Obilježavanje “Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača“

U četvrtak , 16. septembra obilježava se “Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača”, posvećen podizanju svijesti stanovništva o potrebi zaštite ozonskog omotača.

Ovaj datum se obilježava svake godine, budući da je 16. septembra 1987. godine u Montrealu prihvaćen Protokol o materijama koje oštećuju ozonski omotač. Zemlje članice Montrealskog protokola obavezale su se na preduzimanje mjera za ukidanje potrošnje ozonu štetnih materija.

Imajući u vidu da obrazovanje ima ključnu ulogu u kreiranju odgovarajućeg stava prema zaštiti životne sredine, predstavnici Ministarstva uredjenja prostora  i zaštie životne sredine, Ministarstva prosvjete i Agencije za zaštitu životne sredine, u četvrtak, 16. septembra održaće  Ekološki čas, u okviru koga će upoznati najmlađe sa osnovnim pojmovima iz oblasti zaštite životne sredine. U isto vrijeme, u školskom dvorištu, Udruženje gorana Podgorice posadiće sadnice.

Ekološki čas sa I i III razredom  održaće se u  OŠ „Štampar Makarije “ u Podgorici, sa početkom u 14:30 h. Na ćasu će govoriti:

·         Daliborka Pejović,direktorica Agencije za zaštitu životne sredine,

·         Vesna Vučurović, Ministarstvo prosvjete i nauke

·         Dmitrović Dragana,  direktorka OŠ „Štampar Makarije “ Podgorica 

.............................................................................................................................................................

Standardna debljina ozonskog omotača je oko tri milimetra, ali ona značajno varira usljed postojećih štetnih uticaja. Danas je debljina ozonskog omotača tanja u svim djelovima svijeta najviše zahvaljujući dugotrajnoj upotrebi materija koje ga oštećuju. "Ozonska rupa" je prvi put primijećena osamdesetih godina prošlog vijeka, a utvrđeno je da su uzroci njenog nastanka fizičko-hemijski procesi, u kojima atomi hlora i broma iz freona i halona razgrađuju molekule ozona.

Najveća ozonska rupa zabiljležena je 17. oktobra 2006. godine iznad Antartika i bila je površine 27,4 kvadratnih kilometara. Nastala je kao kumulativna posljedica ispuštanja freona od prije 15 do 20 godina.

"Ozonskom rupom" se smatra svaka oblast, gdje je očitavanje debljine ozonskog omotača manje od 220 Dobsonovih jedinica. Danas je u nekim područjima debljina sloja svega 1,2 Dobsonovih jedinica, što znači da je tu ozon bukvalno nestao.