Predstavljeni rezultati Indeksa rodne ravnopravnosti za Crnu Goru

Rezultati drugog po redu Indeksa rodne ravnopravnosti za Crnu Goru predstavljeni su danas na press konferenciji Uprave za statistiku. Proizvodom indeksa dobio se podatak koji mjeri rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori i upoređuje sa zemljama EU.

Dobijene rezultate drugog mjerenja Indeksa rodne ravnopravnosti za Crnu Goru predstavio je direktor Uprave za statistiku, Miroslav Pejović i ukazao na ključne rezultate koji bi pomogli daljem napretku na polju rodne ravnopravnosti u našoj državi.

“Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru iznosi 59,3 što je porast od 4,3 indeksna poena u odnosu na Indeks iz 2019. godine. Podaci pokazuju da je indeks za Crnu Goru u odnosu na prosjek EU niži za 9,3 indeksna poena” saopštio je Pejović.

Indeks rodne ravnopravnosti mjeri se kroz šest domena: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, te su u tim domenima vidljivi drugačiji rezultati u odnosu na prvo mjerenje iz 2019. godine.

“Shodno podacima Indeksa rodne ravnopravnosti po domenima, nejveća rodna ravnopravnost je u okviru domena zdravlje i iznosi 87,6, dok je najniža u domenu moći i iznosi 44,1. Ovo pokazuje da je pristup i korišćenje zdravstvene infrastrukture prilično podjednako dostupno i ženama i muškarcima. Međutim u domenu moći ima još puno prostora za unaprjeđenje i ovo je domen koji pored postojećih mjera zaslužuje veliku pažnju kreatora politika. Ipak, najveći rast u odnosu na 2019. godinu zabilježen je upravo u domenu moći i to za devet indeksnih poena, a zatim kod domena vrijeme za 6,2 i domena rada za 5,5 indeksnih poena.

Generalni zaključak koji se može izvesti jeste da Crna Gora ima još puno prostora za unapređenje na polju rodne ravnopravnosti i vjerujemo da će ovi podaci koristiti kreatorima politika u donošenju efikasnijih ocjena.” objasnio je direktor Uprave za statistiku.

Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru objavljen je u skladu sa Sporazumom o saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava. Ministar Fatmir Đeka istakao je veliko zadovoljstvo zbog kvalitetne saradnje sa Upravom za statistiku, a jedan od mnogobrojnih uspjeha jeste i ovo istraživanje koje doprinosi jasnijoj slici stanja rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.

Iako predstavljeni podaci govore o pomaku na polju rodne ravnopravnosti, ministar Đeka ističe da se ne smiju zanemariti veliki problemi sa kojima se Crna Gora i dalje suočava na ovom planu.

“Crna Gora i dalje je suočena sa brojnim izazovima u pogledu ostvarivanja jednakosti, emancipacije žena i djevojčica u društvu. Da bismo bili u mogućnosti da razvijamo javne politike koje će doprinijeti progresu, moramo iste bazirati na opipljivim podacima koji su indikator socio-ekonomskih i političkih prilika u zemlji i baza za dalju nadogradnju. 

Nacionalnom strategijom rodne ravnopravnosti, kroz postavljene operativne ciljeve, nastojimo da smanjimo nivo stereotipa i predrasuda u crnogorskom društvu i omogućimo bolji pristup društvenim resursima gdje postoje rodne nejednakosti” poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava.

Dodaje da brojni akteri u državi, uključujući resorno Ministarstvo, civilini sektor, međunarodne organizacije i medije, kroz brojne kampanje, projekte, programe, konferencije i edukacije, nastoje da crnogorskim građanima i građankama približe ključne koncepte i vrijednosti Evropske unije kojoj težimo pristupiti. Na tom putu, inkorporiramo i naše nasljeđe koje podrazumijeva međuljudsko poštovanje i neprestanu borbu za slobodu. Napredak od nas zahtijeva inovativnost i otvorenost ka novim platformama, a to se ne može postići bez inkluzije žena i djevojčica, zaključuje ministar Đeka.

Pohvale zbog pozitivnih promjena na koje ukazuje novi Indeks rodne ravnopravnosti Crnoj Gori je uputila direktorica Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost EIGE, Carlien Scheele, koja je dala predloge kako bi se taj pozitivni trend mogao nastaviti.

“Kako bi se ove pozitivne promjene pretočile u stvarnost, Crna Gora može da razmisli o uvođene kvota za žene u kompanijama i generalno u poslovnom sektoru i biznisu. Što se tiče rezultata EIGE kada je u pitanju proces odlučivanja muškaraca i žena, pokazuje se da je sporiji tempo napretka u toj oblasti. Međutim, kvote su nešto što može povećati rast u pravom pravcu. Takođe, drago mi je što vidim da je MONSTAT uzeo učešće u istraživanju rodno zasnovanog nasilja i očekujemo da će indikatori za rodno zasnovano nasilje biti uključeni u izradu sljedećeg Indeksa u punom formatu, narednom prilikom,” kazala je Scheele.

Potrebu da se domen nasilja uključi u naredno obračunavanje indeksa rodne ravnopravnosti napomenula je i zamjenica šefa sektora za saradnju, Delegacije EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson.

“Nasilje nad ženama ne samo da je najveći oblik kršenja ljudskih prava u bilo kom društvu, već je u pitanju duboko ukorijenjena sistemska praksa usko povezana sa odnosom moći između žena i muškaraca, te na taj način stoji u bliskoj vezi sa svim indikatorima koji se adresuju u okviru ovog indeksa. Sa strane EU se nadamo da će nadležni crnogorski organi nastaviti da analiziraju ovaj izvještaj i da će im on poslužiti kao osnov za unaprijeđene politike,” rekla je Isaksson.

Svi panelisti su saglasni da su ovakvi događaji značajni jer pokazuju dokle smo stigli, šta smo uradili i koji bi trebali biti dalji koraci ka potpunoj ravnopravnosti i inkluziji žena i djevojčica u Crnoj Gori.

Indeks rodne ravnopravnosti

Infografik