Održan sastanak strana ugovornica Konvencije o nuklearnoj sigurnosti (CNS)

Delegacija Crne Gore učestvovala je na Zajedničkom osmom i devetom preglednom sastanku strana ugovornica Konvencije o nuklearnoj sigurnosti (CNS), koja se održala u Beču u periodu 20-31. mart u sjedištu Međunarodne agencije za atomsku energiju. Delegaciju su činili: ambasador Veselin Šuković, stalni predstavnik Stalne misije Crne Gore pri UN, OEBS-u i drugim međunarodnim organizacijama, šef Delegacije, Tamara Đurović, nacionalna kontakt tačka za Konvenciju o nuklearnoj sigurnosti i rukovoditeljka Direkcije za vazduh, vodu i zemljište u Direktoratu za ekologiju i klimatske promjene Ministrarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, zamjenica šefa Delegacije, Vesna Bigović inspektorka za zaštitu od zračenja i predstavnica Uprave za inspekcijske poslove, dr Nikola Svrkota predstavnik Centra za ekotoksikološka ispitivanja koji je ujedno nosilac dozvole za upravljanje skladištem radioaktivnog otpada i Bosiljka Vuković Simonović, I sekretar Stalne misije Crne Gore pri UN, OEBS-u i drugim međunarodnim organizacijama.

Crna Gora je strana ugovornica Konvencije o nuklearnoj sigurnosti od 22. jula 2015. godine i do sada je Vlada Crne Gore usvojila tri nacionalna Izvještaja o implementaciji obaveza koje proističu iz Konvencije o nuklearnoj sigurnosti i tri puta Odgovore na pitanja strana ugovornica Konvencije i iste dostavila Sekretarijatu Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Strane ugovornice Konvencije o nuklearnoj sigurnosti su se okupile kako bi razmijenile svoja iskustva i naučene lekcije u postizanju i održavanju visokog nivoa nuklearne sigurnosti širom svijeta. Sastanak se održava svake tri godine, a prethodni Pregledni sastanak, zakazan za 2020. godinu, odložen je zbog pandemije COVID-19, čime je ovo postao Zajednički osmi i deveti pregledni sastanak CNS-a.

Jačanje nacionalnih regulatornih sposobnosti, uzimajući u obzir sigurnosne aspekte novih i inovativnih tehnologija; podsticanje međunarodne saradnje i misija stručnog pregleda; i jačanje pripravnosti i aranžmana za reagovanje u vanrednim situacijama identifikovani su kao zajednički prioriteti na Zajedničkom osmom i devetom preglednom sastanku Konvencije o nuklearnoj sigurnosti (CNS), koji je završen u Beču prošle sedmice. Sastanku je prisustvovalo 900 delegata koji su predstavljali 82 strane ugovornice, od ukupno 91.

Pregledni sastanak je otvorio generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju gdin Rafael Mariano Grossi koji se u svom govoru fokusirao na važnost Konvencije, ne samo za države s postojećim nuklearno-energetskim programom, već i za sve države koje primjenjuju nuklearnu energiju u miroljubive svrhe. U svom uvodnom obraćanju naglasio je da je Konvencija o nuklearnoj sigurnosti (CNS) jedan od najvažnijih i najpoštovanijih pravno-obavezujućih međunarodnih instrumenata u oblasti nuklearne sigurnosti. Veoma je važno da međunarodna zajednica i države, bilo da imaju nuklearnu energiju ili ne, ili razmišljaju o tome ili ne, prepoznaju da je CNS instrument za sve i da svi imamo potrebu i obavezu da učestvujemo. Naglasio je da je od vitalne važnosti da države budu posvećene odredbama Konvencije o nuklearnoj sigurnosti, posebno imajući u vidu da sve više vlade prihvataju i uvode nuklearnu energiju, kako bi se na taj način pozabavile i energetskom sigurnošću i krizom klimatskih promjena. Takođe, gdin Grossi je primijetio da je međunarodna posvećenost visokom nivou sigurnosti gdje je prinjer poštovanje odredbi CNS-a izuzetno relevantna u sadašnjim vremenima. Naglasio je da je upravljanje okolnostima bez presedana koje utiču na siguran rad nuklearnih postrojenja postalo  posebno relevantno u posljednje vrijeme, ne samo zbog rata u Ukrajini, već i zbog pandemije COVID-19.

