Intervju potpredsjednika Vlade i ministra finansija, dr Igora Lukšića, za ND Vijesti

Potpredsjednik Vlade i ministar finansija, dr Igor Lukšić izjavio je, u intervjuu “Vijestima”, da je Prva banka vratila Vladi 44 miliona eura kredita prije roka i u skladu sa ugovorom koji je sklopljen, a da je način na koji je banka došla do novca stvar njihove poslovne politike.

- Vlada je naplatila kredit u roku definisanom ugovorom o kreditu, a posljednju ratu i prije roka. I to je ono što interesuje ministra finansija da je ugovorni odnos ispoštovan, da je novac poreskih obveznika vraćen na vrijeme i da je utrošen na kapitalne projekte, odnosno povećanje ekonomskih potencijala naše države. Na koji način je Prva banka obezbijedila likvidnost, to je stvar poslovne politike. Mislim da je u krajnjem nekorektno izvlačiti stvari iz konteksta. Sve nas bi trebalo da raduje ozdravljenje i napredak svake finansijske institucije, jer je to, prije svega, u interesu njihovih klijenata. Isto tako mislim da je potrebno da svi uložimo napore u okviru svojih odgovornosti i ingerencija da se u potpunosti bankarski sektor oporavi. Situacija u toj konkretnoj banci prema revizorskom izvještaju je poboljšana, ali i dalje krhka. U svakom slučaju, čini mi se da je vrijeme pokazalo opravdanost naše intervencije imajući u vidu potencijalne razmjere finansijske krize – kazao je Lukšić.

• Da li Vam nešto znači da je Prva banka koristila novac državnih firmi da vrati taj kredit?

- To je nesuvisla interpretacija. Treba razdvojiti pitanje tokova novca i stanja na računu. Tim firmama je najvažnije da novac koji drže u banci mogu da koriste kad im zatreba. Da li je banka u međuvremenu iskoristila njihov ili drugi novac koji ima na računu, za uplatu neke rate kredita, to je stvar raspolaganja sredstvima. Tako sve banke, preduzeća, domaćinstva rade. Suština je da firme, koje god da su u pitanju, mogu da koriste novac koji imaju u banci kad im zatreba. U slučaju da banka ne može da im izađe u susret, to je onda posao za Centralnu banku. Na primjer, Regionalni vodovod nema zadržanog novca u Prvoj banci, već je sve iskoristio za investiciju. Pođimo od svih nas pojedinačno. Kako izmirujemo obaveze koje su nam dospjele - tako što imamo prilive i odlive.

• Prva banka nije bila likvidna u vrijeme kada je vraćala kredit, što znači da je novac državnih firmi bio ključan da izmire obaveze prema Vladi. Ovo pitanje je važno, ako se zna da je najveći akcionar banke premijerov brat, a i sam premijer ima mali udio?

- Mogu se složiti da je taj novac bio važan za opstanak banke. Prva banka se borila sa problemom likvidnosti nastojeći da vrati kredit doživljavajući to kao važan korak u obnavljanju povjerenja. Ali ponavljam, suština je da te firme mogu taj novac da koriste kad im je potreban, a na koji način banka sa njime raspolaže, to je stvar poslovanja banke. Da li bi bilo bolje da je banka otišla u stečaj, da li bi nam bilo bolje da je propao KAP, Željezara. Ponekad, pomislim da postoje neki ljudi kojima bi bilo draže da je sve propalo. Uostalom, zašto Centralna banka nije spriječila gomilanje državnih ili paradržavnih depozita prije krize u pojedinim bankama ako je smatrala da je to loše? Zašto CBCG nije uvela, na primjer, velike rezervacije na državne depozite i na taj način obeshrabrila banke da se bore za taj novac? To sam im svojevremeno predlagao da učine i nakon okončanja krize smatram da bi to mogli uraditi.

