Saopštenje sa 39. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 39. sjednici kojom je predsjedavao premier mr Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija s Izvještajem sa javne rasprave. Predloženim Zakonom se unapređuju preventivni mehanizmi Centralne banke za očuvanje finansijske stabilnosti dodatnim definisanjem uslova za određivanje MREL zahtjeva, kao i kriterijumi za kvalifikovane obaveze koje se mogu koristiti kao instrumenti za ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama. Dodatno, vrši se unapređenje ovlašćenja za smanjenje i konverziju relevantnih instrumenata kapitala i kvalifikovanih obaveza, prije primjene mjera sanacije ili u kombinaciji sa mjerama sanacije. Takođe, vrši se unapređenje ugovornog priznavanja instrumenta interne sanacije u obavezama koje su uređene pravom treće zemlje, te utvrđuju dodatna ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata od strane Centralne banke, u cilju potpunog usklađivanja sa regulatornim okvirom Evropske unije za sanaciju. Važeći Zakon je usklađen sa sistemom sanacije kreditnih institucija, utvrđenim Direktivom 2014/59/EU, koji organima za sanaciju obezbjeđuje instrumente za dovoljno ranu i brzu intervenciju u kreditnoj instituciji koja je u problemima, kako bi se obezbijedio nastavak kritičnih funkcija kreditne institucije, uz istovremeno ograničavanje uticaja propadanja kreditne institucije na ekonomski i finansijski sistem na najmanju moguću mjeru i uz minimiziranje mogućnosti da troškove sanacije u krajnjem snose poreski obveznici. U međuvremenu, Evropski parlament je usvojio Direktivu (EU) 2019/879 ο izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicionih društava, kao i Direktive 98/26/EZ (BRRD II), zbog čega su, u cilju dalje harmonizacije, pripremljene izmjene i dopune Zakona kojim će se dodatno unaprijediti regulatorni okvir Crne Gore u ovoj oblasti.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stečaju i likvidaciji banaka s Izvještajem sa javne rasprave. Predloženim zakonskim rješenjima će se omogućiti adekvatna primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija kojim će se kreditnim institucijama dati prelazni rok za ispunjavanje minimalnog zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama (MREL), a koji će novom podzakonskom regulativom (u skladu sa regulativom i praksom Evropske unije) biti propisan na period od tri godine, sa godišnjim prelaznim periodima za dostizanje istog. U cilju što ranijeg usaglašavanja poslovanja kreditnih institucija sa relevatnom evropskom regulativom iz oblasti sanacije kreditnih institucija neophodno je da Centralna banka prvi godišnji prelazni period za dostizanje MREL zahtjeva odredi u toku 2024. godine. Dodatno, predloženim Zakonom se vrši unapređenje regulatornog okvira iz oblasti stečaja i likvidacije kreditnih institucija u pravcu njegovog dodatnog usklađivanja sa regulatornim okvirom Evropske unije, kao i ostvaruje veća zaštita budžetskih i drugih javnih sredstava, na način da se preciznijim definisanjem redosleda prioriteta naplate u stečajnom postupku, omogućava efikasnije korišćenje instrumenata sanacije kreditnih institucija, pa se korišćenje vanredne javne finansijske pomoći pri sanaciji kreditnih institucija, svodi na najmanju moguću mjeru.

Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju Glavnog projekta hitnih intervencija izmještanja rijeke Ćehotine preko unutrašnjeg odlagališta PK Potrlica Rudnika uglja AD Pljevlja. Imajući u vidu da je izmještanje korita rijeke Ćehotine preduslov za dalju eksploataciju uglja na PK Potrlica, Odlukom je utvrđen javni interes za realizaciju tog projekta, radi stabilnosti energetskog sistema i sigurnosti snabdijevanja električnom energijom. Vodonepropusni kanal kojim bi se premjestila rijeka Ćehotina je planiran preko unutrašnjeg odlagališnog prostora PK Potrlica od pozicije brane Durutovići do mosta kod postojećeg slapišta izlaznog portala tunela Velika Pliješ, u dužini od oko 3,2 km. Trasa korita se projektuje po materijalu koji je već duže vrijeme odložen, tj. kod koga je proces konsolidacije u većoj mjeri izvršen.

