Autorski tekst ministra pravde Miraša Radovića

Centralna banka Crne Gore je osnovana Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore iz 2000.god kao samostalna organizacija koja je jedino odgovorna za monetarnu politiku, uspostavljanje i održavanje zdravog bankarskog sistema i efikasnog platnog prometa u Republici.
U skladu sa tim Zakonom, Centralnom bankom upravlja Savjet Centralne banke, a generalni direktor koji ima dva zamjenika je izvršni funkcioner koji je zadužen za dnevno poslovanje banke.
Postojeći Savjet ima sedam članova. Članovi savjeta su: predsjednik Savjeta, generalni direktor i dva zamjenika generalnog direktora, koji su izvršni funkcioneri Centralne banke i predlaže ih radno tijelo Skupštine nadležno za izbor i imenovanja i tri člana koje predlaže Vlada. Članove Savjeta imenuje Skupština.
Ustavom Crne Gore Centralna banka je uspostavljena kao samostalna organizacija odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema. Ustavom je uredjeno da Centralnom bankom upravlja Savjet Centralne banke, a rukovodi guverner Centralne banke. Guvernera i članove Savjeta imenuje i razrješava Skupština.
Dakle, prema navedenim ustavnim odredbama Centralna banka Crne Gore u odnosu na važeći zakon ima nove nadležnosti, status i organizaciju koju treba uskladiti .
U skladu sa tim, Predlogom Zakona o CBCG predviđeno je da Savjet centralne banke čine guverner, dva viceguvernera i četiri člana Savjeta. Članove Savjeta imenuje Skupština, guvernera imenuje Skupština na predlog predsjednika Crne Gore, a dva viceguvernera imenuje Skupština na predlog guvernera.
Budući da se prema Predlogu Zakona u skladu sa novim Ustavom sastav Savjeta i način predlaganja i imenovanja uređuju drugačije u odnosu na rješenja iz važećih Zakona o CBCG i da Vlada više ne predlaže članove Savjeta, već je to u nadležnosti Skupštine, bilo je bilo neophodno propisati da se članovi Savjeta imenuju u skladu sa odredbama novog Zakona.
U odnosu na izraženi stav da je takvo predloženo rješenje u suprotnosti sa članom 2. Ustavnog Zakona za sprovođenje Ustava Crne Gore, smatram da takva konstatacija nema utemeljenje. Ustavni zakon je proceduralni i reguliše pitanja vezana za prelazni period sa ranijeg na novi ustavni režim. Ova odredba podrazumijeva da sa radom nastavljaju organi vlasti i drugi državni organi, organizacije i službe i organi lokalne samouprave koje poznaje i jedan i drugi Ustav. Dakle odnosi se na one ustavne kategorije koje ustavne izmjene ne ne dovode u pitanje.
Nadalje, treba naglasiti da je suština pomenute odredbe, ne da zaštiti poziciju lica koje pokriva neku funkciju niti organa u pojedinoj instituciji, već da obezbijedi kontinuitet funkcionisanja organa koji su postojali na osnovu ranijeg ustava i našli svoje mjesto u novom Ustavu.
Nasuprot ovoj odredbi postoje odredbe koje ograničavaju vrijeme za uskladjivanje zakona sa Ustavom, pa i Zakona o Centralnoj banci Crne Gore. S obzirom na izmijenjene nadležnosti i poziciju upravljačkih i rukovodećih struktura Centralne banke Crne Gore, nesumnjivo se nameće obaveza da se u skladu sa novim Ustavom i novom zakonskom organizacijom mora izvršiti izbor ovih struktura. Bilo bi apsurdno da se na osnovu Ustava i Zakona govori o jednoj upravljačkoj i rukovodnoj strukturi, a da je ona u sasvim drugom sadržaju prisutna u funkcionisanju Centralne banke.
Sličnu situaciju imamli smo kada je riječ i o drugim državnim organima. Tako su Sudski savjet i Tužilački savjet novim Ustavom utemeljeni kao ustavne kategorije sa novom strukturom i nadležnostima. To je uslovilo da se odmah po donošenju Zakona o Sudskom savjetu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu izvrši izbor članova ova dva savjeta pri čemu to niko nije dovodio u pitanje, niti je mogao to da učini njihovu novouspostavljenu struktu i drugačije utvrdjene nadležnosti.
Pri svemu ovome ne treba izgubiti iz vida da Ustavni Zakon za sporovodjenje Ustava proceduralne prirode i ne tretira materijalno pravna stanja i kaotakav ne može imati veću pravnu snagu od bilo kojeg drugog zakona.
Prema tome, uopšte se nemože govoriti o bilo kakvoj nesaglasnosti Predloga Zakona o Centralnoj banci sa Ustavom Crne Gore.