnoloske i ekonomske bitke za smanjivanjem uticaja klimatskih promjena i njihovo dalje ublazavanje, kako bi, izmedju ostalog i bioloska raznolikost mogla opstati u izmijenjim uslovima koji neminovno uticu na zivotnu sredinu. Krčenje velikih šumskih površina, isušivanje močvara, ispuštanje gasova sa efektom staklene baste u atmosferu samo su neke od aktivnosti kojima smo uticali na izmjenu klimatskih uslova, a samim tim, umanjili kvalitet zivotne sredine, sto je nepovratno uništilo u odredjenom stepenu raznolikost života na Zemlji.
Kako smo svjesni da kulturna raznolikost predstavlja vrijednost koja daje osobeni pečat nacijama i zemljama, tako je neophodno shvatiti i prihvatiti činjenicu da bioloska raznolikost predstavlja osnov za zdravu životnu sredinu, pa saimi tim predstavlja jedan od instrumenata za borbu protiv klimatskih promjena i za iznalazenje rjesenja za kvaliteniji i zdraviji zivot svih nas, na ovoj jednoj-NAŠOJ ZAJEDNIČKOJ Planeti. Zato smo svi pozvani da svojim ličnim angažmanom doprinesemo očuvanju prirodnih staništa, raznolikost biljnih i zivotinjskih vrsta, i tako pomognemo u otklanjanju opasnosti da zauvijek izgubimo još veći broj vrsta.
Napori se ulazi na svim nivoima, globalno, medjudrzavno, regionalno i nacionalno da se postignu dogovori i nadju rijesenja za izazove sa kojim se zivotna sredina suocava. Medjutim, danas smo svjesni da je lokalna zajednica osnova za promjenu ponašanja prema primarnom čovjekovom okruženju, na sta ukazuju mnogi medjunaordni sporazumi i uspjesno sprovedene aktivnosti i postignuti rezultati na lokalnom nivou, u gradovima, sirom Planete. Samim tim UJEDINJENJE svih aktera, svih nas je kljuc uspjeha za odrzivost nase Planete, za ocuvanje bioloske raznolikosti.
Danas, Crna Gora, na pragu dvadesetogodisnjice ekoloske drzave ima vidan i očigledan napredak u izradi strateških dokumenata. Kako Crna Gora ulaze napore da usvoji i primenjuje tekovine i standarde Evropske unije, tako je do sada naslijedjeno i potpisano 57 međunorodnih sporazuma i konvencija. Crnoj Gori, je cilj da zaštiti skoro četvrtinu površine, sto je i predviđeno Prostornim planom Crne Gore do 2020. Zatim, imamo 5 nacionalnih parkova (najnoviji NP Prokletije), veći broj spomenika prirode, prirodni predjeli posebnih odlika, međunordno zastićeni predjeli- UNESCO (Durmitor i slivno područje kanjona Tare, Kotorsko-risanski zaliv); RAMSAR, Skadarsko jezero; Emerald staništa Bernske konvencije, područja od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA) i staništa od značaja za opstanak biljaka (IPA). Ono što je predviđeno Prostornim planom jeste da Crna Gora do 2020 posjeduje 6 nacionalnih parkova (budući Orjen), 6 regionalnih parkova (Ljubišnja, Bioč-Maglić-Volujak, Sinjavina, Turjak i Hajla, Visitor i Zeletin, Komovi i Rumija) i 3 međunarodna zaštićena područja.

Medjutim, mnogo toga treba jos uraditi- treba sprovesti i postovati standarde i izvedena zakonska rjesenja koja su donesena. Treba ustanoviti „zdravu“ praksu, koja ce nas razvoj zasnovati na „zelnim“ odlukama i čistijim tehnologijama. Zato na Svetski dan zaštite životne sredine jos snažnije se obavezujemo da utemeljimo buduci razvoj na principma odrzivog razvoja,i samim tim sacuvamo resurse za generacije koje dolaze.

Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine