Saopštenje sa 44. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 44. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, usvojila Informaciju o programu „STOP INFLACIJI“. Polazeći od činjenice da je Odluka o privremenom ograničavanju marži za pojedine proizvode, koju je Vlada donijela u junu 2022. godine, imala povoljno dejstvo na smanjenje cijena osnovnih životnih namirnica i da je u značajnoj mjeri zaštitila životni standard građana, a da je u analiziranom periodu, od juna 2022 do januara 2023. godine, došlo do rasta godišnje stope inflacije, bilo je neophodno formirati novi Program kako bi se inflacija stavila pod kontrolu i zaštitila kupovna moć građana. U cilju ublažavanja negativnog uticaja rasta cijena na standard građana, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je u dogovoru sa predstavnicima maloprodajnih lanaca kreiralo program „Stop inflaciji” kojim je definisana antiinflaciona korpa koja sadrži najmanje po jedan artikal iz svake od 25 vrsta proizvoda i to: kokošija jaja (10 komada); domaći sir (1kg); tvrdokori sir, kačkavalj (edemer, gauda); jogurt (1l); mlijeko (1l); krompir (1kg); pirinač (1kg); pasulj (1kg); makaroni (tjestenina); pileće meso 1 kg; šunka u omotu 1 kg; suvo svinjsko meso 1 kg; sardine u ulju, mliječna čokolada; kafa mljevena; bezalkoholni napitak (koka kola, pepsi, kola, tonik i dr.); sok od raznog voća (kašast); konzervirano povrće ( salata, krastavac, paprika i dr.); hrana za bebe; šampon za bebe, dječije pelene; higijenski ulošci; šampon za odrasle; kupka za odrasle i deterdžent za pranje veša.

U diskusiji je istaknuto i da izbor konkretnog artikla iz definisane vrste proizvoda vrši sam trgovac i formira cijenu u skladu sa prethodno postignutim dogovorom sa Ministarstvom da trgovačka marža u maloprodaji ne treba da bude iznad 5%, dok je trgovačka marža u veleprodaji takođe limitirana na 5%, kao i da svi trgovci imaju mogućnost da prošire listu proizvoda koji ulaze u sastav antiinflacione kopre, formiraju cijene prema postignutom dogovoru i o tome vode adekvatnu evidenciju, ali da trgovac ne može skraćivati listu proizvoda. Pored ostalog, dogovoreno je da će trgovci artikle obilježavati na poseban način.

Donijeta je Uredba o izmjenama Uredbe o načinu rada sistema brze razmjene informacija o proizvodima koji predstavljaju rizik. U cilju usklađivanja sa Zakonom o opštoj bezbjednosti proizvoda i evropskim zakonodavstvom u ovoj oblasti, Uredbom se omogućava organima nadzora nad tržištem bolja implementacija u cilju obezbjeđivanja uslova za stavljanje na tržište isključivo bezbjednih proizvoda putem kontrole inspekcijskog nadzora, uključujući dodatni vid obavještenja - interenet provjeru.

Vlada je usvojila Informaciju o privremenom oslobađanju od pribavljanja vize za državljane Arapske Republike Egipat, Kraljevine Saudijske Arabije i Republike Uzbekistan. Rukovodeći se potrebama crnogorske privrede, prvenstveno turističke, Vlada je donijela odluke o privremenom oslobađanju od pribavljanja vize za državljane ovih država. U cilju podrške turističkoj privredi i obezbjeđivanja značajnog emitivnog tržišta, državljani ove tri države će od 1. aprila do 31. oktobra 2023. godine moći bez vize da ulaze i borave u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećom putnom ispravom, kao organizovana turistička grupa koja zajedno ulazi, boravi i napušta teritoriju Crne Gore direktnim čarter letom. Osim toga, neophodno je da posjeduju potvrdu o uplaćenom turističkom aranžmanu, pozivno pismo turističke agencije iz Crne Gore koja je organizator putovanja i dokaz o obezbijeđenom povratku u državu porijekla.

