Radio Slobodna Evropa: Uspješan debi na svjetskom tržištu kapitala

http://www.slobodnaevropa.org/content/crna_gora_obveznice_kapital_medjunarodno_trziste/2152143.html

Esad Krcić

Crna Gora je uspješno izašla na međunarodno tržište kapitala. Oko 140 investitora je dostavilo ponude ukupne vrijednosti od 600 miliona eura, čime je tri puta premašena vrijednost emisije. Stručnjaci procjenjuju da je to pokazatelj pozitivne ocjene investitora o Crnoj Gori, ali i upozoravaju da se to ne smije shvatiti kao signal da će i druge zemlje regiona postići sličan rezultat.

"Crna Gora je više nego uspješno debitovala na svjetskim tržištima kapitala emisijom euro obveznica u iznosu od 200 miliona eura", rekao je potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar finansija Igor Lukšić, koji je, tokom konferencije za novinare u srijedu naglasio da je za emisiju od 200 miliona, dostavljeno tri puta više ponuda, odnosno, 600 miliona eura.

Očekivanja su premašena, rekao je Lukšić.

"Crna Gora je na tržište kapitala izašla kao debitant i to nakon krize u Grčkoj, kao jedna od rijetkih
"Crna Gora je na tržište kapitala izašla kao debitant i to nakon krize u Grčkoj, kao jedna od rijetkih zemalja koje su nakon te krize izašle na tržište kapitala", napominje ministar finansija Igor Lukšić.
zemalja koje su nakon te krize izašle na tržište kapitala i na taj način dala određeni doprinos. Koliko god da smo mala ekonomija dali smo zanačajan doprinos ovakvoj tražnji za našim hartijama od vrijednosti između ostalog i vraćanje ili postepeno konsolidaciju povjerenja kada je Evropa u pitanju", kaže Lukšić.

Stručnjak Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, profesor Vladimir Gligorov smatra da je uspjeh prve emisije crnogorskih euro-obveznica, rezultat procjene investitora da će njihovom kupovinom ostvariti profit bez značajnog rizika.

"Crnogorski državni dug nije naročito veliki i fiskalna politika se dosta cijeni kao dosta uspešna u posljednjih nekoliko godina tako da se, pretpostavljam ceni da da se te crnogorske državne obveznice mogu dobro naplatiti, odnosno da nose relativno mali rizik u ovom kontekstu gde je ulaganja u državne obaveze manje više svuda u svetu, izuzev ovih veoma bezbednih zemalja, veoma rizično. Tako da mislim da je to jedan dobar znak i dobra ocjena za makro ekonomsku stabilnost u Crnoj Gori", kaže Gligorov.

Povećna tražnja i porast cijene

Velika potražnja za crnogorskim euro-obveznicama pokazuje da je Crna Gora interesantna investitorima i da imaju povjerenja u crnogorsku ekonomiju i fiskalnu politiku, ocijenio je potpredsjednik Vlade Igor Lukšić, koji je rekao da će dio dobijenog novca biti prebačen u narednu budžetsku godinu.
Veliki broj investitora koji je kupio crnogorske obveznice je iz 25 zemalja iz Amerike, Azije i Evrope.


"Tržište je već juče pozitivno reagovalo, pa je evidentirana povećana tražnja i porast cijene naše obveznice na sekundarnom tržištu, koja sada vrijedi više nego u trenutku emitovanja", rekao je vicepremijer Lukšić, koji je izrazio zadovoljstvo, ne samo obimom tražnje, već i strukturom investitora.

"Veliki broj investitora koji je kupio obveznice je iz 25 zemalja iz Amerike, Azije i Evrope gdje je struktura investitora takva da su to fondovi sa 45 odsto banke sa 38, prihvatne banke 10, HEDŽ fondovi 3 odsto, osiguravajuće kuće 2 odsto. Geografska struktura je bila takva da su investitori bili iz Velike Britanije 30 odsto investitora, Njemačke i Austrije 24 odsto, Švajcarske 22, SAD 6 odsto koliko i iz zemalja Skandinavije, jugoistočne Evrope 3 odsto i ostali 9 odsto", navodi Lukšić.

Profesor Gligorov je odgovorio na pitanje - da li uspješan izlazak Crne Gore na međunarodno tržište kapitala, treba shvatiti i kao signal ostalim zemljama zapadnog Balkana, da će ostvariti sličan rezultat, ukoliko se odluče na ovakav poduhvat.

"Ne, to ne znači. Cijene se zemlje pojedinačno. Skorašnji pristupi komercijalnom tržištu od strane Rumunije i nekih drugih zemalja nije bio naročito uspješan. Kada je riječ o Srbiji tu je dosta neuspješan, čak i pristup domaćim investitorima tako da je to komercijalno tržište dosta sofisticirano, da tako kažem i diskriminiše pojedine zemlje. Recimo, Češka i Poljska mnogo bolje prolaze od Rumunije i Mađarske a od ovih zemalja na Zapadnom Balkanu Hrvatska mnogo bolje stoji u odnosu na ostale koje u suštini pod normalnim uslovima ne bi ni mogle da pristupe tom komercijalnom tržištu", kaže Gligorov.