Intervju ministra ekonomije Branka Vujovića za Dnevni list “Dan“

Kako ocjenjujete dosadašnji rad mendžamenta KAP-a i Rudnika bosita?
Prije svega, u ocjeni rada menadžmenta Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita trebalo bi imati u vidu globalnu ekonomsku krizu, posljedice koje je ostavila u proizvodnji aluminijuma, posljedice na najveće svjetske kompanije, na industriju i ekonomiju uopšte, dešavanja u okruženju i u zemljama koje su članice Evropske unije, koliko je fabrika zatvoreno, koliko je radnika ostalo bez posla, koliko je teško čak i uz pomoć Vlada razvijenih država, očuvati neke privredne sisteme.
Činjenica je da je većinski vlasnik KAP-a i Boksita, na osnovu izvještaja Ekonomskog fakulteta urađenog na kraju trećeg investicionog perioda tj. 30.11.2008. god. ispunio sve investicione obaveze definisane kupoprodajnim Ugovorom osim 7.200.000 € (1.000.000 € je trebao da bude investiran u fabriku Prerade). Vlada je taj iznos naplatila od većinskog vlasnika po osnovu garancije za investicije koje je imala.
Ukupno ugovorena ulaganja prema Aneksu 2 u periodu od 36 mjeseci iznosila su 27.750. 000 €. U okviru tog iznosa ugovorena ulaganja u proizvodnju glinice iznosila su 13.500.000 €, u proizvodnju aluminijuma 13.250.000 €, proizvodnju folije 1.000.000 €;
Struktura plaćenih investicija po pojedinim segmentima je sljedeća: proizvodnja glinice 9.616.695 € ili 71,2%; proizvodnja aluminijuma je plaćeno 8.456.972 € ili 63,8%; dok u proizvodnju folija nije bilo ulaganja, tako da je procenat realizacije 0,00%.
U trećem Investicionom ciklusu ugovorena su investiciona ulaganja u iznosu od 12.250.000 €. Od ugovorenih investicija plaćeno je 6.440.242 € ili 53,00% ugovorenih ulaganja, odnosno uloženo je manje od ugovorenih ulaganja 5.809.758 €.
Svi proizvođači aluminijuma u svijetu su suočeni sa krupnim posljedicama globalne ekonomske krize. Cijena aluminijuma na LME je od 3.290 $ u julu 2008. godine došla na ispod 1.300 $ krajem januara 2009. godine, što je razlika 2,5 puta. U prvom kvartalu ove godine se kreće na nivou od oko 2.300 $. Proizvodna cijena u kombinatima sa najmodernijom tehnologijom i efikasnom organizacijom ne ide ispod 2.000 $ po toni, pa je pozitivno poslovanje moguće samo u onim kompanijama koje imaju jeftine sopstvene izvore električne energije ili značajne državne subvencije. Zbog toga je za KAP pripremljen program restrukturiranja kompanije kao jedini način da se izbjegne stečaj.
Što se tiče Rudnika boksita, preuzete obaveze koje su proizilazile iz Kupoprodajnog ugovora, odnosno Investicionog programa uključivale su troškove investicija u društvo, ili obaveze Društva da investira iznos ne manji od onog koji je predviđen Investicionim programom u iznosu od 4.000.000 € za period od pet godina počev od 30. novembra 2005. godine. Zaključno sa mjesecom martom 2009. godine Društvo je investiralo ukupno 5.843.127,73 € od čega se 2.193.878,15 € odnosi na investiranje u 2008. godini. Sve ovo najbolje govori o naporima koji su činjeni u pravcu oporavka ovog preduzeća.
Ukupne ostvarene investicije u proteklih 36 mjeseci su premašile ugovorene planirane investicije za 1.683.247,34 eura, tj. za oko 56%.
Kada je u pitanju ispunjenje obaveza za dio koji se odnosi na Socijalni program, može se zaključiti da je Kupac u proteklom periodu ispoštovao sve obaveze predviđene Aneksom 4.
Globalna kriza je uslovila značajan pad proizvodnje aluminijuma, a time i boksita. Cijena glinice na tržištu je znatno povoljnija od cijene koštanja u proizvodnji KAP-a sa boksitom iz RBN. To je uslovilo zaustavljanje proizvodnje u Rudnicima boksita.
Do nastanka globalne ekonomske krize, dakle, bili smo zadovoljni privatizacijom i u Kombinatu Aluminijuma i u RBN. Davanjem kreditnih garancija i prolongiranjem rokova, Vlada je učinila sve da, u mjeri u kojoj je to moguće, i u uslovima krize očuva domaće privredne gigante i osigura da se realizuju kvalitetni socijalno-razvojni programi kako bi se zaštitili radnici i privreda. Nikako se, međutim, ne može očekivati da će ta podrška trajati vječno i da će strpljenje I razumijevanje koje imamo moći bilo ko da iskoristi u cilju aboliranja eventualnih grešaka i neuspjeha u snalaženju u novonastalim uslovima. Nakon potpisivanja Ugovora o poravnanju, Vlada će, kao jedan od akcionara, imati svog predstavnika u odboru direktora i mogućnost da učestvuje u izboru predsjednika uprave I izvršnog menadžera. Odluka da li će predstavnik države nekome dati svoj glas ili ne biće najbolja ocjena nečijeg rada. Ta odluka će takođe zavisiti i od ocjena Sindikata koji su, u posljednjim nastupima, iskazali zadovoljstvo odnosom sa Upravom.

