Izlaganje pomoćnika ministra finansija, Nemanje Pavličića

Poštovane kolege,

Dame i gospodo,

Veliko mi je zadovoljstvo što je Ministarstvo finansija Crne Gore domaćin ovog sastanka upravo u periodu kada završavamo naše nacionalne budžete, i posebno u godini kada je najveća pažnja investitora, banaka i građana usmjerena na fiskalnu politiku.

Što se Crne Gore tiče, a mislim i drugih zemalja koje su ovdje prisutne, mi smo tek na pola puta fiskalnog prilagođavanja, a imali smo nekoliko veoma teških godina iza nas. Bitno je da u narednom periodu uspostavimo fiskalne politike koje će nam dugoročno omogućiti stabilnost naših javnih finansija.

Na sastanku ćemo razmatrati budžete Moldavije i Litvanije, a vjerujem da će i naša crnogorska iskustva doprinijeti unapređenju budžetskih rješenja prisutnih zemalja, koja će dugoročno gledano obezbijediti stabilan okvir naših ekonomskih i makroekonomskih politika.

Za svaku zemlju, pa i za Crnu Goru, najveći izazov u prethodnom periodu je bilo sprovođenje neophodnih fiskalnih prilagođavanja i vođenje politike koja ne odstupa od dugoročnih ekonomskih ciljeva države.

Svakako, rješenja koja smo donijeli značila su restriktivniju fiskalnu politiku, a restriktivno nije uvijek popularno, naročito ako podrazumijeva rješenja koja će značiti manje novca.

Ali to je, zapravo, najvažnija lekcija koju smo naučili iz krize, odnosno da se naša tekuća potrošnja mora uskladiti sa strukturnim prihodima, znači sa prihodima koji su karakteristični za zemlju na jednom nivou njenog razvoja. Naravno, to je najteže pitanje za nas koji vodimo politiku, koji je to iznos strukturnih prihoda, pri čemu je bitno da identifikujemo koji su ciklični prihodi i da ih iskoristimo koliko možemo, prije svega kroz ulaganje u produktivne kapacitete, kroz kapitalni budžet i otplatu duga.

Crna Gora, uprkos brojnim mjerama koje smo sproveli, treba da nastavi sa restriktivnom politikom, odnosno mjerama na smanjivanju javne potrošnje, jer je to dobar kurs koji je nedavno potvrđen i na evropskom tržištu kapitala, a prepoznale su ga i međunarodne finansijske institucije.

Vjerujem da je to karakteristika svih postkriznih budžeta, pronaći najbolju mjeru daljeg razvoja i smanjenja potrošnje.

U srednjem roku, Crna Gora, kao zemlja koja se kreće ka Evropskoj uniji, treba da uvijek ima u vidu Mastrihtske kriterijume, iako smo mi danas ispod njihovog nivoa, ali oni i dalje treba da nam budu limit prema kojem naše fiskalne politike treba da se kreću.

Takođe, čvršća fiskalna politika na rashodnoj strani, konkurentna poreska politika, a opet politika koja će obezbijediti izdašan fiskalan potencijal, su naš najveći prioritet.

Naše mjere treba da stvore pretpostavke da naše zemlje budu otvorene za nove investicije, biznis i kapitalne projekte.

U tom smislu, naša intencija je da dalje smanjujemo tekući budžet, do 2013. godine budemo, prema našim projekcijama, u zoni suficita, a do 2012. da imamo izbalansirani budžet.

Vjerujem da će ovaj sastanak biti korisno iskustvo za neke nove fiskalne mjere koje nam mogu poslužiti u unapređenju naših politika.

Želim nam uspješan rad.

Nemanja Pavličić, pomoćnik ministra za budžet