- Vlada Crne Gore
Ministarstvo ekonomskog razvoja Reagovanje povodom saopštenja FORUMA 2010 o Nacrtu...
Reagovanje povodom saopštenja FORUMA 2010 o Nacrtu Koncesionog akta za izgradnju HE na Morači
FORUM 2010 na samom početku saopštenja konstattuje da “je korišćenje hidropotencijala rijeke Morače interes građana Crne Gore”. Upravo zbog toga nije jasno zašto se već u narednoj rečenici navodi da se “sada nije pokazalo u javnosti koji je interes građana od ovog projekta”.
No, ukoliko i pored više nego opsežnih rasprava, debata i sl. nije jasno koji je javni interes od ovog projekta, dajemo ga sumarno:
- Fiskalni uticaj u posmatranom periodu od pedeset godina je najveći u periodu izgradnje hidroelektrana 2011-2016, što pokazuju i makroekonomske projekcije.
- Povećanje prihoda po osnovu direktnih poreza – usled povećanja zaposlenosti došlo bi do povećanja prihoda koji su vezani za zarade – Porez na dohodak fizičkih lica i Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.
- Povećanje prihoda po osnovu indirektnih poreza – povećanjem uvoza građevinskog materijala, građevinske operative i tehničkih uređaja neophodnih za rad hidroelektrana došlo bi do rasta prihoda vezanih za uvoz – Porez na dodatu vrijednost i Porez na međunarodnu trgovinu i transakcije.
- Povećanje poreza na dobit
- Opština Kolašin i glavni grad Podgorica, na čijoj teritoriji je planiran projekat, imali bi direktnu korist kroz povećanje zaposlenosti i po tom osnovu povećanja zarada, jer im, shodno zakonskoj regulativi, pripada 10 % od naplaćenog Poreza na dohodak na njihovoj teritoriji. Osim toga, imali bi povećane prihode od Prireza na porez na dohodak. Ove dvije opštine bi takođe imale dodatni prihod od povećanja Naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa (koncesione naknade), zato što im, shodno važećoj zakonskoj regulativi, pripada 30 % od naplaćenih naknada na njihovoj teritoriji.
- Nacionalna ekonomija, gradnjom sistema direktno će biti bogatija za najmanje 600 GWH, što čini značajno povećanje postojeće produkcije struje. U minulom peridu, za uvoz energije, godišnje se izdvajalo prosječno 50 miliona € (maksimalno 130 miliona EUR 2007. Godine)
Tačno je da Zakon o koncesijama izričito nalaže da javnosti bude predočen iznos uloženog novca koji se iz državnog budžeta izdvaja za finansiranje projekta. To je i urađeno, s tim što su naravno, za prvu tehničku varijantu projekta sa srednjim Andrijevom troškovi veći nego kod druge varijante sa nižim Andijevom čija je izrada u toku. U nacrtu Ugovora o koncesiji jasno je naglašeno da će Vlada snositi troškove eksproprijacije i zaštitu manastira Morače – 60 miliona EUR. Dakle, ne znamo otkuda procjene FORUMA 2010. da će ulaganja države u ovaj projekat biti mnogo veća, i ko je radio te procjene?
Sa druge strane, za potrebe projekta urađena je ekonomska analiza stranih i domaćih kosultanata - švedskog Poury, i Univerziteta Mediteran. Njihovi rezultati su vrlo lako dostupni u Ministarstvu ekonomije, i biće dati svakoj zainteresovanoj strani na uvid. Naravo, ukoliko FORUM 2010 ima u svom posjedu bolju analizu, za koju smatra da na bolji način opisuje dobiti ovog projekta, zasigurno bi bilo značajno za javnost Crne Gore da se upozna sa njenim rezultatima.
Dalje, uz predlog koncesionog akta nije priložen Nacrt ugovora o koncesiji već su navedeni elementi Ugovora o koncesiji zato što će se, naravno, nacrt Nacrt ugovora finalizovati u skladu sa zaključcima javne rasprave o Koncesionom aktu.
Nije tačno da u Koncesionom aktu nijesu navedne potrebne mjere za zaštitu životne sredine već se očekuje da ih predloži budući koncesionar. Ne znamo čemu je onda služila skoro dvomjesečna javna rasprava oko Strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Naravno, koncesionaru su ostavljene samo one aktivnosti koje, po zakonu, spadaju u njegov domen.
Država Crna Gora je angažovala najbolje svjetske konsultanate za rad na ovom projektu, uglavnom putem donacija, i upravo da bismo imali najbolje strane partnere na projektu.
Apsolutno je netačna tvrdnja da se iz teksta Koncesionog akta očigledno da se projekat vrednuje po energetskom doprinosu. Prvo, ne može se ozbiljan projekat kao ovaj ocjenjivati na osnovu „očiglednosti“. Drugo, javna rasprava o SEA dokument jasno je pokazala značaj koji se na projektu pridaje životnoj sredini. Takodje, u Koncesionom aktu jasno je navedeno da: Alternativna tehnička rješenja će morati da budu povoljnija sa stanovišta ekonomskih koristi i uticaja na životnu sredinu u poređenju sa Osnovnim tehničkim rješenjima I i II.
Rezultati javne debate o SEA i DPP dokumentima nijesu saopšteni - zato što se, kao što jer poznato, intenzivno radi na izmjenama ovih dokumenata, u skladu sa sugestijama sa javne rasprave. Te izmjene zahtijevaće novu javnu debatu koja će biti, uredno i po zakonu sprovedena, te nije potrebno da FORUM 2010. na to podsjeća Vladu Crne Gore.