Bliži se najavljeni rok za potpisivanje ugovora o poravnanju sa vlasnicima Kombinata aluminijuma, da li su ispunjeni svi uslovi da do toga dođe? Da li je preciziran datum? Ko će biti predstavnik Vlade u odboru direktora KAP-a?
Vlada Crne Gore je ispunila sve uslove da se ugovor potpiše a, prema najavama iz CEAC-a, pripremljeni svi neophodni dokumenti tako da se može očekivati da će ugovor biti potpisan do kraja jula. Ipak, još nije preciziran datum pa ćemo o našem predstavniku govoriti tek nakon što se ugovor definitivno potpiše. Sada sa sigurnošću mogu reći da to neće biti Dragan Kujović, pomoćnik za industriju I preduzetništvo, kao što su mediji spekulisali.
Ugovorom o poravnanju, koji će potpisati Vlada i Centralno evropska-aluminijska kompanija (CEAC), stiču se uslovi da izvršna vlast preuzme polovinu akcija koje posjeduju Rusi i da na prvoj narednoj Skupštini akcionara imenuje svog predstavnika u upravi KAP-a.

Radnici u nikšićkim Bositima traže da Vi inicirate pregovore sindikata i poslodavca i da budete svjedok prilikom potpisivanja eventualnog sporazuma dvije strane. Kako to komentarišete?
Ministarstvo ekonomije I ja lično smo uvijek bili spremni da posredujemo između Sindikata I vlasnika iako to nije u našoj nadležnosti. Javnost prenebregava činjenicu da Vlada Crne Gore nije vlasnik akcija u Rudnicima boksita. I pored svega ovoga, u Ministarstvu smo više puta pokušavali da urgiramo da dođe do kompromisa između Sindikata i Uprave. Što se tiče radničkog zahtjeva da ja lično iniciram pregovore i budem svjedok prilikom potpisivanja eventualnog sporazuma, moram da kažem da takav zahtjev meni lično niti Ministarstvu nije upućen u zvaničnoj formi pa te navode ne bih mogao da komentarišem.

Što mislite o reprezentativnosti sindikata u Boksitima i koji od dva postojeća je relevantan za Ministarstvo?
Kao što sam više puta ponovio, Vlada Crne Gore a posebno Ministarstvo ekonomije nije arbitar u ocjenjivanju reprezentativnosti sindikata bilo koje kompanije. To je stvar Zakona o radu. Ministarstvo ekonomije je, kao što je javnosti poznato, nebrojeno puta pokazalo volju da posreduje u pregovorima između sindikata i Uprave, bez obzira o kom se sindikatu radilo.


I radnici Željezare prijete zauzimanjem fotelja menadžmenta u slučaju da kasne plate. Ranije ste rekli da će Ministarstvo pratiti realizaciju kredita koje je Vlada garantovala toj kompaniji. Pa, ispunjava li menadžment preuzete obaveze? Može li se desiti da i u toj kompanij rdnici izbace menadžmet iz poslovne zgrade?
Vlada Crne Gore, u skladu sa Protokolom potpisanim u julu 2009.g., ima svoja tri predstavnika u Odboru direktora Željezare Nikšić dok MNSS ima četiri predstavnika. Obaveza naših predstavnika je prije svega da vode računa o interesima Kompanije, jer je ta obaveza definisana Zakonom o privrednim društvima a, uz to, i da prate realizaciju Programa restrukturiranja na osnovu kojeg je Željezara dobila garancije za kredit od 26,3 miliona, kao i realizaciju sredstava od 8,5 miliona dobijenih od MNSS-a. Za sada možemo konstatovati da je evidentno investiranje u kompaniju i da se čine svi napori da kupljena oprema bude što prije stavljena u funkciju. Nadamo se da će MNSS imati snage i znanja da kvalitetno završi započeti posao jer je to i u interesu njih kao vlasnika kompanije.
Što se tiče poruka koje se upućuju sa radničkih protesta, svima je već poznat stav Ministarstva ekonomije da se problemi moraju pažljivo analizirati i uz puni doprinos svih zainteresovanih strana opredijeliti za ono rješenje koje mora biti dugoročno održivo. Takođe, svako mora biti svjestan i posljedica koje određene aktivnosti mogu izazvati i da svako snosi odgovornost za svoje postupke.