Tokom dvonedjeljnog preglednog sastanka, učesnici su razgovarali i dogovorili o drugim oblastima nuklearne sigurnosti, prije svega važnosti razvoja strategija upravljanja starenjem i dugoročnog rada nuklearnih postrojenja, strategije i pristupe rješavanju klimatskih promjena i njihovog uticaja na siguran rad nuklearnih postrojenja; i osiguranje pouzdanih nuklearnih lanaca snabdijevanja.

Tokom prve sedmice sastanka, ugovorne strane su predstavile i raspravljale o svojim nacionalnim izvještajima u sedam grupa država. Shodno obavezama koje proističu iz Konvencije, na objavljene nacionalne izvještaje 61 strana ugovornica su postavile 5112 pitanja. U redovnom čitanju izvještaja Crna Gora je bila aktivan učesnik i drugim državama članicama Konvencije postavila je 20 pitanja. Na Zajedničkom sastanku Crna Gora se nalazila u Grupi 7 zajedno sa sljedećim državama: Čile, Njemačka, Gana, Indija, Kuvajt, Letonija, Peru, Brazil, Pakistan, Singapur, Vijetnam  i Kongo. U procesu čitanja nacionalnih izvještaja i postavljanja pitanja, Crnoj Gori su države strane ugovornice postavile ukupno 25 pitanja i to: Francuska (15), Bosna i Hercegovina (1), Singapur (1), Indija (1), Sjedinjene Američke Države (1), Peru (5) i Brazil (1). Delegacija Crne Gore predstavila je 24. marta Treći nacionalni izvještaj Crne Gore o implementaciji CNS-a, kao i Odgovore na pitanja strana ugovornica, nakon čega su uslijedila ad hoc pitanja na koja su odgovarali članovi Delegacije. U izvještaju za Crnu Goru, između ostalog, navedeno je da je Grupa 7 za Crnu Goru identifikovala:

jedan izazov: Uspostaviti strukturu koja ujedinjuje različite državne službenike koji obavljaju funkcije regulatornog tijela i koji pripadaju različitim upravnim tijelima kako bi se osigurala dosljednost regulatornog okvira i njegove primjene.

jedan predlog: Zatražite misiju IRRS ili ARTEMIS (predlog preostao od 7. preglednog sastanka CNS-a) do narednog preglednog sastanka.

dvije oblasti dobrog učinka i to: 

1) Uključivanje koncepta bezbjednosne kulture u Strategiju zaštite od jonizujućeg zračenja, radijacione sigurnosti i upravljanja radioaktivnim otpadom za period 2017-2021;

2) Tretiranje pronađenih radioaktivnih izvora i materijala koji su bili izvan regulatorne kontrole.

Druga sedmica je bila fokusirana na izvještaje (sažetke) iz grupa država i na raspravu i usvajanje sumarnog izvještaja, izvještaja Radne grupe otvorenog tipa i izvještaja predsjednice Zajedničkog osmog i devetog preglednog sastanka CNS-a Dane Drabove, direktorice češkog regulatornog tijela.

Učesnici su takođe bili uključeni u Radnu grupu otvorenog tipa kako bi razgovarali o proceduralnim i drugim pitanjima relevantnim za funkcionisanje Konvencije, te su podijelili svoja iskustva i naučene lekcije u dvije tematske sesije – o sigurnosnoj kulturi i o upravljanju starenjem nuklearnih postrojenja.