Očuvanje mentalnog zdravlja preduslov za ukupnu zaštitu ljudskih prava žena

Mentalno zdravlje je i dalje tabu tema u mnogim mjestima širom Zapadnog Balkana. Jedna je od naših dužnosti da promovišemo značaj mentalnog zdravlja generalno, poručila je načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Biljana Pejović na regionalnoj konferenciji o izazovima sa kojima se suočavaju žene i djevojčice u regionu na putu ka Evropskoj uniji.

U Skoplju se održava dvodnevna regionalna konferencija pod sloganom„Glasno i hrabro pomjeramo granice“ u organizaciji Ministarstva rada i socijalne politike. Konferencija je okupila visoke predstavnike/ce Vlada u regionu Zapadnog Balkana, predstavnike/ce institucionalnih mehanizama za ropdnu ravnopravnost, nevladinog sektora, političarke, kao i predstavnice policije i vojske zemalja regiona.

Imajući u vidu specifičan položaj žena u društvu, posebnu pažnju treba pridati upravo razgovoru o njihovim zdravstvenim tegobama, pogotovo kada je u pitanju psihičko i mentalno stanje. Kada budemo otvoreno govorili o ovim temama, moći ćemo i zajednički da pronađemo rješenja i uspostavimo mehanizme kojima će se preduprijediti dublji problemi u budućnosti, smatra Pejović.

Ona je navela da je očuvanje mentalnog zdravlja preduslov za ukupnu zaštitu ljudskih prava žena.

I Crna Gora se tokom pandemije korona virusa, kao i mnoge države u svijetu, suočila sa porastom porodičnog i seksualnog nasilja nad ženama. Nažalost, posljedica ovakve situacije se reflektovala i kroz broj femicida koji su se dogodili za kratko vrijeme. Ovo su bili jasni indikatori da je zdravlje i blagostanje žena ugroženo, pa se cjelokupni sistem mobilisao kako bi institucije jačale i bile efektivne u pružanju podrške ugroženim i osjetljivim grupama stanovništva, kazala je Pejović.

Ona je poručila da Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava nastoji da u saradnji sa brojnim zainteresovanim stranama radi na jačanju svijesti građana/ki pod okriljem ključnih društvenih sfera—medija, obrazovanja, kulture—kako bismo generisali kvalitetniju zaštitu ženskih ljudskih prava i ljudskih prava osoba drugačijih polnih i rodnih identiteta.

Institucije sistema, obrazovanje, mediji i kultura, kao noseći stubovi društva, treba da počivaju na premisama razumijevanja, podrške i empatije prema svim građankama i građanima. Kako svjedočimo učestalim mizoginim istupima koji se plasiraju od strane društvenih aktera/ki koji utiču na dinamiku kohezije u državi, neophodno je raditi na povećanju svijesti o diskriminatornim praksama koje unizuju dostojanstvo žena i djevojčica, kao i njihovo mentalno i psihičko zdravlje.

Pejović je zaključila da je mentalno zdravlje žena opsežno polje koje zahtijeva multi-partnerski pristup i mobilizaciju svih dostupnih sredstava i snaga, te da su konferencije poput ove neprocjenljiv izvor ideja koje se mogu analizirati i potencijalno primijeniti u crnogorskom kontekstu.