• Meni se čini očiglednim da je Prva banka privilegovana. Vlada joj daje kredit od 44 miliona, državne firme joj pomažu da vrati taj kredit, državne firme i danas, kao i fondovi, javne institucije i opštine, imaju ogromne depozite u Prvoj? Jasno je da se Prva banka održava zahvaljujući državi?

- Što se Ministarstva finansija tiče nema privilegovanih banaka i potpuno mi je svejedno ko je akcionar! U vremenu finansijske krize na neki način, sve su banke u cilju poboljšanja likvidnosti bile pomagane od države. Na primjer, naš je predlog bio da prodajemo državne zapise koje su banke kupovale s ciljem angažovanja sredstava obavezne rezerve, ali ne za državnu potrošnju nego kao upumpavanje depozita da bi se pomogla njihova finansijska situacija. Nažalost, Centralna banka nije dozvolila da taj procenat bude veći od 25 odsto, iako je funkcija rezerve upravo da posluži u najtežem vremenu. Istovremeno, nema banke koja se ne bori da privuče državne firme, a neke su se po sličnom modelu ranije razvile i ne vidim da te druge banke smatrate privilegovanim. S druge strane, i dalje smatram kao i ranije da je enormni kreditni rast generator pregrijavanja ekonomije, kao i razlog dubine krize. U periodu 2006-2008. prednjačila je Prva banka, ali nije bila jedina. Žao mi je što je Centralna banka kasno reagovala da to spriječi, pa i kada je ograničila kreditni rast nije ograničila nastanak loših kredita. Budžetski suficit koji smo imali nije mogao u potpunosti kompenzirati takvo pregrijavanje, ali je bio veoma koristan u trenutku izbijanja krize. Tada su se svi opet obratili Ministarstvu finansija i Vladi. Pitam se šta bi bilo da smo stajali po strani? Šta bi bilo sa svjetskom ekonomijom da razne svjetske vlade nisu na isti način reagovale? Te naše napore je na kraju i MMF nedavno pozdravio. Srećom, danas je bankarski sistem stabilan.

• Da li je Prva banka zaista fiskalni problem kako je to Krgović izjavio, jer je tamo navodno 55 odsto od ukupnog novca iz javnih izvora, ili skoro 150 miliona eura?

- Moja nadležnost kao ministra finansija su javne finansije Crne Gore, a bankarski sistem je nadležnost Centralne banke. Ono što je, po mom mišljenju, najveći problem je to što se pitanje Prve banke ne rješava. Očekujemo da odgovorna institucija završi kontrolu, predloži i sprovede mjere, ako je to neophodno, a Ministarstvo finansija, odnosno Vlada će podržati mjere nadležne institucije. Da bismo išli u pravcu dalje saradnje sa Svjetskom bankom i MMF-om, Centralna banka treba da završi svoj dio posla. Mi smo svoj završili poslavši u parlament set zakona koji ojačava nezavisnost Centralne banke i obezbjeđuje nove instrumente supervizije. Svakako, mislim da vrijeme koje je utrošeno na brojne medijske polemike moglo je biti utrošeno kvalitetnije i obezbijediti predlog konkretnih mjera i politika, što bi doprinijelo sveukupnoj stabilizaciji finansijskog sistema. Činjenica je da je struktura depozita Prve banke za nas posebno značajna, ali sam siguran da iz svake situacije postoji odgovarajući izlaz. Mene interesuje da cjelokupan bankarski sektor funkcioniše i ostvaruje kreditni rast.

• Kad kažete da je za Vas struktura Prve banke značajna i da iz svake situacije postoji izlaz, onda na neki način priznajete da je to fiskalni problem, ili da može biti fiskalni problem?

- Ne bih rekao fiskalni problem, već rješenje ukoliko bi se ispostavilo da je potrebno da država dokapitalizuje tu banku radi daljeg restrukturiranja. Ne preferiram tu opciju i vjerujem u tržišno rješenje.

• Da li je tržišno da Vlada, državne firme, ustanove, opštine drže tolike depozite u Prvoj?