Usvojen je Izvještaj sa zajedničke sjednice vlada Crne Gore i Republike Albanije, Podgorica, 27. februar 2023. godine. u Izvještaju se navodi da je na sjednici zajednički zaključeno da dvije države vezuju dobri susjedski odnosi zasnovani na uzajamnom poštovanju i otvorenoj komunikaciji. Interes Crne Gore je da u susjedstvu bude što veća harmonija, kao i da regionalna saradnja neminovno doprinosi miru i stabilnosti. Crna Gora i Albanija su više nego susjedi i da se dvije delegacije sastaju u izazovnom vremenu i za Evropu i za region Zapadnog Balkana, te da se s tim u vezi, „značaj bratsva i susjedstva čini mnogo većim“. Nakon zajedničke sjednice potpisana je Zajednička deklaracija, sporazumi o izgradnji mosta na rijeci Bojani, otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Sveti Nikola-Puljaj na teritoriji Republike Albanije, kao i više sporazuma i memoranduma iz oblasti: energetike, infrastrukture, ribarstva, zaštite bilja, socijalne zaštite, sporta i mladih, kulture i medija, odbrane i zdravlja. Tim povodom, zadužena su ministarstva da, u okviru svojih nadležnosti, prate implementaciju potpisanih sporazuma i preduzmu aktivnosti na realizaciji projekata koji su verifikovani tokom sjednice.

Vlada je donijela Djelimični kadrovski plan za organe državne uprave i službe Vlade Crne Gore za 2023. godinu. Djelimični Kadrovski plan za tekuću godinu sadrži podatke za 35 od 45 organa državne uprave. Ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta u organima koji su dostavili nacrte kadrovskih planova za 2023. godinu Upravi za ljudske resurse je 5.685. Ukupan broj zaposlenih izvršilaca je 3.650, od kojih 3.446 na neodređeno vrijeme, a 204 izvršioca na određeno. U toku 2023. godine planira se zapošljavanje 467 državnih službenika odnosno namještenika, od čega 360 na neodređeno vrijeme i 107 na određeno vrijeme (ovaj broj uključuje započete postupke popune radnih mjesta koji nijesu okončani). Takođe, planirano je zapošljavanje osam pripravnika sa visokim i dva pripravnika sa srednjim obrazovanjem. Broj službenika koji će ispuniti uslov za odlazak u penziju u 2023. godini je 32. U organima koji su dostavili Nacrte Kadrovskog plana za 2023. godinu, nije planirano stavljanje državnih službenika odnosno namještenika na raspolaganje za potrebe internog tržišta rada. U dostavljenim obrazloženjima nacrta kadrovskih planova, kao razlozi za povećanje broja zaposlenih navode se, između ostalog, jačanje kadrovskih kapaciteta, posebno u dijelu poslova koji se odnose na informacione tehnologije i usaglašavanje normativnog okvira sa pravnom tekovinom EU.

Utvrđen je Granski kolektivni ugovor o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture. Novim koeficijentima za zarade zaposlenih u oblasti kulture, izvršilo se ujednačavanje zarada za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima u oblasti kulture, a koji zahtijevaju isti nivo, odnosno podnivo kvalifiikacija. Kako se navodi u materijalu, imajući u vidu trenutnu socio-ekonomsku situaciju, kao i činjenicu da koeficijenti za zarade zaposlenih u oblasti kulture nijesu mijenjani od 2016. godine, ovim izmjenama poslije dužeg vremenskog perioda, stvoriće se neophodni uslovi koji će doprinijeti poboljšanju položaja i statusa zaposlenih u oblasti kulture.

Vlada je utvrdila Program izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture za 2023. godinu. Programom je obuhvaćeno tekuće i investiciono održavanje kao i modernizacija i rekonstrukcija željezničke infrastrukture u ukupnom iznosu od 16.820.506 eura. U budžetu za 2023. godinu, za tekuće održavanje je namijenjeno 10.000.000 eura, a za investiciono održavanje je predviđen iznos od 115.000 eura, dok je u kapitalnom budžetu predviđeno 144.900 eura za rješavanje putnih prelaza na pruzi Nikšić-Podgorica. U tekućoj godini, nastavljaju se radovi na projektima sanacije mostova i tunela na barskoj pruzi i putnih prelaza na nikšićkoj pruzi, i za ovu namjenu preostalo je da se utroši 2.619.406 eura. Krajem 2022. godine, Vlada je vanredno odobrila 3.941.200 eura za urgentne nabavke materijala i opreme, koje će se realizovati u 2023. godini. U dijelu potpisivanja novih međunarodnih kredita, ŽICG AD Podgorica je, krajem decembra 2022. godine, potpisala ugovor o kreditu sa EBRD na iznos od 11 miliona eura za potrebe realizacije projekta nabavke mehanizacije za održavanje pruga (građevinsko i elektrotehničko održavanje). Obezbijeđenim kreditnim sredstvima planira se finansiranje nabavke mehanizacije neophodne za održavanje željezničke infrastrukture, u cilju obezbjeđenja sigurnog i bezbjednog odvijanja željezničkog saobraćaja.

