Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Saopštenje: Održan okrugli sto povodom Javne rasprave o Nacrtu koncesionog akta za projekat izgradnje HE na Morači

Objavljeno: 08.10.2010. 20:05 Autor: Ministarstvo

“Država će preuzeti troškove eksproprijacije zemljišta i zaštitu Manastira Morače i to učešće države će biti vraćeno kroz projektnu naknadu. Ta naknada nije isto što i koncesiona naknada iako se ta dva pojma u javnosti često miješaju“ rekao je danas koordinator projekta za izgradnju HE na Morači Nikola Jablan na okruglom stolu povodom Javne rasprave o Nacrtu koncesionog akta za projekat izgradnje HE na Morači, održanom u Podgorici. Jablan je podvukao da je koncesionar obavezan da plaća koncesionu naknadu u svakoj varijanti, dok visina projektne naknade zavisi od učešća države u projektu.
„U varijanti I, kod kote 285 Andrijevo, za eksprorpijaciju zemljišta i sanaciju Manastira Morače predviđeno je od 60 do 65 miliona eura. U varijanti II kod kote 250 Andrijevo i to učešće bi bilo manje jer se, snižavanjem kote, potapa manje površina za eksproprijaciju. Sanacija Manastira Morače je predviđena bez obzira na to da li će se graditi HE ili ne, i za to je predviđeno 3 miliona eura. To je dakle predviđena naknada ali će Vlada snositi troškove sanacije bez obzira na to koliko će oni stvarno iznositi. Upravo zbog toga Nacrt koncesionog ugovora, koji je predviđen za koncesionara, ne sadrži i detalje u vezi sa manastirom koje će raditi Vlada Crne Gore“ pojasnio je Jablan, odgovarajući na pitanja predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske zašto ti detalji nisu unijeti u Nacrt koncesionog ugovora. Jablan je komentarisao i primjedbe da je Manastir Morača ugrožen mogućim alternativnim rješenjem jer bi u tom slučaju koncesionar mogao da ponudi i izmještanje ovog kulturno-istorijskog spomenika, istakavši da se od izmiještanja Manastira odustalo prije 20 godina te da ponuđeno alternativno rješenje mora biti bolje sa stanovišta ekologije, ekonomije i energetike od ponuđena dva koja takođe ne predviđaju takvu opciju.
Interesovanje je bilo i zašto je u Nacrtu koncesionog akta ostavljena Varijanta I koja predviđa kotu 285. Koodinator projekta je istakao da za tu kotu postoji najobimnija tehnička dokumentacija kao i da je ta varijanta razrađena u svim planskim dokumentima Crne Gore. O koti 250 takođe postoji, na sonovu prve varijante, određena dokumentacija dok će za alternativno rješenje ponuđač morati da dostavi tu dokumentaciju u domenu u kojem ona nije pokrivena osnovnim rješenjem.
Po kojim će se to ekološkim kriterijumima realizatori projekta voditi kod alternativnog rješenja, bilo je takođe jedno od pitanja. „Ekološki kriterijumi su sastavni dio tenderske dokumentacije i kroz poseban dokument pod nazivom „instrukcije za ponuđače“ na kome IFC kao konsultant na projektu takođe radi. Ti kriterijumi su usaglašeni sa regulativom“ rekao je Nikola Saporiti iz IFC-a. On je takođe podsjetio na činjenicu da se o uticaju na životnu sredinu budućih brana mora govoriti u dva smisla: nizvodno i uzvodno od akumulacija.
„Ugovor o koncesiji će biti ponuđen javnosti na uvid čim se dokumnt usvoji što umnogome zavisi i do Nacrta koncesionog ugovora. Nacrt koncesionog ugovora sadrži određene detalje iz Nacrta Ugovora o kocesiji ali će se Ugovor o koncesiji dopunjavati u skladu sa rezultatima Javne rasprave o Nacrtu koncesionog ugovora i komentara sa kvalifikovanim ponuđačima. Kada ga Vlada usvoji u finalnoj opciji, on će biti dostupan javnosti“ – istakao je Nikola Jablan odgovarajući na nedoumice oko ova dva akta.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?