Saopštenje: Održana press konferencija povodom Predloga zakona o stečaju

Danas, u prostorijama Ministartstva ekonomije, održana je press konferencija o Predlogu zakona o stečaju. Na konferenciji su govorili Dragan Kujović, pomoćnik ministra ekonomije za industriju i preduzetništvo i Dragan Rakočević, predsjednik Privrednog suda.
Na konferenciji je istaknuto da su, u izradi teksta zakona korišćena i analizirana uporedno pravna rješenja i iskustva zemalja u regionu i druga međunarodna iskustva, iskustva stručnjaka i učesnika u stečajnom postupku (stečajnih sudija, stečajnih upravnika, privrednika).
Postojeći, još uvijek aktuelni, Zakon o insolventnosti privrednih društava usvojen je u junu mesecu 2002. godine. Iako je donošenjem tog zakona znatno unaprijeđen stečajni postupak, primjena navedenog zakona, ukazala je na postojanje izvjesnih problema u primjeni prije svega sa pravno-tehničkog aspekta i odstupanju od kontinentalno-evropskog zakonodavstva kojem, po svojoj pravnoj tradiciji, pripada i Crna Gora.
Predlog zakona o stečaju osim bolje sistematike i pravno-tehničkih rješenja u odnosu na postojeći zakon, donosi i nova rješenja jer je cilj bio unaprjeđenje kvaliteta stečajnog postupka i to prije svega kroz veći stepen namirenja povjerilaca, manje troškove stečajnog postupka i smanjenje dužine trajanja stečajnog postupka.
Unaprjeđenje se ogleda prije svega u sljedećem:
- U uvođenju načela i cilja stečajnog postupka jer se u dosadašnjoj praksi pokazalo da nedostatak definisanja cilja i načela dovodi do nesigurnosti prilikom odlučivanja u stečajnom postupku. Definisano je 8 načela stečajnog postupka i to: načelo zaštite stečajnih povjerilaca, načelo jednakog tretmana i ravnopravnosti, načelo ekonomičnosti, načelo sudskog sprovođenja postupka, načelo imperativnosti i prekluzivnosti, načelo hitnosti, načelo dvostepenosti i načelo javnosti i informisanosti.
- Precizirani su i novi stečajni razlozi, a to su trajnija nesposobnost plaćanja, prezaduženost kao i nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije.
Smatra se da je stečajni dužnik trajnije nesposoban za plaćanje ako: ne može da odgovori svojim novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospjelosti obaveze, ako je potpuno obustavio plaćanje u periodu od 30 dana neprekidno. Postojanje trajnije nesposobnosti plaćanja se pretpostavlja u slučaju kada je predlog za pokretanje stečajnog postupka podnio povjerilac, koji u sudskom postupku nije mogao namiriti svoje novčano potraživanje bilo kojim sredstvom izvršenja.
- Prezaduženost (insolventnost) predstavlja novi stečajni razlog koji se javlja u slučaju kada je imovina dužnika manja od njegovih obaveza.
- Uvedeni su prekluzivni rokovi što podrazumijeva da nakon isteka tog roka nijesu dozvoljene radnje odnosno nastaje gubitak određenog prava;

- Ovim predlogom zakona ostavljena je mogućnost podnošenja unaprijed pripremljenog Plana reorganizacije to jest Plan reorganizacije može se podnijeti istovremeno sa predlogom za pokretanje stečajnog postupka, a sa donošenjem rješenja o usvajanju plana reorganizacije prestaju sve posljedice otvaranja stečajnog postupka, a u nazivu stečajnog dužnika briše se oznaka „u stečaju”.
- Jedan od ciljeva je i smanjenje dužine trajanja stečajnog postupka. U skladu sa tim skraćen je rok za prijvaljivanje potraživanja nakon otvaranja stečajnog postupka na 30 dana u odnosu na rok od 60 dana kako je definisano dosadašnjim zakonom.
- Nova klasifikacija povjerilaca na izlučne, razlučne i stečajne povjerioce omogućava izlučnim i razlučnim povjeriocima da svoja potraživanja namire i prije okončanja kompletnog stečajnog postupka.
Izlučni i razlučni povjerioci nijesu stečajni povjerioci.
Izlučni povjerilac je lice koje, na osnovu svog stvarnog ili ličnog prava, ima pravo da traži da se određena stvar izdvoji iz stečajne mase.
Razlučni povjerilac je povjerilac koji ima založno pravo ili pravo namirenja na stvarima ili pravima o kojima se vode javne knjige ili registri.
Stečajni povjerilac je lice koje na dan pokretanja stečajnog postupka ima neobezbijeđeno potraživanje prema stečajnom dužniku.

- Takođe, novina u odnosu na postojeći zakon, a koja je u skladu sa međunarodnom praksom, je mogućnost prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica.
- Ono što u postojećem zakona, po našem mišljenju, takođe nije do kraja definisano jeste status zaposlenih u slučaju uvođenja stečaja. Ovim predlogom zakona je jasno definisano da se otvaranjem stečajnog postupka otkazuju ugovori o radu koje je stečajni dužnik zaključio sa zaposlenima.
- Takođe, kao najbolja međunarodna praksa, uvedena je i mogućnost medijacije (posredovanja) prije otvaranja stečajnog postupka u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupak posredovanja.