- Ako se izuzme EPCG koja je i vlasnik Prve banke, državni depoziti nijesu toliko visoki i stalno se smanjuju. U svakom slučaju, smatram da je potrebno donijeti plan smanjivanja državnih depozita po svim bankama. Preduzeća, međutim, imaju svoje organe upravljanja i svoju poslovnu politiku, i to treba razdvojiti od države.

• Relacija Vlade, državnih firmi i institucija sa Prvom bankom, na osnovu nekog logičkog rasuđivanja, predstavlja konflikt interesa, ako se zna ko su akcionari banke? Vjerovatno su time druge banke oštećene?

A zašto? Mi imamo uređen sistem privrednih društava i njihove organe upravljanja, a imamo i zakonodavstvo koje se bavi pitanjima konflikta interesa i dok god je sve u saglasnosti sa sistemom i zakonima ne možete logicirati na taj način. Zamislite da neko pita da li ima potencijalnog konflikta interesa ukoliko se npr. u nekom privatnom mediju državne institucije reklamiraju. Naša obaveza je da gradimo institucije i njihovu kontrolnu ulogu po ugledu na evropski sistem, a to znači da djelujemo ukoliko se ne primjenjuju zakoni.

• Usvajanje predloga zakona o Centralnoj banci izazvalo je različite reakcije u javnosti. Predsjednik Savjeta CBCG Krgović kaže da je taj zakon neustavan, da nije u skladu sa evropskim standardima, jer se članovima Savjeta skraćuje mandat na pola itd.?

- Ja mislim da je ta tema previše zauzela prostora u našim medijima i prijeti da zamagli činjenicu da su u pitanju sjajni zakoni. Ispada da je cijela priča oko toga ko će u koju fotelju sjesti. Suština je, međutim, da smo predložili odlične zakone i obezbijedili punu nezavisnost Centralnoj banci. Skupštinski odbori za ustavna pitanja i zakonodavstvo kao i ekonomiju, finansije i budžet su preporučili Skupštini da ih usvoji. Vlada ima mogućnost da na samoj sjednici mijenja određena rješenja i to je uobičajena praksa, što je u ovom slučaju bilo posljedica pravne analize. Mislim da je mnogo važnije da se zakoni na adekvatan način primjenjuju kada stupe na snagu.

• S obzirom na to da je Krgović već duže od godinu u sukobu sa Prvom bankom, odluka o smjeni Savjeta CBCG se može tumačiti kao posljedica sukoba tih dviju strana?

- Mene ne interesuje bilo kakva lična relacija, već institucionalno rješavanje problema.

• Nelikvidnost u privredi raste, bankarskih kredita je nedovoljno, finansijsko tržište miruje, ozbiljnih investicija skoro da nema? Kako izaći iz tog začarog kruga? Kriza je evidentna?

Ne slažem se da nema ozbiljnih investicija. Podsjetiću na investicije Sveti Stefan, Porto Montenegro, Luštica, EPCG, vjetrenjače, brojni kapitalni projekti Vlade. Naravno da je kriza uticala da se naš plan investicija ne realizuje planiranom dinanikom i to je scenario svih zemalja svijeta, ali upravo u tom pravcu su usmjerene i naše buduće aktivnosti na stvaranju povoljnog ambijenta za investicije i privlačenje investitora u godinama oporavka. Mislim da je evidentnije da kriza završava svoj ciklus i da se u pojedinim oblastima osjećaju prvi signali oporavka ekonomije. Ključ rješavanja problema biće u jačanju kreditnih aktivnosti, ali opreznost i bojažljivost banaka je nus proizvod krize koji nije specifičnost Crne Gore. U tom dijelu, očekujem veće angažovanje bankarskog sektora na premošćavanju tih problema.

• Koliki je budžetski deficit za dosadašnji dio godine? Koji su prihodi najviše pali, a koji porasli? Kako se kriza odražava na naplatu poreza?