Donijeta je Odluka o dopuni Odluke o određivanju luka prema namjeni. Na zahtjev Kompanije Adriatic Marinas d.o.o. dopunom je Luka Tivat (Gat II) dobila status trgovačke luke za obavljanje putničkog saobraćaja.

Vlada je usvojila Izvještaj o stanju uređenja prostora u 2023. godini.

Donijet je Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. godinu. Cilj Programa je obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz poboljšanje marketinških aktivnosti kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta, a u pravcu generisanja većih prihoda u turizmu, produženja turističke sezone, povećanja stepena zauzetosti smještajnih kapaciteta, potrošnje i zaposlenosti. Program uključuje pet mjera podrške, i to:

• Podrška organizovanju manifestacija/festivala;
• Unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu
• Razvoj održivih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju turističku ponudu u kulturnom, sportsko-rekreativnom i avanturističkom turizmu;
• Podrška za razvoj MICE turizma;
• Podrška za unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.

Sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju se putem javnih poziva koje sprovodi Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Nacionalna turistička Organizacija Crne Gore. Finansijska sredstva za realizaciju Programa projektovana su na iznos od 1.060.293,42 eura. U odnosu na prethodne Programe podsticajnih mjera u oblasti turizma, novina u ovom Programu je Podrška za unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima koji realizuju redovne letove sopstvenom flotom ka Crnoj Gori sa emitivnih tržišta: Velike Britanije, Njemačke, Švajcarske, Francuske, Poljske, Danske, Švedske, Norveške, Finske i Italije. Realizacijom ovih mjera unaprijediće se dostupnost i bolja vidljivost destinacije.

Vlada je donijela Akcioni plan za sprovođenje Nacionalnog programa zaštite potrošača 2022 – 2024, za 2024. godinu i usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za 2023. godinu. Misija Nacionalnog programa zaštite potrošača za period od 2022. do 2024. godine je usmjerena na postizanju većeg stepena komplementarnosti zaštite potrošača/ica u svim sektorskim politikama i ostvarivanje visokog standarda zaštite potrošača/ica, na način da se štite ekonomski intresi potrošača/ica omogućava informisanost i edukacija o važnosti politike zaštite potrošača svih aktera u ovom području. U skladu sa tim je koncipiran i glavni strateški cilj Programa koji se sastoji u unapređenju sistema zaštite potrošača/ica u Crnoj Gori u skladu sa novim izazovima na svjetskom tržištu radi obezbjeđivanja potpunije zaštite potrošača/ica u skladu sa najboljim praksama Evropske unije. Akcioni plan za 2024. obuhvata tri operativna cilja sa odgovarajućim indikatorima učinka, dodatno sa 35 aktivnosti. Kad je riječ o Izvještaju za 2023. godinu, od 29 planiranih aktivnosti realizovano 17, djelimično realizovano četiri, dok osam aktivnosti nije realizovano.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova. Važećom Odlukom propisano je da primjenu ljekova Bonviva, rastvor za injekciju 3mg/ml, Alvodronic, rastvor za injekciju 3mg/3ml i Prolia, rastvor za injekciju 60mg/ml, u terapiji osteoporoze odobrava Konzilijum reumatologa Kliničkog centra Crne Gore. Izmjenom Odluke omogućuje se njihova primjena na osnovu izvještaja ljekara specijaliste reumatologije, odnosno endokrinologije. Uzimajući u obzir da se lijek primjenjuje u bolničkim uslovima, ovom izmjenom obezbijediće se brža i efikasnija primjena ljekova jer pacijenti neće prolaziti proceduru odobravanja preko konzilijuma koja zahtijeva određeno vrijeme, a samim tim i odlaže primjenu lijeka.