Usvojena je Informacija o načinu uređenja prava prenosa udjela u koncesionim društvima. Vlada je nakon pozitivne ocjene o ispunjenosti zakonskih uslova, dala saglasnost da se izvrši promjena vlasničke strukture u tri koncesiona društva i to: „Kronor” DOO Podgorica, konzorcijuma „Interenergo” i koncesionog društva “MHE Vrbnica” DOO Podgorica, kao i „Manira Hydro” DOO Mojkovac. Takođe, Vlada je prihvatila ugovore o uređenju prava prenosa vlasničkog udjela u sva tri koncesiona društva.

Vlada je usvojila Finansijski plan Agencije za civilno vazduhoplovstvo za 2023. godinu i upoznala se sa Programom rada Agencije 2023. godinu. Ukupni planirani prihodi Agencije za 2023. godinu na mjesečnom nivou iznose 472.718 eura, a na godišnjem nivou 5.672.625 eura. U strukturi planiranih prihoda najznačajniju stavku i dalje predstavljaju prihodi od rutnih naknada (77,1%), zatim slijedi prihodi od naknada koje plaćaju putnici u civilnom vazdušnom saobraćaju u odlasku (15,7%), prihodi od naknada koji plaćaju operateri vazduhoplova po toni prevezene robe (0,2%), prihodi od terminalnih naknada (6,2), naknade iz drugih izvora propisane Zakonom (0.8%), i prihod od kamata (0,1%). Planirani rashodi Agencije utvrđeni su u iznosu od 5.245.142 eura.

Usvojena je Informacija o potrebi obezbjeđivanja pozajmice za realizaciju tri tematska strateška projekta u okviru Interreg IPA CBC programa Italija – Albanija – Crna Gora. Kako se navodi u Informaciji, u pitanju su projekti „Pametna Adria plavi rast - Smart Adria Blue Growth ITALME360"; „DUE MARI -Next Generation Tourism Development ITALME358", kao i projekat „Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija - 3C ITALME354". U cilju uspješnog završetka ova tri projekta potrebno je finalizovati dospjela plaćanja, kako bi se stvorili uslovi da se u narednom periodu ostvari puna refundacija od strane donatora Upravijačkog tijela programa Interreg IPA CBC Italija – Albanija – Crna Gora. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da izvrši preusmjeravanje sredstava u iznosu od 180.795 eura.

Vlada je usvojila Informaciju za davanje saglasnosti na Plan javnih nabavki Uprave za saobraćaj za 2023. godinu - Izmjena broj 1 i dala saglasnost da se iz Tekuće budžetske rezerve obezbijede dodatna finansijska sredstva za realizaciju projekta sanacije klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu Petrovac – Podgorica i klizišta „Sokolovina” na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u slučaju potrebe. Tehnička dokumentacija za sanaciju kritične tačke „Sokolovina” na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac izrađena je 2019. godine, te je na osnovu iste, predračunska vrijednost objekta iznosila 8 miliona eura sa PDV-om. Imajući u vidu da je u periodu od završetka tehničke dokumentacije do početka sprovođenja postupka javne nabavke za izbor izvođača radova došlo do porasta cijena, izvršeno je usklađivanje sa tržišnim cijenama, te je vrijednost građevinskih radova procijenjena na 11,011 miliona eura sa PDV-om. Za sanaciju klizišta „Bukovik 2” na magistralnom putu Petrovac – Podgorica vrijednost radova iznosi 1.500.400 eura sa obračunatim PDV-om.

Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti poljoprivrede u drugoj polovini 2022. godine. U Informaciji su detaljno prikazani podaci o realizaciji šest prioritetnih projekata, i to:

1. Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori u okviru IPARD II - 2014- 2020 (IPARD II) – realizacija javnih poziva u okviru Mjere 1 „Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava“; Mjere 3 „Investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda“ i Mjere 7 „Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja", podmjera 7.1 "Podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma";

2. Projekat stvaranja klastera i transformacije ruralnih područja (RCTP) – IFAD;

3. Drugi projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrednog sektora u Crnoj Gori (MIDAS2)

4. Dugoročni zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini

5. Program Sava – Drina Koridor – Regulacija rijeka Grnčar i Lim u cilju zaštite od poplava, i

6. Integralno upravljanje rizicima od poplava u proširenom slivu rijeke Drim na Zapadnom Balkanu (regulacija rijeka Bojane i Gračanice).

U dijelu koji se tiče realizacije Programa IPARD II je navedeno da je, u okviru Mjere 1 u periodu od 1. jula 2022. godine do 31. decembra 2022. godine, ugovoreno 58 projekata, dok je odobren 21 zahtjev za promjenu projekta. Takođe, u tom periodu isplaćeno je 44 projekata ukupne vrijednosti investicije 4.226.686 eura, dok je iznos podrške 2.154.907 eura, kao i jedan korisnik koji je isplaćen avansno u iznosu od 161.701 eura bespovratne podrške.

U istom izvještajnom periodu je za Mjeru 3 ugovoreno 16 predmeta dok je odobreno 10 zahtjeva za promjenu projekta. Takođe, isplaćeno je 11 projekata ukupne vrijednosti investicije 5.843.077 eura, dok je iznos isplaćene podrške 1.890.923 eura, kao i 1 korisnik kojem je izvršeno avansno plaćanje u iznosu od 374,661.25 eura isplaćene bespovratne podrške.

Za Mjeru 7 potencijalni iznos podrške je 6.209.790 eura. Nakon obavljenih svih administrativnih i terenskih kontola, odobrena su ukupno 24 projekta koji još uvijek čekaju potpisivanje ugovora, jer do 31.12.2022. godine nije dobijena potpuna, već samo uslovna akreditacija od strane Evropske komisije.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi rješavanja prostornih kapaciteta Ministarstva evropskih poslova. U diskusiji je navedeno da se MEP (ranije Kancelarija za evropske integracije), od 2017. godine nalazi u staroj zgradi dnevnog lista Pobjeda, u kojoj su još smještena i dva sektora Generalnog sekretarijata Vlade, kao i dio službi dnevnog lista Pobjeda sa štamparijom i državne kompanije Montenegro Bonus DOO, da su do danas vršeni samo najneophodniji, uglavnom površni radovi te da zgrada ne pruža odgovarajuće radne i bezbjednosne uslove za rad zaposlenih. Imajući u vidu sve veću zahtjevnost procesa pristupanja Evropskoj uniji, koji je glavni spoljno-politički prioritet, a kojim na nivou države koordinira upravo Ministarstvo evropskih poslova, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Upravom za katastar i državnu imovinu u što skorije vrijeme, predloži rješenje kojim bi se MEP-u obezbijedili adekvatni prostorni kapaciteti.