- Prema podacima Ministarstva finansija, u prvoj polovini godine deficit je iznosio 1,6 miliona eura. Svakako, prvu polovinu godine obilježila je manja potrošnja, jer se realizuju manji mjesečni planovi potrošnje i Ministarstvo finansija na taj način kontroliše potrošnju. Takođe, treba imati u vidu da potrošačke jedinice najveći dio obaveza ugovaraju u prvoj, a realizuju u drugoj polovini godine.
Generalno posmatrano, svi prihodi su nam veći u odnosu na prošlu godinu, svi poreski prihodi, izuzev poreza na dobit, su iznad prošlogodišnjih. Ono što je dobar indikator je da su porezi na dohodak fizičkih lica veći za 10 odsto i doprinosi na dohodak fizičkih lica su nam za 7 odsto veći u odnosu na plan. PDV se ostvaruje 98 odsto u odnosu na plan, a 5 odsto je veće ostvarenje u odnosu na prethodnu godinu. Usljed ekonomske krize i opšte nelikvidnosti, ekonomija radi ispod svojih kapaciteta, ne može se naplatiti prihoda koliko bi realno moglo da se naplati i to je upravo uticaj krize.

• S obzirom na trenutna kretanja i procjene, koliki deficit očekujete do kraja godine?

Makroekonomskim smjernicama koje smo usvojili u aprilu, ove planirane prihode budžetom za 2010. godinu smo smanjili, a predvidjeli smo da će dijelom doći da povećanja rashoda zbog povećanja socijalnih davanja i penzija, tako da smo ovim dokumentom projektovali budžetski deficit oko 5,5 odsto BDP-a. U smjernicama smo uvažili smanjenje prihoda, a prema našim projekcijama rashodi će se ostvariti u punom iznosu, a nivo deficita zadržati na 4,5 odsto BDP-a, imajući u vidu da se jedan broj donacija i kredita neće realizovati u cjelosti. To je realan scenario do kraja godine.

• Kako planirate nadomjestiti rupu u budžetu i da li je planiran uskoro rebalans budžeta? Kada su u pitanju zaduženja, šta je bliža opcija – MMF, Svjetska banka, komercijalne banke, euroobveznice?

- U ovom trenutku nema potrebe da razmišljamo o rebalansu. Mi smo u Zakonu o budžetu za 2010. godinu projektovali da će nam za finansiranje potrošnje trebati dodatnih 200 miliona eura. Naš je plan da se zadužimo na tržištu euroobveznica i to je nama najbliži, a, prije svega, najbolji i najmoderniji način zaduživanja danas. Mogućnost da izdate euroobveznice potvrđuje da investitori imaju povjerenje u javne finansije. Emitovanje euroobveznica značiće i dobru promociju Crne Gore u uslovima kada se sve svjetske ekonomije bore za nove investicije. Prilike na evropskom tržištu su poremetile naš plan da to bude u prvoj polovini godine, ali, svakako, mi smo završili sve što je neophodno, pripremili dokumentaciju i nadamo se da ćemo zatvoriti ovaj aranžman. Kada će to biti, zavisi od tajminga koji će predložiti naši savjetnici.Svi ostali instrumenti zaduživanja - komercijalne banke, sindikalni krediti su alternativa, a MMF i Svjetska banka su nam značajniji kao potvrda da vodimo odgovorne politike nego za zaduživanje.

• Zaposleni u državnoj administraciji i dalje žale što su im smanjene ionako niske plate? Da li je moralo do toga da dođe, da li se moglo to kompenzirati na drugi način i da li postoji šansa da se plate vrate makar na raniji nivo?

