- Vlada Crne Gore
Bečići: Govor ministra rada i socijalnog staranja ...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Bečići: Govor ministra rada i socijalnog staranja Suada Numanovića na III Ministarskoj konferenciji o koordinaciji socijalne sigurnosti i reformi socijalne zaštite
Objavljeno: 12.10.2010. • 21:30 Autor: Biro
Treća Ministarska konferencija o koordinaciji socijalne sigurnosti i reformi socijalne sigurnosti
Hotel “Splendid”, Bečići, 12. oktobar 2010. godine
Poštovane dame i gospodo,
Ministarska konferencija ima poseban značaj za zemlje regiona jer za rezultat ima završni dokumenat Budvansku deklaraciju, koja će zaokružiti višegodišnji projekat Programa »Koordinacija socijalne sigurnosti i reforma socijalne sigurnosti za zemlje Jugoistočne Evrope«. Ovaj Program koji je prvo finansiran iz CARDS projekta, a zatim iz IPA sredstava Evropske komisije, ima za cilj jačanje regionalne saradnje, unapređenje političkih, socijalnih i ekonomskih reformi, u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Poseban doprinos je dat ministarstvima i svim institucijama kroz podršku u vidu obezbjeđenja neophodnih elemenata za reformu sistema socijalne sigurnosti, jačanje administrativnih kapaciteta, dalje poboljšanje i unapređenje naših institucija u sistemu socijalne sigurnosti, kroz upoznavanje sa standardima Evropske unije u ovoj oblasti i uvođenjem principa koordinacije u sistemu socijalne sigurnosti.
Program je omogućio resornim ministarstvima da se upoznaju sa standardima Evropske unije u ovoj oblasti, posebno sa razvojem i dostignućima u oblasti socijalne sigurnosti, a sa ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta za kvalitetan razvoj, dobijanje konkretnih smjernica i podrške kroz institucionalne, zakonodavne i administrativne reforme, koje su potrebne za potpunu usaglašenost sa standardima Evropske unije.
S obzirom da sve države obuhaćene ovim Programom teže pridruživanju Evropskoj uniji, neke su već na pragu ulaska u Evropsku uniju, neke države čekaju dobijanje statusa kandidata kao što je to slučaj sa Crnom Gorom u novembru ove godine, i kao država očekujemo da nakon toga proces pregovaranja počne što prije. Ostale države se intenzivno pripremaju za aplikaciju, te je u ovoj fazi itekako važan i Projekat o kojem je danas riječ. Jedan od neophodnih uslova za funkcionisanje u oblasti socijalne sigurnosti je upravo dobra koordinacija i saradnja između država u regionu.
Potreba za podrškom evropskih institucija i dalje postoji, i pored zabilježenih značajnih rezultata u započetim reformama u oblasti socijalne sigurnosti.
Država Crna Gora svojim dosadašnjim aktivnostima, ostvarila je značajan napredak ka približavanju Evropskoj uniji, posebno kroz proces pripreme odgovora na Upitnik koji su dostavljeni Evropskoj komisiji i na osnovu kojeg će se dobiti uskoro ocjena o kvalitetu sprovedenih reformi, što potvrđuje spremnost Crne Gore da u što skorijoj budućnosti postane članica Evropske unije, kao i svoju punu posvećenost ispunjavanju kriterijuma za pristupanje Evroskoj uniji. Preko svojih institucija, u oblasti socijalnog osiguranja,
nastojaće da kroz razne programe i aktivnosti doprinosi unapređenju međunarodne saradnje, jačanju koordinacije i saradnje u regionu. Kroz nacionalno zakonodavstvo, kao i institucije, nastojaće da podigne kvalitet i implementaciju standarda, poveća efikasnost i kvalitet sistema socijalne sigurnosti.
Crna Gora će posebnu pažnju u narednom periodu posvetiti ugroženim grupama koja se sprovodi nizom sistemskih i vaninstitucionalnih mjera i aktivnosti, koje za cilj imaju snaženje socijalne sigurnosti siromašnih i rizičnih djelova populacije i ublažavanje najtežih posljedica siromaštva.
