Održani sastanci crnogorske delegacije sa predstavnicima Svjetske banke

U nastavku Proljećnih sastanaka u Vašingtonu, delegacija Crne Gore predvođena ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem i guvernerom Radojem Žugićem sastala se sa visokim zvaničnicima Svjetske banke – Koenom Davidseom, izvršnim direktorom i Antoanellom Bassani, potpredsjednicom za Evropu i Centralnu Aziju.

Na sastanku je ocijenjeno da je saradnja Svjetske banke i Crne Gore veoma uspješna. Uz podršku Svjetske banke, realizuju se brojni projekti u cilju unaprjeđenja crnogorske infrastrukture, odnosno jačanja ekonomskih i finansijskih perfomansi države.

Ministar Damjanović naglasio je da stabilnost javnih finansija, rast poreskih prihoda i smanjenje javnog duga stvaraju dobre osnove za uspješnu realizaciju brojnih započetih projekata sa Svjetskom bankom, uključujući DPL aranžman (Development Policy Loan) koji Crnoj Gori treba da omogući podršku u narednom periodu.

U tom smislu, zajednički je ocijenjeno da su dogovoreni preduslovi aranžmana, a koji su u nadležnosti Ministarstva finansija, najvećim dijelom i ispunjeni, što se očekuje i od drugih institucija koje su uključene u aranžman.

Ističući da CBCG za sada nema obaveza po pitanju DPL aranžmana, guverner Žugić zahvalio se predstavnicima Svjetske banke na podršci koju ova institucija pruža CBCG, posebno u dijelu modernizacije platnog prometa. Najavljena je dalja saradnja na planu primjene međunarodnih standarda i najboljih praksi u oblasti bankarske supervizije i sanacije. „Zdravlje i stabilnost bankarskog sistema potvrđeni su kroz ocjene značajnih međunarodnih institucija, kao i kroz procjenu kvaliteta aktive banaka, koja je sprovedena prema visokim međunarodnim standardima“, saopštio je Žugić. Finansijska stabilnost je rezultat pozitivnih trendova u bankarskom sektoru – adekvatne kapitalizovanosti banaka, intenzivne kreditne aktivnosti usmjerene na ekonomski rast, te kontinuiranog rasta i unaprjeđenja kvaliteta aktive, uz smanjenje nekvalitetnih kredita. „Jedini negativni trend odnosi se na blagi rast kamatnih stopa, što je posljedica visoke inflacije i rasta Euribor-a“, zaključio je Žugić.