Nakon propadanja pregovora sa socijalnim partnerima, Vlada nije imala drugo rješenje. Nije popularno smanjivati plate, ali moralo je do toga doći i to je bio odgovoran potez koji je obezbijedio da sve zarade, penzije, socijalna davanja isplaćujemo na vrijeme. Mislim da je smanjivanje zarada od 3 do 6,5 odsto manje bolno od kašnjenja plata. Da smo odložili problem i čekali da on eskalira, doživjeli bismo primjer Grčke koja upozorava sve one koji smatraju da se teške i neophodne mjere mogu odlagati. U tom smislu, mislim da je uloga ministra finansija u ovim okolnostima da ne bude „emotivan”, već da donosi dugoročna rješenja za dobrobit građana i ekonomije. Ukoliko bi se smanjio broj zaposlenih, povećala produktivnost, postoji mogućnost za vraćanje zarada. Svi treba da budemo svjesni činjenice da samo rast ekonomije može da doprinese rastu zarada. Na kraju, uvećava se broj, pa i zapadno evropskih zemalja koje ili zamrzavaju ili smanjuju zarade.

• Prema Vašim procjenama, koliko zaposlenih u državnoj administraciji je višak, a koliko u opštinama. Da li uskoro planirate da rješavate taj problem i na koji način i koliko je potrebno novca? Smanjenjem viška radnika se smanjuje javna potrošnja, o kojoj se toliko priča?

Procjene opština su da je višak na nivou od 19 odsto. Mi smo u prethodnom periodu donijeli niz mjera na planu smanjivanja javne potrošnje. Pripremili smo čitav set zakonskih, podzakonskih akata, informacija koje se odnose na smanjivanje nadoknada, stopiranje zapošljavanja, bukvalno cjelokupna regulativa je podvrgnuta izmjenama, kako bismo obezbijedili okvir za održivost fonda zarada. Ono što zabrinjava je da su izdvajanja za bruto zarade veća nego ostalih zemljama u regionu, kako zbog viška zaposlenih, tako i zbog većih zarada nego u ostalim zemljama u regionu. Mi smatramo da dodatno, kada je u pitanju fond zarada, treba javnu potrošnju smanjiti za 1 odsto BDP-a. I upravo ove mjere su jedini način da smanjimo javnu potrošnju i dovedemo je u održiv okvir.

• Da li to znači da će biti smanjenja plata ponovo i zanima me gdje su to plate manje nego u Crnoj Gori?

- Ne očekujem dalje smanjenje plata. Inače, poslije Hrvatske zarade u Crnoj Gori su veće u prosjeku nego u drugim državama regiona. A nekad je Crna Gora bila najmanje razvijena zemlja bivše SFRJ. Daleko od željenog, ali se ne mogu zatvarati oči pred činjenicama.

• U medijima je nedavno objavljena informacija da top menadžeri i manja grupa urednika i novinara RTCG zarađuje mnogo više od kolega, a i znatno više od najviših državnih funkcionera, a znamo da se RTCG finansira najvećim dijelom iz državnog budžeta. Kako je moguće da se na taj način rasipa novac poreskih obveznika i kako dozvoljavate da RTCG to radi bez pravilnika o platama? Da li imate namjeru da nešto preduzmete?

- To je pitanje za resorno ministarstvo. Ako je tako, kako vi kažete, onda zavređuje njihovu pažnju.

• Novac poreskih obveznika se troši i na pomaganje “Pobjede”. Oprostili ste im 6,3 miliona eura duga za poreze i doprinose i dali garancije za dobijanje dva kredita od ukupno oko šest miliona eura? Po kojoj logici to radite? To je mimo svih tržišnih principa?

- Ništa nije oprošteno. U skladu sa zakonom o državnoj pomoći sprovedena je odgovarajuća procedura koju je “Pobjeda” ispoštovala. Razloge sam već ranije komentarisao. Podsjetiću i da su “Vijesti”, “Dan” i “Monitor” tražili u jednom trenutku jedan oblik državne pomoći i u Vladi smo bili spremni o tome da razgovaramo. Kada sam ih uputio na zakonsku proceduru, razumio sam da su ti mediji odustali. Ako se situacija promijeni, rado ćemo ponovo razgovarati o modalitetima. Mediji čine važan instrument funkcionisanja javne sfere i zato predstavljaju javni interes. Bez obzira na sve, očekivao sam više medijske solidarnosti.

