Implementacija CEFTA 2006 Sporazuma

Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) je potpisan u Bukureštu 19. decembra 2006. godine, a u punoj je primjeni od 22. novembra 2007. godine. Predsjedavanje CEFTA 2006 Sporazumom se vrši na principu rotacije po abecednom redu, pa je Bosna i Hercegovina bila predsjedajuća Sporazumom u 2020. godini, dok u 2021. godini predsjedava Republika Sjeverna Makedonija. 

U skladu sa članom 40 CEFTA 2006 Sporazuma uspostavljen je CEFTA Zajednički komitet kojeg čine ministri nadležni za poslove spoljne trgovine kojem CEFTA Sekretarijat, sa sjedištem u Briselu, pruža administrativnu i tehničku podršku. U skladu sa članom 40, stav 4 CEFTA 2006 Zajednički komitet donosi odluke i daje preporuke, dok u skladu sa članom 41, stav 5 može osnovati radna tijela radi podrške u primjeni Sporazuma. 

U cilju povećanja transparentnosti u uspostavljen je i Paket transparentnosti koji predstavlja skup međusobno povezanih baza podataka za sve vrste trgovinskih mjera potpisnica CEFTA 2006 Sporazuma. Ovaj “paket” sadrži šest komponenti i to: bazu podataka o barijerama za pristup tržištu, tehničke barijere u trgovini, sanitarne i fitosanitarne mjere, trgovinski portal, bazu podataka o obavezujućim informacijama o svrstavanju robe u Carinsku tarifu i bazu podataka o mjerama u uslugama koji se mogu naći na stranici http://cefta.int/trade-info-centre/transparency-pack/.

Spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore je najveća sa CEFTA Stranama i Evropskom unijom (EU), tj. posmatrano u periodu 2018-2020. godine učešće robne razmjene sa CEFTA Stranama je u prosjeku na nivou od 30%, dok je s EU zemljama članicama na nivou od 46%. Kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena usluga sa CEFTA Stranama, učešće u istom periodu u prosjeku iznosi 29%. 

Značaj CEFTA 2006 Sporazuma se, između ostalog, ogleda i u sljedećem:

Dalja regionalna saradnja i trgovinska integracija kroz usvajanje CEFTA dodatnih protokola dovodi do napretka nacionalnih ekonomija CEFTA Strana;

Rješavanje sporova je centralni stub multilateralnog trgovinskog sistema i bez mehanizma zasnovanog na pravilima i sredstvima za rješavanje sporova trgovinski sistem bi bio manje efikasan i predvidljiv;

Uvođenjem pune kumulacije i povraćaja carina od 1. jula 2019. godine omogućava se dijeljenje proizvodnje u okviru teritorije Sporazuma, veća fragmentacija proizvodnog procesa i može dovesti do profitabilnosti poslovnih transakcija i boljih trgovinskih rezultata. Puna kumulacija omogućava kumulaciju porijekla računanjem obrade dodate na teritoriji Sporazuma čak i kada je početni input bez porijekla. Ona omogućava da se materijali bez porijekla, koji još nisu rezultirali proizvodom sa porijeklom, smatraju inputima za potrebe kumulacije i dodaju proizvodnom procesu koji se odvija u drugoj zemlji potpisnici u zoni pune kumulacije. Povraćaj carine odnosi se na oslobađanje od ili refundiranje uvoznih carina za materijale koji se koriste u proizvodnji proizvoda za izvoz. Sve navedeno pomaže u stvaranju jednakih mogućnosti između ekonomskih subjekata u cijeloj zoni slobodne trgovine;

Efikasno i efektivno uključivanje poslovnog okruženja u proces donošenja odluka na političkom nivou rezultira stvaranjem trgovinske politike koja će biti više orijentisana na potrebe i zahtjeve privatnog sektora. Stoga, saradnju sa privatnim sektorom treba dodatno ojačati u kreiranju trgovinske politike, sprovođenju i praćenju sprovođenja CEFTA 2006 Sporazuma;

Korist koju imaju mala i srednja preduzeća u Jugoistočnoj Evropi od CEFTA 2006 Sporazuma se odražava u povećanju mogućnosti za sticanje prihoda i zapošljavanje u regionu;

