Saopštenje povodom 5. juna - Svjetskog dana zaštite životne sredine

5. jun - Svjetski dan zaštite životne sredine, ustanovljen je na konferenciji Ujedinjenih nacija u Štokholmu (1972.) koja je bila posvećena zaštiti životne sredine. Od te godine, 5. jun se obilježava širom Planete i podstiče sve aktere u procesu donošenja odluka da se još snažnije zauzmu za zaštitu prirode, uz održivo korišćenje prirodnih resursa i smanjenje negativnog uticaja čovjeka i ekonomskog razvoja na životnu sredinu i na, danas vrlo aktuelno pitanje, klimatskih promjena.

Na današnji dan SVI treba da zastanemo i zauzmemo čvršći stav da je zdrava, kvalitetna i očuvana životna sredina NAŠE zajedničko dobro - naša ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST. Zato, Svjetski dan zaštite životne sredine predstavlja još jedan u nizu podstreka da ljudi postanu aktivni činioci održivog i ravnomjernog razvoja, te da preuzmu odgovornost za očuvanje planete. Razumijevanje uloge Vlade sa strateškog stanovista, s jedne i lokalnih zajednica u konkretnom i prgamatičnom aspektu očuvanja resursa s druge strane, ključno je za poboljšanje kvaliteta životne sredine i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.

Tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine 2010. glasi 'Brojne vrste. Jedna planeta. Jedna budućnost'. S obzirom da su Ujedinjene nacije 2010. godinu proglasile Međunarodnom godinom zaštite biodiverziteta, izbor teme posvećene njenom očuvanju nameće se kao jedini logičan izbor. Od procijenjenih 5 pa do čak 100 miliona vrsta koje nastanjuju našu planetu, njih 17.291 je na rubu izumiranja. Nažalost, ta brojka predstavlja samo vrh ledenog brijega, jer mnoge vrste nestaju i prije nego što ih naučnici uspiju otkriti i opisati, a stopa izumiranja svake se godine još više povećava.

U ovom trenutku, sva odgovornost leži na čovjeku, na svakom pojedincu, jer osnovni uzrok današnjih posledica leži u djelovanju čovjeka. Zato se danas vode političke, tehnološke i ekonomske bitke za smanjivanje uticaja klimatskih promjena i njihovo dalje ublažavanje kako bi, izmedju ostalog, i biološka raznolikost mogla opstati u izmijenjenim uslovima koji neminovno utiču na životnu sredinu. Krčenje velikih šumskih površina, isušivanje močvara, ispuštanje gasova u atmosferu sa efektom staklene bašte, samo su neke od aktivnosti kojima smo uticali na izmjenu klimatskih uslova, a samim tim, umanjili kvalitet životne sredine, što je nepovratno uništilo u određenom stepenu raznolikost života na Zemlji.
Slično kao što kulturna raznolikost predstavlja vrijednost koja daje osobeni pečat nacijama i zemljama, tako je neophodno shvatiti i prihvatiti činjenicu da biološka raznolikost predstavlja osnov za zdravu životnu sredinu, pa samim tim jedan od instrumenata za borbu protiv klimatskih promjena i za iznalaženje rješenja za kvaliteniji i zdraviji život svih nas, na ovoj jednoj - NAŠOJ ZAJEDNIČKOJ Planeti. Zato smo svi pozvani da svojim ličnim angažmanom doprinesemo očuvanju prirodnih staništa i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, i tako pomognemo u otklanjanju opasnosti da zauvijek izgubimo još veći broj vrsta.

Na svim nivoima - globalno, međudržavno, regionalno i nacionalno ulažu se napori da se postignu dogovori i nađu riješenja za izazove sa kojima se suočava životna sredina. Međutim, danas smo svjesni da je lokalna zajednica osnova za promjenu ponašanja prema primarnom čovjekovom okruženju, na šta ukazuju mnogi međunarodni sporazumi i uspješno sprovedene aktivnosti i postignuti rezultati na lokalnom nivou, u gradovima širom Planete. Samim tim, UJEDINJENJE svih aktera, svih nas, ključ je uspjeha za održivost naše Planete, za očuvanje biološke raznolikosti.

Danas, na pragu dvadesetogodišnjice proglašenja ekološke države, Crna Gora ima vidan i očigledan napredak u izradi strateških dokumenata. Koliko se u našoj zemlji ulaže napora na usvajanju i primeni tekovina i standarda Evropske unije, potpvrđuje i podatak da je do sada naslijeđeno i potpisano 57 međunarodnih sporazuma i konvencija. Crnoj Gori je cilj da zaštiti skoro četvrtinu površine, što je i predviđeno Prostornim planom Crne Gore do 2020. Pored toga, imamo 5 nacionalnih parkova (najnoviji NP Prokletije), veći broj spomenika prirode, prirodnih predjela posebnih odlika i međunarodno zaštićenih predjela UNESCO (Durmitor i slivno područje kanjona Tare, Kotorsko-Risanski zaliv). Tu su takođe RAMSAR, Skadarsko jezero, Emerald staništa Bernske konvencije, područja od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA) i staništa za opstanak biljaka (IPA). Prostornim planom je predviđeno da Crna Gora do 2020. posjeduje 6 nacionalnih parkova (budući Orjen), 6 regionalnih parkova (Ljubišnja, Bioč-Maglić-Volujak, Sinjavina, Turjak i Hajla, Visitor i Zeletin, Komovi i Rumija) i 3 međunarodna zaštićena područja.

Medjutim, mnogo toga treba još uraditi- treba sprovesti i poštovati standarde i izvedena zakonska rješenja koja su donesena. Treba ustanoviti „zdravu“ praksu, koja će naš razvoj zasnovati na „zelnim“ odlukama i čistijim tehnologijama. Zato na Svjetski dan zaštite životne sredine još snažnije se obavezujemo da utemeljimo budući razvoj na principma održivog razvoja i, samim tim, sačuvamo resurse za generacije koje dolaze.