• Da li je u igri ulazak u aranžman sa MMF-om? U posljednje vrijeme ne pominje se ta opcija. Da li CG ispunjava uslove za taj aranžman i šta bismo mi dobili od toga?

Svakako, postoji ta opcija, ali više kao podrška ekonomskoj politici bez povlačenja sredstava. U prethodnom periodu usaglasili smo stavove i izvještaj izvršnih direktora MMF-a iz aprila ove godine potvrdio je naše napore i aktivnosti Vlade Crne Gore, koje je u prethodnom periodu sprovela na planu stabilizacije ekonomskog i finansijskog ambijenta, narušenog usljed krize. Takođe, izvještaj pozitivno tretira i reakciju Vlade Crne Gore na finansijsku krizu i poboljšanje likvidnosti u bankarskom i realnom sektoru.

Konkretni uslovi nijesu poznati, oni se definišu tokom pregovora sa MMF-om. Obično se s MMF-om razgovara na teme fiskalne konsolidacije - smanjenje deficita, bilo povećanjem poreza bilo smanjenjem rashoda. Uspostavljanje stabilnog finansijskog sistema je drugi uslov MMF-a. Ovo podrazumijeva usvajanje finansijskih zakona usaglašenih sa međunarodnom praksom i jačanje supervizorskih kapaciteta Centralne banke. U tom dijelu, kao što sam kazao, Vlada je ispunila svoju obavezu. Preostala je obaveza Centralne banke da završi kontrolu Prve banke, pripremi izvještaj i da predlog mjera, ukoliko tokom kontrole utvrdi da su mjere neophodne. U međuvremenu urađeni su revizorski izvještaji što, svakako, pomaže rješavanju statusa. Za nas bi aranžman bio potvrda da smo na pravom ekonomskom putu i doprinijela bismo kreiranju boljeg imidža kod investitora i međunarodnih partnera.

• Državni dug je 1,13 milijardi, i povećan je za 10 odsto BDP-a u posljednje dvije godine. Da li zabrinjava takva tendencija rasta duga. Da li je CG u stanju da sve to finansira? Da li porast duga može dovesti do rasta poreza i kojih, i da li su to zahtjevi MMF-a?

- Crna Gora i dalje spada u red nisko zaduženih zemalja, što je, svakako, odraz naše oprezne i konzervativne fiskalne politike. Činjenica je da je državni dug porastao sa 26,8 odsto sa kraja 2008. godine na 36,3 odsto na kraju marta 2010. godine, ali treba uzeti u obzir da je to posljedica ekonomske krize i da je i u drugim zemljama državni dug rastao, upravo iz razloga, jer su države morale da upućuju pakete pomoći privredi i bankarskom sektoru. Ovo ne treba da zabrinjava, jer mi i dalje naš dug držimo daleko ispod kriterijuma iz Mastrihta. Prema projekcijama kretanja državnog duga, u narednih nekoliko godina do 2014. godine, a u koja su uključena nova zaduženja za različite projekte, uključujući i finansiranje budžetske potrošnje, politika države će biti da javni dug ne prelazi nivo zaduženosti od 30 -35 odsto BDP-a. MMF uvijek zagovara povećanje poreza kao način za smanjivanje deficita. Ali takve opcije uvijek treba pažljivo razmatrati.

• Dakle, postoji šansa da se porezi povećaju? Koji bi se porezi mogli povećati?

- Prije svega razmatramo politiku akciza, a imam u vidu i nova rješenja kada je u pitanjju porez na nekretnine.

• Da li ste spremni da preuzmete funkciju premijera, s obzirom na sve češće ocjene da ste Vi Đukanovićev nasljednik? Da li ste razgovarali sa Đukanovićem o tome i kako uopšte vidite rasplet ako do njega uskoro dođe?

- Ne razmišljam o tome i ne mislim da je to pitanje koje zavređuje bilo kakvu elaboraciju. Crna Gora ima svog premijera, a ja kao potpredsjednik Vlade i ministar finansija imam važne državne poslove kojima sam posvećen.

Zdravko VUČINIĆ