Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Izvještaj sa petog sastanka Foruma za dijalog sa civilnim društvom u oblasti rodne ravnopravnosti – Uloga javnog servisa u afirmisanju i promociji rodne ravnopravnosti

Objavljeno: 08.07.2010. 18:29 Autor: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, implementirajući Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori, organizovalo je peti sastanak sa organizacijama civilnog društva. Sastanak je održan u Podgorici, 30. juna 2010. godine, u Hotelu Crna Gora, u vremenu od 11.00 do 14:30. Sastanku su  prisustvovali/e  predstavnici/ce organizacija i institucija civilnog društva, koordinatori/ke iz državnih institucija zaduženi za rodnu ravnopravnost, predstavnici/e međunarodnih organizacija, kao i predstavnice Javnog servisa.

Sastankom je predsjedavala koordinatorka Odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava gospođa Irena Bošković, koja je upoznala prisutne sa temom Foruma. Gospođa Bošković je istakla značaj uloge medija u promovisanju rodne ravnopravnosti i unaprjeđenju položaja žena i navela da porast priloga i emisija koje se bave ovom tematikom ukazuje na otvorenost i spremnost medija da podrže aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti. Međutim, u medijima se i dalje prenose patrijarhalne slike, dok precizni statistički podaci o broju i položaju žena u medijima ne postoje.

Nakon uvodnih riječi, prisutnima se obratila G-đa Jovanka Kovačević Đuranović, urednica redakcije za kulturu TVCG. Ona je ukazala na strukturu zaposlenih u Televiziji Crne Gore kao pozitivnu sliku ravnomjerne zastupljenosti oba pola – od 745 zaposlenih 354 su žene, od kojih su neke na visokim pozicijama odlučivanja. Istakla je da ograničeni tehnički kapaciteti TVCG često predstavljaju uzrok nemogućnosti da se proprati i pokloni pažnja nekim društvenim događajima. Navela je da se danas mnogo učestalije, uvođenjem u upotrebu rodno-senzitivnog jezika, kroz informativne programe i razne emisije, plasiraju teme iz oblasti rodne ravnopravnosti, ali da još uvijek ne postoji posebna emisija koja se bavi isključivo ovom problematikom i koju bi, s obzirom na još uvijek prisutan animozitet u javnosti o ovoj temi, trebalo pažljivo organizovati, uz edukaciju kadra koji će ih voditi. G-đa Kovačević Đuranović je navela da postoji svijest o nedovoljnosti postojećeg djelovanja i da se u budućnosti mora sarađivati na sličnim skupovima kako bi se uzajamnim radom doprinijelo poboljšanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.

G-đa Jadranka Prelević, šefica deska RCG, takođe je ukazala na veliki broj žena zaposlenih u Radiju Crne Gore, ali da se treba izboriti za jednaku zastupljenost oba pola i u oblasti programskih segmenata. Takođe je navela da su učinjeni koraci u upotrebi rodno-senzitivnog jezika, uz nadu da će zaživjeti u svim programskim sadržajima. G-đa Prelević je dodala da je RTCG spreman da organizuje posebnu emisiju na temu rodne ravnopravnosti.

Prva za riječ se javila predstavnica NVO NOVA Centar za feminističku kulturu, Nataša Nelević, koja je ukazala na to da više zena u Javnom servisu ne mora neminovno značiti upotrebu rodno-senzitivnog jezika, kao i na činjenicu da se javnost različito odnosi prema temama iz oblasti rodne ravnopravnosti, u zavisnosti od samog/e govornika/ce.

Mira Asović, predstavnica NVO Liga žena glasača, je istakla da ne postoji volja i odlučnost Javnog servisa da se teme i aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti plasiraju i proprate za razliku od drugih događaja, kao i da i pored spremnosti novinara/ki da prihvate teme, postoje viši faktori koji ih sprečavaju u radu.

Ljupka Kovačević, predstavnica NVO ANIMA, je istakla da se politika rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori ne shvata ozbiljno, što se ogleda u nepoštovanju postojećih propisa, posebno Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kao i da se pitanja rodne ravnopravnosti ne promovišu adekvatno. Ona je navela da Javnom servisu nedostaje jasno formulisana politika o rodnoj ravnopravnosti koja bi dovela do posvećivanja više pažnje ovim pitanjima, kao i da je u tom cilju neophodan određen broj edukovanih novinara/ki koji žele promjene. Takođe je istakla značajnu ulogu Javnog servisa i obrazovanja u podizanju javne svijesti o rodnoj ravnopravnosti. Gospođa Kovačević je u svom obraćanju ukazala na izostajanje vidljivosti i aktivnosti Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u slučaju kršenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti.

