- Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija Saopštenje Ministarstva finansija povodom izjave p...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Saopštenje Ministarstva finansija povodom izjave predsjednika Unije poslodavaca o antikriznom programu Vlade Crne Gore
Objavljeno: 06.09.2010. • 19:53 Autor: Ivona Mihajlović - administrator
Vlada Crne Gore na krizu je reagovala brzo i blagovremeno i donijela paket antikriznih mjera u iznosu od preko 10% BDP-a, što je značajno veća podrška nego u drugim državama. Vladine mjere usmjerene su na očuvanje likvidnosti privrede i bankarskog sistema, što je osnov našeg programa, dok bi sve druge intervencije, dugoročno gledano, bile kontraproduktivne.
Prvi paket podrške u 2008. godini koji je upućen privredi odnosio se na smanjenje poreza na dohodak fizičkih lica, sa 15% na 12% u 2009. godini, smanjenje stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, ukidanje naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, smanjenje cijena električne energije za sektor male i srednje privrede i najugroženije, ukidanje naknade za auto-puteve, realizaciju projekta „Posao za Vas” i dr.
Podrška bankarskom sistemu, kroz obezbjeđivanje garancija za kreditnu podršku kod međunarodnih finansijskih institucija- Evropske investicione banke i Njemačke banke za razvoj (KfW), prva je inicijativa takve vrste koju je zatražila neka zemlja. Kreditna sredstva koristilo je ukupno 9 crnogorskih banaka, za koje je država izdala garancije u iznosu od 122 miliona eura.
Bankarskom sektoru i privredi je, kroz prijevremenu otplatu duga, izdavanje državnih garancija i dr, obezbijeđena podrška u ukupnom iznosu od preko 7% BDP-a, što je gotovo najveći paket pomoći u regionu i Evropi. Takođe, Zakonom o budžetu za 2010. godinu planirali smo garancije za podršku privredi u iznosu od 140 miliona eura.
U cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta i poboljšanja likvidnosti privrede u 2009. godini donesene su izmjene Zakona o porezu na dobit. Ukinuta je obaveza plaćanja poreza na dobit pravnih lica u vidu mjesečnih akontacija, i na taj način ostavljeno više novca preduzećima za potrebe biznisa i poboljšanje likvidnosti. Istovremeno, usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ostali smo pri daljem smanjenju poreza na dohodak fizičkih lica sa 12% na 9%, i izjednačili poreske stope za akontativno plaćanje za sve izvore dohotka na 9%, što je predstavljalo značajno poresko rasterećenje za preduzetnike i one koji se bave dodatnom djelatnošću.
Da bi izbjegli negativan efekat novih poreskih rješenja na privatni sektor, smanjili smo doprinose na teret poslodavca i time smanjili njihovo ukupno davanje (bruto i doprinosi poslodavca), čime je stvoren prostor za korigovanje neto zarada, kao i da se smanjenje zarada podijeli između poslodavca i zaposlenog.
Takođe, Vlada je, u cilju poboljšanja likvidnosti opština i privrede, uspostavila model prema kojem će opštine svoje obaveze prema privredi izmirivati preuzimanjem poreskog duga, a koji se od 1. aprila 2010. godine može plaćati u devet mjesečnih rata.
Vlada je u aprilu 2010. godine usvojila Uredbu o odloženom plaćanju poreza na dobit pravnih lica, kojom je data mogućnost poreskim obveznicima da dospjeli dug plate u šest jednakih mjesečnih rata. Osim toga, kao mjeru podrške privredi omogućili smo i odloženo plaćanje carinskog duga.
Da bi dodatno pomogli privatni sektor, Ministarstvo finansija je predložilo, a Vlada usvojila Uredbu o uslovima za odloženo plaćanje poreskih i neporeskih obaveza, kojom je za određene situacije predviđeno odlaganje na rok do šest mjeseci ili na 12 mjesečnih rata. Istovremeno, Ministarstvo finansija razmatra da predloži Vladi izmjenu Uredbe o uslovima za odloženo plaćanje poreskih obaveza kako bi se dodatno pomogla likvidnost preduzeća.
Prateći najbolja evropska iskustva, aktiviranjem Investiciono razvojnog fonda uspostavljen je moderan mehanizam za dodatno poboljšanje likvidnosti privrede i pokretanje biznisa.
Vlada Crne Gore aktivno radi na unapređenju poslovnog ambijenta i eliminisanju biznis barijera, što je prepoznato i u brojnim međunarodnim izvještajima – Svjetske banke o lakoći poslovanja, izvještaju „Prekogranično investiranje 2010“, Freedom House-u i dr.