Svedoci smo da CEFTA 2006 sporazum, kao dugoročni projekat EU, sve više dobija na značaju u domenu regionalne robne razmjene. Pogodnosti bescarinske trgovine, kao i pune liberalizacije sve više koriste sve potpisnice ovog Sporazuma. Trgovina bez granica u CEFTA regionu je od velike važnosti za dobrobit svih privrednih subjekata kako u Crnoj Gori, tako i u okruženju; i

Treba ukazati na potrebu dosljedne, potpune i efikasne primjene CEFTA 2006 sporazuma. Bescarinska trgovina i ujednačavanje uslova poslovanja, u skladu sa pravilima STO i standardima EU, treba da doprinesu povećanju proizvodnje, trgovine i zaposlenosti, širem asortimanu roba, većoj konkurentnosti i značajnijem prilivu investicija u Regionu, kao i opštem ekonomskom razvoju.

Normativni okvir

• Zakon o ratifikaciji Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (Sl. list RCG, br. 18/2007 od 28. marta 2007. godine);
• Zakon o potvrđivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske (Sl. list Crne Gore - Međunarodni ugovori, br. 3/2009 od 31. jula 2009. godine),
• Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (Sl. list Crne Gore - Međunarodni ugovori br. 14/2011 od 11. novembra 2011. godine);
• Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola 2 Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini i Dodatnog protokola 3 Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovine (Sl. list Crne Gore - Međunarodni ugovori br. 13/2014 od 31. decembra 2014. godine) i
•  Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola 4 Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini i Dodatnog protokola 5 Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovine (Sl. list Crne Gore, br. 1/2018 od 17. januara 2018. godine)

CEFTA zeleni koridori

Imajući u vidu pojavu COVID-19, CEFTA Strane su usmjerene na usaglašavanju mjera za olakšavanje prevoza i trgovine osnovnim proizvodima. Shodno tome, formirano je CEFTA koordinaciono tijelo kojeg sačinjavaju CEFTA kontakt tačke i predstavnici Uprave carina. Aktivnosti se odnose na uspostavljanje tzv. zelenih prioritetnih koridora na kojima se mora odobriti slobodan protok za neophodnu robu, razmjenu informacija o pošiljkama putem SEED-a (sistematska razmjena elektronskih podataka), kao i dostavljanje obavještenja o istima sanitarnim, fitosanitarnim i veterinarskim inspekcijama. Takođe, napori se usmjeravaju na usaglašavanju sanitarnih mjera u pogledu tretmana vozača kamiona i ostalih učesnika u prevozu imajući u vidu različit pristup CEFTA Strana po ovom pitanju.

Shodno navedenom, na sastanku CEFTA koordinacionog tijela su CEFTA Strane usvojile Zajedničku listu prioritetnih roba („Prioritetna lista“) koje treba tretirati kao prioritetne u odnosu na druge robe prilikom sprovođenja kontrola na granici. Lista sadrzi tarifne oznake i naimenovanja robe iz oblasti hrane, hrane za zivotinje, ljekova, medicinskih sredstava i medicinske opreme. Lista se redovno ažurira u skladu sa potrebama CEFTA Strana.

U realizaciji prioritetnog režima prolaska preko graničnog prelaza („Zeleni CEFTA koridori“ i prioritetni pravci: GP Dobrakovo, GP Dračenovac, GP Ilino Brdo, GP Kula, GP Božaj i GP Slobodna zona Bar) za robe sa Prioritetne liste, učestvuju svi organi koji primjenjuju zakon na granici, u skladu sa svojim nadležnostima, kao i špedicije. Navedena obaveza je počela sa realizacijom od 16. aprila 2020. godine, a kompletne instrukcije u vezi sa postupanjem sa robom sa „ Prioritetne liste “ mogu se naći ovdje.

Sve ažurirane informacije u vezi sa Prioritetnom listom, restrikcijama u trgovini robama, sanitarnim mjerama, radnim vremenom inspekcija na zelenim koridorima i ostale se mogu pratiti ovdje.