Goran Đurović, član Savjeta RTCG, ukazao je na veliki broj problema prisutnih u Javnom servisu po pitanju rodne ravnopravnosti, navodeći posebno nezainteresovanost menadžmenta za ovu temu, sistemske greške u formiranju Savjeta (Zakon predviđa formiranje Savjeta RTCG od predstavnika organizacija koje se dominantno finansiraju iz Budžeta Crne Gore što umanjuje njihovu nezavisnost), nedostatak novih inicijativa i jasnog programskog pristupa Javnog servisa. Istakao je da je neophodno promijeniti postojeće pravne akte (Statut RTCG, Programski principi i profesionalni standardi) kojim će se stvoriti adekvatan pravni ambijent za potrebne promjene, ali da se to djelatnošću nekih članova menadžmenta  zaustavlja. G-din Đurović je predložio organizovanje sastanka predstavnica NVO koje se rade na rodnoj ravnopravnosti sa menadžmentom kuće, kako bi im se predstavile obaveze, kao i kako bi se ukazalo na potrebne promjene u radu Javnog servisa.

Borka Vuković, predstavnica Ministarstva kulture, podsjetila je prisutne na nedavno objavljeni tekst "Šta biti ili činiti da bi se mediji zainteresovali za vas, a pri tom ste žena", autorke dr Dubravke Valić Nedeljković, objavljenom u februarskom broju novosadskog "Linka", navodi se, između ostalog, da brojna istraživanja govore da su žene medijski marginalizovane tako da - ili ih nema u medijima, ili se prikazuju kroz stereotipe.

Nataša Nelević, NVO NOVA Centar za feminističku kulturu, predložila je osnivanje posebnog Savjeta po uzoru na Hrvatsku, u kojim bi se raspravljalo o promovisanju rodne ravnopravnosti u medijima. 

Ljupka Kovačević, NVO ANIMA, dala je predlog da se organizuje monitoring Radija i Televizije Crne Gore, kako bi se ispitalo postojeće stanje i trenutna situacija u crnogorskom Javnom servisu, kao i dale preporuke za unaprjeđenje postojeće situacije.

Duška Pejović, novinarka ATLAS televizije, u svom obraćanju posebno je istakla značaj i hitnost edukacije novinarskog kadra, napominjući da će se samo tako rezultati jako brzo pokazati i dovešće do uvođenja rodno-senzitivnog aspekta u svim emisijama.

Ljupka Kovačević, NVO ANIMA, je kao odgovor navela da, iako je edukacija novinara/ki dobra, da nedostaje edukovanih, rodno-senzitivnih donosioca/teljki odluka (direktora/ica, urednika/ca) koji su spremni/e da daju podršku.

Biljana Zeković, NVO SOS telefon Podgorica, ukazala je na neadekvatnu i nedovoljnu komunikaciju među nevladinim organizacijama i institucijama i državnim organima kao značajan problem. Navela je da je neophodno sprovesti edukaciju zaposlenih u institucijama o Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, jer se ovaj pravni akt često smatra nevažnim, ili manje značajnim u odnosu na ostale. Neophodna je zajednička djelatnost svih, što uključuje i bolju saradnju Odjeljenja za rodnu ravnopravnost sa nevladinim organizacijama koje se bave ovim pitanjima.

Jovanka Kovačević Đuranović je podržala predlog o organizovanju monitoringa, ukazujući na činjenicu da greške novinara/ki često proizilaze iz nepoznavanja i nedostatka osjetljivosti za stereotipe i diskriminaciju, kao i nesvjesnog djelovanja.

Ljiljana Raičević, predstavnica NVO Sigurna ženska kuća, ukazala je prisutnima na značaj Zakona o zabrani diskriminacije koji ubrzo treba da bude usvojen. G-đa Raičević je takođe navela da bi Javni servis trebalo da prati zakone koje usvaja Vlada Crne Gore i njihovo sprovođenje.

Goran Đurović je informisao prisutne da će Savjet uskoro izvršiti istraživanje javnog mnjenja o radu Javnog servisa. Predložio je da učesnici/ce sastanka kao i predstavnici/ce NVO sektora i državnih organa kreiraju listu predloga i ideja koje bi se dostavile Savjetu na razmatranje. Takođe je istakao da bez konstantnog pritiska i vršenja uticaja na rad Servisa, i pored postojanja obaveza, neće doći do značajnijih promjena.

Na kraju sastanka g-đa Bošković je zaključila da su iznešene dobre preporuke, kao i da ovakvi sastanci pokazuju da volja postoji i da se samo zajedničkim snagama i jednistvenim djelovanjem može uticati na rad Javnog servisa. Dogovoreno je da će Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti naknadno sačiniti listu zaključaka i predloženih aktivnosti koji će, nakon saglasnosti svih učesnika/ca, biti upućeni direktorki Televizije Crne Gore, direktoru radija Crne Gore i Savjetu Javnog servisa Crne Gore.

U drugom dijelu sastanka razmijenjene su informacije između Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti i organizacija civilnog društva o aktivnostima koje su realizovane u ovoj godini, kao i planovi za naredni period. Takođe, učesnici/ce su govorili/e o planiranim aktivnostima u predstojećem periodu i dogovorili/e saradnju u realizaciji nekih od njih. 

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?