Dvodnevna radionica o bezbjednosti hrane

Dvodnevna radionica o bezbjednosti hrane iz međunarodne perspektive, koja se organizuje u saradnji Ministarstva zdravlja i Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru, počela je danas u Podgorici. Cilj ove radionice jeste pružanje podrške Crnoj Gori u jačanju sistema bezbjedne hrane čime se doprinosi zaštiti i unaprijeđenju javnog zdravlja kao i uspostavljanju okvira za održivi razvoj.
Program rada ove radionice obuhvata moderan i integrisan sistem bezbjedne hrane: CODEX Alimentarius, HACCP, nadzor i praćenje, antimikrobnu rezistenciju iz perspektive bezbjedne hrane i komunikaciju o rizičnim aspektima bezbjednosti hrane.
Glavni zdravstveno sanitarni inspektor dr Ljiljana Jovićević, otvarajući radionicu, istakla je da prava na osiguranje dovoljne količine raznovrsne i zdravstveno bezbjedne hrane je osnovno ljudsko pravo. Zadovoljenje nutritivnih potreba i osiguranje zdravstvene bezbjednosti hrane, kako je kazala, važni su faktori u prevenciji nastanka čitavog niza zaraznih bolesti i poremećaja. Stoga su zdrava ishrana i bezbjednost hrane uslov postizanja, održavanja i unaprjeđenja zdravlja ljudi.
Ona je podsjetila da je Vlada Crne Gore, sa ciljem unapređenja i očuvanja zdravlja stanovništva i promovisanja zdravih stilova života, usvojila veliki broj strateških dokumenata, od kojih je posljednji Akcioni plan za ishranu i bezbjednost hrane kao krovni dokument koji daje osnovne smjernice za koordinisani odgovor na sve veće izazove javnog zdravlja vezanih za hranu i ishranu.
Šef Kancelarije SZO za Crnu Goru g-đica Mina Brajović naglasila je da je bezbjedna hrana glavna determinanta zdravlja, obolijevanja i produktivnosti koja obezbjeđuje efikasnu platformu razvoja i smanjenje siromaštva. Dostupnost bezbjedne hrane unapređuje ljudsko zdravlje i predstavlja osnovno ljudsko pravo. Širom svijeta bolesti koje se prenose hranom učestvuju u značajnoj mjeri u ukupnom opterećenju bolestima i predstavljaju veliki izazov kada je riječ o javnom zdravlju. Ona je naglasila da se visok danak plaća bolestima koje se prenose hranom, tako da svake godine 1/3 populacije razvijenih zemalja obole od ovih bolesti, dok je ovaj problem još prisutniji i izraženiji u zemljema u razvoju. Prema njenim riječima, trendovi u globalnoj proizvodnji hrane, uključujući genetski inžinjering, obradu, distribuciju i pripremu hrane, nosi novi set izazova sa aspekta bezbjedne hrane. Novi urbani stilovi življenja predstavljaju važne faktore zbog kojih pitanja bezbjedne hrane postaje ozbiljan javno zdravstveni problem.
Sve duži životni vijek i veći broj osoba sa imunokopromitovanim stanjem dovode do porasta vulnerabilne populacije za koje nebezbjedna hrana vrlo često predstavlja ozbiljnu opasnost.
Ona je naglasila da ne treba zaboraviti sve učestaliji problem antimikrobne rezistentnosti koja počinje da predstavlja javno zdravstveni problem širom svijeta, kao i sve veći broj alergija na hranu. Tu su svakako sve veća svijest potrošača o bezbjednosti hrane i njenom kvalitetu, kao i sve češći zahtjevi za pravoremenim, tačnim i pouzdanim informacijama.
Obaveze koje proizilaze iz članstva u EU i STO, generalno narastajući značaj Komisije kodeks alimentarius, a strateško opredjeljenje da se zemlja razvija kao turistička destinacija, predstavljaće dodatni razlog da se u CG jača infrastruktura za kontrolu bezbjedne hrane.
Na radionici, između ostalog, predstavljen je Akcioni plan za hranu i ishranu u Crnoj Gori, Akcioni plan SZO za Evropu o politici hrane i ishrane za period 2007.-2012. godine, nadzor hrane i bolesti izazvanih hranom u EU, monitoring zoonoza u prehrambenom lancu u EU, primjena okvira analize rizika na nacionalnom i međunarodnom nivou, a predstavljen je i sistem i stanje bezbjednosti hrane u Crnoj Gori.