Vlada je usvojila Informacija o potrebi davanja saglasnosti za uklanjanje objekta. Kako se u Informaciji navodi, jedan od najvećih i trenutno najznačajnijih projekata koji finansira Evropska unija, a sprovodi MUP uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) kao implementacionog partnera je „Individualna mjera za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama na Zapadnom Balkanu", kroz koji su za Crnu Goru, kao jednu od korisnica, opredijeljena sredstva u iznosu od 15 miliona eura. Jedan od najbitnijih ciljeva koji će biti ostvaren u okviru ovog projekta je unapređenje uslova rada Sektora granične policije izgradnjom novog administrativnog objekta za potrebe ovog sektora (uključujući i prostorije za rad budućeg Nacionalnog koordinacionog centra (NKC)). Ugovorom između IOM i Delegacije EU definisana je obaveza izgradnje administrativnog objekta centralnih djelatnosti u Zagoriču za potrebe granične policije. Ministarstvo unutrašnjih poslova je uradilo projektnu dokumentaciju po kojoj je IOM raspisao tender i izabrao izvođača radova i sa istim potpisao ugovor kojim je previđeno i uklanjanje starog objekta koji se nalazi na lokaciji bedućeg administrativnog objekta. S tim u vezi, Vlada je dala saglasnost za uklanjanje starog objekta.

Usvojena je Informacija o šteti na lučkom području “Luka Bar” AD usled elementarne nepogode. U Informaciji se navodi da je dana 2. jula 2024. godine, elementarna nepogoda, izazvana orkanskim vjetrom, izazvala značajnu štetu na lučkoj suprastrukturi u vlasništvu “Luka Bar” AD. Kako je konstatovano u Izvještaju Luke Bar, tokom elementarne nepogode:

• srušena su tri pretovarna mosta, Ceretti e Tanfani, pojedinačne nosivosti 12 t (konstrukcije su im potpuno degradirane i sada nemaju upotrebnu- vrijednost za proces pretovara),
• srušen je utovarni toranj za žitarice, kapaciteta 300 t/h (takođe, konstrukcija mu je potpuno degradirana i sada nema upotrebnu vrijednost za proces pretovara)
• oštećeni su usipni koševi za suve rasute terete (visok stepen oštećenja) sredstva se koriste pri pretovaru suvih rasutin tereta na relacijama brod -- vagon/kamion (i obrnuto).
• ostećena je transportna traka za žitarice (visok stepen oštećenja) - koja se koristi za transport žitarica na relacijama brod - silos (i obrnuto),
• oštećen je materijal handler (srednji nivo oštećenja) – koji se koristi za pretovarne operacije na relacijama otvoreni vagon - skladište (i obrnuto).

Kada se ima u vidu nastala šteta, direktne negativne posljedice u domenu mogućnosti odgovora na već ugovorene obaveze prema korisnicima usluga luke Bar se ogledaju u:

• nemogućnosti istovara boksita iz vagona, primjenom optimalnih tehnologija pretovara (sa optimalnom produktivnošću, koja omogućava optimalan obrt vagona, adekvatno kompletiranje količina za otpremu brodovima, ...).
• kašnjenje u prihvatu brodova za otpremu koncentrata bakra boksita, otpadnog željeza, aluminijumskih blokova, itd…
• nemogućnost otpreme brodom žitarica koje su uskladistene u silosu za žitarice.

Prema trenutno raspoloživim preliminarnim informacijama, “Luka Bar” navodi da su procijenjeni troškovi nabavke navedenih sredstava oko 35 miliona eura. Evidentno je da “Luka Bar”, sopstvenim resursima, ne može da prevaziđe nastalu situaciju, tako da je neophodna pomoć Vlade Crne Gore, kako kroz odgovarajuće forme finansiranja urgetnih nabavki, tako i kroz omogućavanje pojednostavljenja administrativnih procedura kako bi se sve što je nužno obavilo u što kraćim rokovima. Tim povodom, Vlada je zadužila Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da u saradnji sa Ministarstvom finansija i Lukom Bar hitno sagledaju sve moguće modalitete kojima se može obezbijediti finansijska podrška namijenjena hitnoj sanaciji uništene lučke suprastrukture.

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.