Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Od ribarskog naselja do “Montekarla bivše Jugoslavije”

Objavljeno: 15.06.2010. 19:00 Autor: Ministartvo uređenja prostora i zaštite životne sredine

Prevedeni tekst

 

Egipatsko preduzeće želi da izgradi teren za golf

U KOTORSKOM ZALIVU REKORDNE INVESTICIJE


Obilazeći obalu zaliva u blizini marine Porto Montenegro, jasno je da je turistički razvoj ovog dijela tek započeo, a napuštene zgrade koje treba rekonstruisati i primamljivi prostori za gradnju, mogu se primijetiti u podnožju planine. To su shvatili neki medjunarodni investitori koji su izabrali ovo mjesto za svoje investicije, ali uz puno poštovanje snažnog “green” opredjeljenja koje podržava Vlada Crne Gore.
“U ovoj fazi za nas je od presudnog značaja zaštita ambijenta- tvrdi crnogorski ministar za uredjenje prostora i zaštitu životne sredine, Branimir Gvozdenović.- Napravili smo greške u prošlosti, ali ćemo ih ispraviti. U urbanističkom planu zemlje, prije godine i po, uveli smo obavezu korišćenja prirodnih materijala, bijele boje za eksterijere, uz poštovanje tradicionalne kamene arhitekture.” Nadamo se da će u ovom duhu biti realizovan projekat Orascom Development-a: egipatska kompanija će sagraditi još jednu marinu, nekoliko hotela, vile i teren za golf na površini od 6,8 miliona kvadratnih metara na Luštici, poluostrvu koje se nalazi u blizini kompleksa Porto Montenegro. Ruska grupa Metropol, pak, gradi jednu vilu i kompleks bungalova na ostrvu Sveti Marko koje se nalazi preko puta Tivta, gdje će uložiti milion eura, dok su neki luksuzni hoteli otvoreni ili će se otvoriti pod znakom Four Seasons, Kempinski i Aman Resort. Naše analize potvrdjuju da postoji prostor prije svega za nove hotelske strukture, a ne za rezidencijalne kojima je tržište izgleda gotovo zasićeno”, precizira ministar.
Trka za investicijama, započeta prije više godina, učinila je da cijene nekretnina eksponencijalno porastu, posebno nakon nezavisnosti proglašene 2006.godine. Prosječne cijene u Donjoj Lastvi su dostigle vrh od 2600 eura po metru kvadratnom, a u Tivtu do 4000 eura. Medjutim, krajem 2008.godine kriza je stigla i ovdje, pa je srpsko-bosanska klijentela (glavni kupci kuća za odmor) postala opreznija. U medjuvremenu se lokalna vlast pripremila da prihvati ovu promjenu, usvoji stimulativnu politike i jednostavniju procedure, u dogovoru sa medjunarodnim privrednicima. Vlada je osnovala sa Porto Montenegro jedan tim, kako bi prilagodila zakonodavstvo potrebama turizma- zaključuje ministar. Zahvaljujući njihovoj saradnji promijenili smo odredbe za velike jahte i pojednostavili proceduru u korist cjelokupne teritorije. Sada je naše zakonodavstvo medju najpovoljnijim u Istočnoj Evropi, kako zbog brzine dobijanja dozvola za gradnju, tako i zbog poreza na dobit koji je medju najkonkurentnijim.”
M.F.
Cijene
Prosječne cijene po metru kvadratnom za stan u glavnim mjestima u eurima.
Lokalitet Cijene
Podgorica 1.400/3.500
Nikšić 600/1.200
Bijelo Polje 400/1.000
Bar 2.500/3.500
Budva 4.500/7.000
Donja Lastva 1.300/2.600
Tivat 3.000/4.200
INVAZIJA POZNATIH
Vip u izvidjanju
Kao posljednji, prije par mjeseci, bili su tamo Bred i Andjelina. Izgleda da je Pit htio da pokaže supruzi ljepote zaliva u kojem je snimio jedan od svojih prvih filmova. Veliki je broj zvijezda, više ili manje poznatih, koje su sletjele ili pristale u ove krajeve. To je promet započet već u prvim decenijama prošloga vijeka sa Sofijom Loren i Karlom Pontijem, koji su na legendarnom ostrvcetu Sv. Stefani imali vilu. Što se tiče holivudskih parova počasno državljanstvo bi trebali, prije svih, da dobiju Majkl Daglas i Katrin Zeta Džons, koji su kupili kuću u starom Perastu. Pored prelijepe panorame, na kojoj se može samo zavidjeti, ovom mjestu ne nedostaje ništa: za skok u more ili veče u diskoteci dovoljno je doći do haotične Budve, “Beograda na moru” zbog velikog broja srpskih turista koji tamo provode ljetnji odmor. U hladnijim mjesecima može se skijati na Bobotovom kuku, najvišem vrhu zemlje (2.500 m). Takođe, ne treba izostaviti šetnje po Skadarskom jezeru, najvećem na Balkanu, ili duž rijeke Tare koja prolazi kroz istoimeni kanjon, drugi po veličini nakon onoga u Arizoni. Među kupcima Porto Montenegro za sada se može sresti samo Irac Edi Džordan, bivši pilot i osnivač istoimenog tima Formule Uno.


