Samit o putevima zemalja Zapadnog Balkana ,,Oblikovanje budućnosti: bezbjedni, pametni i održivi putevi’’

Region Zapadnog Balkana je u obavezi da radi na rehabilitaciji i izgradnji pametnijih, sigurnih i održivih puteva.

Razvoj indikativnog proširenja TEN-T putne mreže za Zapadni Balkan će doprinijeti zbližavanju regiona i integrisati ga sa Evropskom unijom. Ovo je prepoznato kao ključni prioritet po osnovu memoranduma ‚‚Posvećenost putevima’’ koje su danas potpisali svi ministri zaduženi za saobraćaj na Samitu puteva Zapadnog Balkana održanom u Tirani. Samit koji su organizovali Stalni sekretarijat Transportne zajednice, Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a pod pokroviteljstvom Ministarstva za infrastrukturu i energetiku Albanije okupio je ministre zemalja Zapadnog Balkana, predstavnike Evropske komisije i stručnjake u oblasti putnog sektora, a sve u cilju otvorene diskusije o tome kako stvoriti klimatski otpornu, inteligentnu i efikasnu putnu mrežu na Zapadnom Balkanu.

Na otvaranju samita, prisutnima se u uvodnom izlaganju obratio premijer Albanije Edi Rama, a dobrodošlicu je poželjela ministarka infrastrukture i energetike u Vladi Albanije Belinda Baluku.

Ključni izazov sa kojim se suočava Crna Gora jeste strateško planiranje i usaglašavanje brojnih projekata iz svih sfera života, jer pored oblasti saobraćaja, inkluzivan razvoj kome težimo mora uključiti svakako sve segmente rada i stvaranja: životna sredina, socijalni aspekti, energetika, itd. Osim potrebe pažljivog strateškog planiranja, koje se postavlja kao izazov sam po sebi i usaglašavanja brojnih potreba u situaciji kada se i svijet generalno suočava sa recesijom, poseban izazov predstavljaće definisanje i usaglašavanje svih manjih, pratećih investicija, koje će značiti stvaranje jedne dodate vrijednosti, što je izazov i za mnogo razvijenije sredine od Crne Gore, istakao je potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija mr Ervin Ibrahimović tokom svog izlaganja.

Predstavnici Vlada su se obavezali na niz proriteta, uključujući uspostavljanje sistema za održavanje puteva, rehabiltaciju postojeće infrastrukture, zajednički rad na interoperabilnosti elektronske naplate, povećanje bezbijednosti i izgradnju stanica za elektronsko punjenje širom regiona.

Iskorišćavnje mogućnosti koje nudi digitalizacija i inovacije za privlačenje mladih ljudi i žena u sektor i poboljšanje usluga za preduzeća i ljude takođe je jedan od ciljeva.

Drago mi je što su Vlade u regionu posvećene razvoju održive mreže drumskog saobraćaja, dok u isto vrijeme promovišu zelenu mobilnost, klimatsku otpornost putnih mreža i primjenu goriva bez emisija. Ozelenjavanje drumskog saobraćaja mora ići ruku pod ruku sa poboljšanom bezbijednošću na putevima. Izgradnja bezbijedne infrastrukture i zaštita učesnika u saobraćaju ostaju naš prioritet jer svi preduzimamo konkretne akcije u svojim oblastima usvajanjem perspektive ‚‚Nulta vizija’’ i pristupa ‚‚Bezbijednog sistema’’. To znači priznanje da će, kada dođe do saobraćajnih nesreća, bit uspostavljen bezbijedan sistem za sprečavanje ozbiljnih povreda ili smrti, rekao je Matej Zakonjšek, direktor Stalnog sekretarijata saobraćajne zajednice.

U praksi to znači identifikovanje najopasnijih dionica putne mreže i povećanje bezbijednosti putnih prelaza na kojima se dešava 59 odsto fatalnih i teških nesreća u regionu. Da bi se pozabavila ovim problemom, Transportna zajednica je razvila kampanju podizanja svijesti javnosti za poboljšanje bezbijednosti željezničkih/putnih raskrsnica koja cilja širu publiku putem namjenskih događaja, kampanja na društvenim medijima i štampane materijale. Sve mjere imaju za cilj da do 2050. godine smanje broj nesreća na željezničkim prelazima  u skladu sa Vision zero’’. EIB je takođe usvojila neophodne strategije za integraciju bezbijednosti na putevima u svoj okvir usklađenosti, kreirala ciljane investicione programe i povećala savetodavnu podršku u ovoj oblasti, kao program za rehabilitaciju i klimatsku adaptaciju postojeće putne infrastrukture sve u cilju razvoja bezbjednije, zelene, pametne i efikasnije putne mreže u regionu.

Kroz nova partnerstva i finansijske platforme EIB je proširila svoje finansiranje i savjetovanje za investicije koje doprinose bezbjednijem transportu, kao dio globalnog napora da se prepolovi 1,35 miliona godišnjih smrtnih slučajeva na putevima do 2030. U regionu Zapadnog Balkana, EIB je finansirala  program rehabilitacije i poboljšanja bezbijednosti stotina kilometara puteva i razvija regionalni program za održivu rehabilitaciju postojeće putne mreže zajedno sa Evropskom komisijom i drugim finansijskim partnerim. Naš cilj je da usvojimo holistički pristup koji obezbeđuje ekonomsku održivost naših putnih projekata, uključujući njihovo prilagođavanje klimatskim promjenama uz poštovanje životne sredine, poboljšanje bezbijednosti i promovisanje društvenog blagostanja.

Sa našom novom filijalom EIB Global spremni smo da ubrzamo implementaciju vodećih projekata u okviru Ekonomskog i investicionog plana,rekla je potpredsjednica EIB Liliana Pavlovna, odgovorna za region Zapadnog Balkana.

Učesnici samita o putevima izrazili su posvećenost da putni sektor bude društveno pravičan, fokusirajući se na osnovna prava radnika i zdravo i bezbijedno radno okruženje.

Promovisanje inkluzivnijeg, raznovrsnijeg i uravnoteženijeg sektora puteva privući će mlade i ponuditi bolje usluge za preduzeća i ljude.