U cilju uspješno vođene socijalne politike, sprovode se reforme u svim segmentima socijalne sigurnosti. Reforma penzijskog i zdravstvenog sistema započeta je 2004. godine i odvija se u nekoliko faza koje imaju za cilj obezbjeđenje stabilnosti i finansijske održivosti ovih sistema. Reforma se sprovodi po najboljim međunarodnim standardima i u saradnji sa Svjetskom bankom. Ove reforme takođe podrazumijevaju podizanje kvaliteta usluga u sistemu socijalne zaštite i zdravstvenog osiguranja i tom cilju donijet je niz strateških dokumenata, kao što su:
Strategija za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom, Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori za period 2008.-2012. godine, Nacionalna strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2007.-2011. godine, Strategija reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, Zdravstvene politike u Crnoj Gori do 2020. godine, Master plan razvoja zdravstva Crne Gore za period 2010.-2013. godine, a koje predstavljaju osnovu za zakonodavne, programske i akcione programe, u cilju da se zdravstvena i socijalna zaštita učini efikasnijom i kvalitetnijom. S tim u vezi, nastavljen je rad na razvoju nacionalnih programa za posebno osjetljive grupe. Posebno je značajno istaći da se planiraju aktivnosti na zaštiti starih lica, koji podrazumijevaju zajedničko angažovanje više relevantnih sektora.
Potpisivanje Budvanske deklaracije predstavlja jednu od važnijih aktivnosti na poboljšanju sistema socijalne sigurnosti, koja će omogućiti saradnju i razmjenu iskustava izmedju zemalja potpisnica Deklaracije.
Takođe, smatramo da će Deklaracija doprinijeti uspješnijoj koordinaciji zakonodavnih i administrativnih praksi u oblasti penzijskog i zdravstvenog osiguranja, i socijalnoj zaštiti, boljoj primjeni postojećih bilateralnih i multilateralnih sporazuma u regionu, kao i potpisivanju novih.
S obzirom na sve navedeno, potpisivanje Deklaracije predstavlja potvrdu svih zemalja da sve sadašne i buduće aktivnosti vode ka unapredjenju standarda u oblasti socijalne sigurnosti.
Nadam se da će sve zemlje potpisnice nastojati da na najbolji mogući način primijene ovu Deklaraciju i da će ona predstavljati dobru osnovu za regionalnu integraciju i efikasnost primjene postojećih instrumenata za koordinaciju sistema socijalne sigurnosti, posebno na području penzijskog i invalidskog osiguranja i sistema zdravstvene zaštite, što će imati za rezultat podizanje kvaliteta sistema socijalne sigurnosti na nivo zemalja Evropske unije.
Još jednom vas srdačno pozdravljam i želim uspješan rad.
Hotel “Splendid”, Bečići, 12. oktobar 2010. godine
Poštovane dame i gospodo,
Ministarska konferencija ima poseban značaj za zemlje regiona jer za rezultat ima završni dokumenat Budvansku deklaraciju, koja će zaokružiti višegodišnji projekat Programa »Koordinacija socijalne sigurnosti i reforma socijalne sigurnosti za zemlje Jugoistočne Evrope«. Ovaj Program koji je prvo finansiran iz CARDS projekta, a zatim iz IPA sredstava Evropske komisije, ima za cilj jačanje regionalne saradnje, unapređenje političkih, socijalnih i ekonomskih reformi, u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Poseban doprinos je dat ministarstvima i svim institucijama kroz podršku u vidu obezbjeđenja neophodnih elemenata za reformu sistema socijalne sigurnosti, jačanje administrativnih kapaciteta, dalje poboljšanje i unapređenje naših institucija u sistemu socijalne sigurnosti, kroz upoznavanje sa standardima Evropske unije u ovoj oblasti i uvođenjem principa koordinacije u sistemu socijalne sigurnosti.
Program je omogućio resornim ministarstvima da se upoznaju sa standardima Evropske unije u ovoj oblasti, posebno sa razvojem i dostignućima u oblasti socijalne sigurnosti, a sa ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta za kvalitetan razvoj, dobijanje konkretnih smjernica i podrške kroz institucionalne, zakonodavne i administrativne reforme, koje su potrebne za potpunu usaglašenost sa standardima Evropske unije.
S obzirom da sve države obuhaćene ovim Programom teže pridruživanju Evropskoj uniji, neke su već na pragu ulaska u Evropsku uniju, neke države čekaju dobijanje statusa kandidata kao što je to slučaj sa Crnom Gorom u novembru ove godine, i kao država očekujemo da nakon toga proces pregovaranja počne što prije. Ostale države se intenzivno pripremaju za aplikaciju, te je u ovoj fazi itekako važan i Projekat o kojem je danas riječ. Jedan od neophodnih uslova za funkcionisanje u oblasti socijalne sigurnosti je upravo dobra koordinacija i saradnja između država u regionu.