Jadransko more. Umjesto stare pomorske baze Tivta nići će 500 kuća i turistička luka.

Crna Gora oblači svečano odijelo

 

 

Od ribarskog naselja do “Montekarla bivše Jugoslavije”

Mikele Finicijo

 

Primorci, koji slabo govore engleski, ali su uvjek spremni na srdačan doček. Ribari do prije nekoliko godina, konobari ili recepcioneri u budućnosti. To je lice transformacije u toku na dva koraka od Tivta, novog Montekarla Mediterana kako vole da ga definišu turističke agencije. U tom kontekstu je nikla marina Porto Montenegro, zaštićena jednom od najvećih uvala u Evropi, odmah izvan Kotorskog zaliva, na deset minuta autom - nešto manje barkom- od Aerodroma u Tivtu. Ustvari, bez obzira na po koju palmu uvezenu iz Urugvaja, još je teško praviti poredjenje sa poznatom Kneževinom Monako. U odnosu na patinirane razglednice koje ovjekovječuju turističke luke kao što San Trope ili Portofino, Crna Gora je sačuvala divlji šarm i nezagadjenu ljepotu. U toku su radovi na demoliranju stare vojne pomorske baze na čijem mjestu će nići čitav kompleks, a u pozadini je moguće nazrijeti ono što je ostalo od malih mjesta kao što je Donja Lastva, ribarsko mjesto sa 730 stanovnika, sa malim kamenim kućicama sagradjenim u venecijanskom stilu. U ovo mjesto prvi se zaljubio Peter Mank, osamdesetogodišnji biznismen iz Kanade, koji se obogatio zahvaljujući najvećim rudnicima zlata na svijetu i koji danas posjeduje većinu akcija Adriatic Marinas-a, glavnog nosioca projekta. Uspio je potom da uvjeri neke engleske, francuske i ruske investitore kao što su Oleg Deripaska i Natanijel Rotšild. Uklanjanje stare pomorske baze austrougarskog porijekla zatvorene 1990. godine nakon raspada bivše Jugoslavije, činilo se svima prilika koju ne treba propustiti. Na području od 24 ha osim marine sa 690 vezova (uključivši 150 za mega jahte od 24 do 150 m) nići će dva “butik hotela” sa po 40 soba, svaki sa malim rezidensom, odnosno 500 stambenih jedinica od minimum 30 do maksimum 360 m2 i četiri male vile na samoj obali. Takođe, jedan pomorski muzej će sakupiti sve rukotvorine pronađene tokom radova, uključujući i jednu sovjetsku podmornicu i nekoliko starih jahti iz Titovog vremena. Na trgu – tržnici “ prodavaće svoje proizvode gospodje koje žive u susjednim planinskim selima”, kaže Kolin Kingsmil iz Adriatik Marinas-a.

Oko 2.000 radnika neprekidno rade na gradilištu: u julu bi trebalo da se otvori prvi rezidens sa 29 stanova, koji su svi prodati za 6 nedjelja, sa prvih 100 vezova. Ostatak će biti spreman za 2013. U prvoj fazi će nići ostalih 23 stana koji pripadaju drugom rezidensu na obali (do 6.500 eura po kvadratnom metru) i ostalih 23 trećega rezidensa koji je u zaledju (4.500 eura). U ovom slučaju prodaja je otvorena od novembra do danas i dobrih 35% je već kupljeno. Onome koji kupi garantovan je 75 % popusta na vezove za prve tri godine. Ustvari barka je obavezna za ove krajeve, u suprotnom se ne može u potpunosti uživati u ljepotama zaleđa. “Leteći menadžer” Porta Montenegro radi ubrzanim ritmom kako bi organizovao dolaske na lice mjesta medjunarodnog tima koji prati režiju poslova. “Koristimo privatne avione jer npr. od Londona nije lako doći dovde”. Naprotiv, iz Italije Montenegroairlines pokriva dionicu Rim – Tivat.

 

Originalni tekst --->IlSole24Ore.pdf

 

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?