Sve ovo ukazuje da je Vlada u prethodnom periodu implementacijom različitih mjera, koje su na nivou antikriznih paketa svih razvijenih ekonomija, preduprijedila negativne posljedice krize i obezbijedila pretpostavke za dugoročnu održivost naše privrede.
PR SLUŽBA
MINISTARSTVA FINANSIJA
Prvi paket podrške u 2008. godini koji je upućen privredi odnosio se na smanjenje poreza na dohodak fizičkih lica, sa 15% na 12% u 2009. godini, smanjenje stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, ukidanje naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, smanjenje cijena električne energije za sektor male i srednje privrede i najugroženije, ukidanje naknade za auto-puteve, realizaciju projekta „Posao za Vas” i dr.
Podrška bankarskom sistemu, kroz obezbjeđivanje garancija za kreditnu podršku kod međunarodnih finansijskih institucija- Evropske investicione banke i Njemačke banke za razvoj (KfW), prva je inicijativa takve vrste koju je zatražila neka zemlja. Kreditna sredstva koristilo je ukupno 9 crnogorskih banaka, za koje je država izdala garancije u iznosu od 122 miliona eura.
Bankarskom sektoru i privredi je, kroz prijevremenu otplatu duga, izdavanje državnih garancija i dr, obezbijeđena podrška u ukupnom iznosu od preko 7% BDP-a, što je gotovo najveći paket pomoći u regionu i Evropi. Takođe, Zakonom o budžetu za 2010. godinu planirali smo garancije za podršku privredi u iznosu od 140 miliona eura.
U cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta i poboljšanja likvidnosti privrede u 2009. godini donesene su izmjene Zakona o porezu na dobit. Ukinuta je obaveza plaćanja poreza na dobit pravnih lica u vidu mjesečnih akontacija, i na taj način ostavljeno više novca preduzećima za potrebe biznisa i poboljšanje likvidnosti. Istovremeno, usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ostali smo pri daljem smanjenju poreza na dohodak fizičkih lica sa 12% na 9%, i izjednačili poreske stope za akontativno plaćanje za sve izvore dohotka na 9%, što je predstavljalo značajno poresko rasterećenje za preduzetnike i one koji se bave dodatnom djelatnošću.
Da bi izbjegli negativan efekat novih poreskih rješenja na privatni sektor, smanjili smo doprinose na teret poslodavca i time smanjili njihovo ukupno davanje (bruto i doprinosi poslodavca), čime je stvoren prostor za korigovanje neto zarada, kao i da se smanjenje zarada podijeli između poslodavca i zaposlenog.
Takođe, Vlada je, u cilju poboljšanja likvidnosti opština i privrede, uspostavila model prema kojem će opštine svoje obaveze prema privredi izmirivati preuzimanjem poreskog duga, a koji se od 1. aprila 2010. godine može plaćati u devet mjesečnih rata.
Vlada je u aprilu 2010. godine usvojila Uredbu o odloženom plaćanju poreza na dobit pravnih lica, kojom je data mogućnost poreskim obveznicima da dospjeli dug plate u šest jednakih mjesečnih rata. Osim toga, kao mjeru podrške privredi omogućili smo i odloženo plaćanje carinskog duga.
Da bi dodatno pomogli privatni sektor, Ministarstvo finansija je predložilo, a Vlada usvojila Uredbu o uslovima za odloženo plaćanje poreskih i neporeskih obaveza, kojom je za određene situacije predviđeno odlaganje na rok do šest mjeseci ili na 12 mjesečnih rata. Istovremeno, Ministarstvo finansija razmatra da predloži Vladi izmjenu Uredbe o uslovima za odloženo plaćanje poreskih obaveza kako bi se dodatno pomogla likvidnost preduzeća.
Prateći najbolja evropska iskustva, aktiviranjem Investiciono razvojnog fonda uspostavljen je moderan mehanizam za dodatno poboljšanje likvidnosti privrede i pokretanje biznisa.
Vlada Crne Gore aktivno radi na unapređenju poslovnog ambijenta i eliminisanju biznis barijera, što je prepoznato i u brojnim međunarodnim izvještajima – Svjetske banke o lakoći poslovanja, izvještaju „Prekogranično investiranje 2010“, Freedom House-u i dr.
Sve ovo ukazuje da je Vlada u prethodnom periodu implementacijom različitih mjera, koje su na nivou antikriznih paketa svih razvijenih ekonomija, preduprijedila negativne posljedice krize i obezbijedila pretpostavke za dugoročnu održivost naše privrede.
PR SLUŽBA
MINISTARSTVA FINANSIJA
Vezani članci:
Obavještenje 03.12.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?