Potreba za podrškom evropskih institucija i dalje postoji, i pored zabilježenih značajnih rezultata u započetim reformama u oblasti socijalne sigurnosti.
Država Crna Gora svojim dosadašnjim aktivnostima, ostvarila je značajan napredak ka približavanju Evropskoj uniji, posebno kroz proces pripreme odgovora na Upitnik koji su dostavljeni Evropskoj komisiji i na osnovu kojeg će se dobiti uskoro ocjena o kvalitetu sprovedenih reformi, što potvrđuje spremnost Crne Gore da u što skorijoj budućnosti postane članica Evropske unije, kao i svoju punu posvećenost ispunjavanju kriterijuma za pristupanje Evroskoj uniji. Preko svojih institucija, u oblasti socijalnog osiguranja,
nastojaće da kroz razne programe i aktivnosti doprinosi unapređenju međunarodne saradnje, jačanju koordinacije i saradnje u regionu. Kroz nacionalno zakonodavstvo, kao i institucije, nastojaće da podigne kvalitet i implementaciju standarda, poveća efikasnost i kvalitet sistema socijalne sigurnosti.
Crna Gora će posebnu pažnju u narednom periodu posvetiti ugroženim grupama koja se sprovodi nizom sistemskih i vaninstitucionalnih mjera i aktivnosti, koje za cilj imaju snaženje socijalne sigurnosti siromašnih i rizičnih djelova populacije i ublažavanje najtežih posljedica siromaštva.
U cilju uspješno vođene socijalne politike, sprovode se reforme u svim segmentima socijalne sigurnosti. Reforma penzijskog i zdravstvenog sistema započeta je 2004. godine i odvija se u nekoliko faza koje imaju za cilj obezbjeđenje stabilnosti i finansijske održivosti ovih sistema. Reforma se sprovodi po najboljim međunarodnim standardima i u saradnji sa Svjetskom bankom. Ove reforme takođe podrazumijevaju podizanje kvaliteta usluga u sistemu socijalne zaštite i zdravstvenog osiguranja i tom cilju donijet je niz strateških dokumenata, kao što su:
Strategija za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom, Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori za period 2008.-2012. godine, Nacionalna strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2007.-2011. godine, Strategija reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, Zdravstvene politike u Crnoj Gori do 2020. godine, Master plan razvoja zdravstva Crne Gore za period 2010.-2013. godine, a koje predstavljaju osnovu za zakonodavne, programske i akcione programe, u cilju da se zdravstvena i socijalna zaštita učini efikasnijom i kvalitetnijom. S tim u vezi, nastavljen je rad na razvoju nacionalnih programa za posebno osjetljive grupe. Posebno je značajno istaći da se planiraju aktivnosti na zaštiti starih lica, koji podrazumijevaju zajedničko angažovanje više relevantnih sektora.
Potpisivanje Budvanske deklaracije predstavlja jednu od važnijih aktivnosti na poboljšanju sistema socijalne sigurnosti, koja će omogućiti saradnju i razmjenu iskustava izmedju zemalja potpisnica Deklaracije.
Takođe, smatramo da će Deklaracija doprinijeti uspješnijoj koordinaciji zakonodavnih i administrativnih praksi u oblasti penzijskog i zdravstvenog osiguranja, i socijalnoj zaštiti, boljoj primjeni postojećih bilateralnih i multilateralnih sporazuma u regionu, kao i potpisivanju novih.
S obzirom na sve navedeno, potpisivanje Deklaracije predstavlja potvrdu svih zemalja da sve sadašne i buduće aktivnosti vode ka unapredjenju standarda u oblasti socijalne sigurnosti.
Nadam se da će sve zemlje potpisnice nastojati da na najbolji mogući način primijene ovu Deklaraciju i da će ona predstavljati dobru osnovu za regionalnu integraciju i efikasnost primjene postojećih instrumenata za koordinaciju sistema socijalne sigurnosti, posebno na području penzijskog i invalidskog osiguranja i sistema zdravstvene zaštite, što će imati za rezultat podizanje kvaliteta sistema socijalne sigurnosti na nivo zemalja Evropske unije.
Još jednom vas srdačno pozdravljam i želim uspješan rad.
Vezani članci:
BOK održao sedmu redovnu sjednicu 30.11.2024.
Gjeloshaj ponovo pozvan u Vašington 01.12.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?