Usvojena je Informacija o potpisivanju Dodatka broj osam Memorandumu o razumijevanju broj IV između Ministra odbrane Kraljevine Belgije, Sekretarijata za nacionalnu odbranu Kanade, Ministarstva odbrane Danske, Ministra odbrane Republike Francuske, Federalnog Ministarstva odbrane Federalne Republike Njemačke, Ministarstva nacionalne odbrane Republike Grčke, Ministarstva vanjskih poslova Islanda, Ministarstva odbrane Republike Italije, Ministra odbrane Velikog Vojvodstva Luksemburg, Ministra odbrane Kraljevine Holandije, Ministarstva odbrane Kraljevine Norveške, Ministarstva odbrane Republike Portugalije, Ministra odbrane Kraljevine Španije, Ministarstva nacionalne odbrane Republike Turske, Državnog sekretara za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Ministarstva odbrane Republike Češke, Ministarstva odbrane Mađarske, Ministra nacionalne odbrane Republike Poljske, Ministra odbrane Republike Bugarske, Ministra odbrane Republike Estonije, Ministarstva odbrane Republike Letonije, Ministarstva nacionalne odbrane Republike Litvanije, Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije, Ministarstva odbrane Republike Slovačke, Ministra odbrane Republike Slovenije, Ministra odbrane Republike Albanije, Ministarstva odbrane Republike Hrvatske, Ministra odbrane Crne Gore, Ministarstva odbrane Republike Sjeverne Makedonije i Sekretarijata za odbranu Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa NAVSTAR globalnim sistemom za pozicioniranje, i prihvatila Dodatak. NAVSTAR globalni sistem za pozicioniranje (GPS) razvio je Sekretarijat za odbranu Sjedinjenih Američkih Država (SAD), i pruža podatke o navigaciji vojnim i civilnim korisnicima širom svijeta. Memorandum predstavlja odobrenje SAD za strane potpisnice, koje nisu iz SAD, da nabave i koriste NAVSTAR GPS korisničku opremu. Dodatak broj osam Memorandumu se odnosi na izmjene postojećeg roka važenja Memoranduma, čime se isti produžava do 31. decembra 2024. godine, te se očekuje da bude potpisan od strane svih NATO saveznica. Zbog efikasnosti u radu, predloženo je da navedeni dodatak može potpisati ovlašćeni nacionalni predstavnik pri NATO.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi potpisivanja Konvencije o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba. Konvencija nudi okvir za zaštitu u međunarodnim okolnostima odraslim osobama koje nijesu u mogućnosti štititi svoje interese zbog oštećenja ili nedostataka sopstvenih sposobnosti. Konvencija nudi listu zaštitnih mjera, uključujući i imenovanja i funkcije zastupnika, upravljanje imovinom odraslih osoba i instituciju zaštitnog režima za odrasle osobe. Takođe, predviđa jedinstvena pravila koja određuju koji su to organi nadleži da preduzmu neophodne mjere zaštite u zavisnosti od datih okolnosti, kao i niz drugih pravila koje za cilj imaju zaštitu odraslih osoba.

Data je saglasnost na Predlog programa rada, Predlog godišnjeg plana donošenja crnogorskih standarda i srodnih dokumenata i Predlog finansijskog plana za 2023. godinu. Prediog Programa rada, Godišnjeg plana donošenja crnogorskih standarda i srodnih dokumenata i Finansijskog plana za 2023. godinu, predstavijaju osnov za transfer sredstava neophodnih za funkcionisanje Instituta za standardizaciju u skladu sa zakonom. Za njihovu implementaciju je potrebno obezbijediti 525.000 eura, od čega 510.000 iz Budžeta, a 15.000 eura Institut za standardizaciju.

Vlada je dala saglasnost na izmjene Plana korišćenja sredstava Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore za 2023. godinu. Izmjenama Plana se planirana sredstva povećavaju sa 7.800.000 eura na 18.500.000 eura, pri čemu se planirana sredstva sastoje od: Prihoda od poslovnih aktivnosti - naknada za korišćenje morskog dobra- 7.700.000 eura; Ostalih prihoda koji obuhvataju kamate na depozit, naplata utuženih potraživanja, otkup tenderske dokumentacije, realizacije bankarskih garancija i sl. - 100.000 eura; Prihoda od usluga prevoza trajektom u visini od 6.700.000 eura, te Kreditnog zaduženja u iznosu od 4.000.000 eura. Takođe, i planirani rashodi Javnog preduzeća se povećavaju sa 7.800.000 eura na 18.500.000 eura.

Iznos za zarade i ostala primanja zaposlenih se povećava sa 1.949.437 eura na  2.949.437 eura, dok se u dijelu Opreme, dodaje pozicija nabavka ili zakup trajekata u iznosu od 8 miliona eura.

U cilju efikasnijeg postupanja prilikom realizacije Plana korišcenja sredstava a u vezi sa realizacijom postupaka javnih nabavki, Vlada je dala saglasnost na mogućnost realokacije planiranih sredstava između planiranih stavki, u iznosu ne većem od 20% ukupno planiranih sredstava iz Plana, bez posebne saglasnosti Vlade, samo uz saglasnost Upravnog odbora Javnog preduzeća. Javno preduzeće se u tom slučaju obavezuje da nakon izvršene izmjene Plana zvrši izmjenu odnosno usklađivanje Plana javnih nabavki.

Pored ostalog, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.