Saopštenje sa 63. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je na danas održanoj 63. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim se, zbog povećanog obima posla, stvaraju uslovi za povećanje zarada sudijama osnovnog suda i osnovnim državnim tužiocima. Izmjena je izvršena u tabeli sa zvanjima i koeficijentima člana 22 Zakona, na način što su zvanja i koeficijenti sudije osnovnog suda i državnog tužioca u osnovnom državnom tužilaštvu sa koeficijentom 15, 56 izbrisani iz Grupe poslova C i dodati u Grupu poslova B sa koeficijentom 18.50. Takođe je donijeta Uredba o zvanjima i zaradi vojno-diplomatskih predstavnika, lica upućenih na rad u međunarodnim organizacijama i administrativno-tehničkog osoblja, kojom su i ovoj kategoriji zaposlenih uvećani koeficijenti za obračun osnovne zarade.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama. Predloženim rješenjem izvršene su izmjene akciznog kalendara za cigarete i prerađeni duvan namijenjen zagrijavanju (bezdimni duvanski proizvod). Aktuelnim zakonskim rješenjem, visina akcize na bezdimne duvanske proizvode do 31. decembra 2023. godine, iznosi 145 eura po kilogramu duvanske smjese, dok bi od 1. januara 2024. godine iznosila 190 eura. Međutim, usvojenim izmjenama se predlaže usporavanje postojećeg akciznog kalendara i predlaže da visina akcize na bezdimne duvanske proizvode i tokom 2024. godine iznosi 145 eura po kilogramu duvanske smjese. Predmetnim zakonom se predlaže i povećanje akcize na gaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju i proširenje obuhvata na negaziranu vodu sa dodatkom šećera i bezalkoholno pivo na koja se plaća akciza. U tom smislu, akcize za gazirana pića bi umjesto postojeće visine od 25 eura po hektolitru, iznosila 35 eura, dok je za negaziranu vodu sa dodatkom šećera i ostala bezalkoholna pića predložena visina akcize od 25 eura po hektolitru.

Vlada je, u okviru usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, donijela Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera, utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na stanje u Bolivarskoj Republici Venecueli, kao i Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na djelovanja Ruske Federacije kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini.

Usvojena je Analiza poslovanja energetskih subjekata u većinskom vlasništvu države u Crnoj Gori, za period 2019-2022. Analiza obuhvata devet privrednih društava u većinskom vlasništvu države u sektoru energetike, i to Elektroprivredu Crne Gore a.d. Nikšić i sa njom povezana pravna lica čiji je EPCG većinski vlasnik: Rudnik uglja Pljevlja, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Zeta Energy Danilovgrad i EPCG-Solar-Gradnja, kao i Crnogorski elektroprenosni sistem, Berza električne energije, Crnogorski operator tržišta električne energije i Montenegro bonus. Ukupna vrijednost imovine ovih devet subjekata je u 2022. godini iznosila preko 2,2 milijarde eura ili oko 40 % BDP i oko 45 % imovine svih subjekata u Crnoj Gori. U raspravi je naglašeno da, i pored pada profitabilnosti u sektoru energetike u analiziranom periodu, najnoviji podaci ukazuju da se ukupno poslovanje i finansijski pokazatelji u ovoj oblasti kreću u pozitivnom smjeru. 

Vlada je prihvatila predloge amandmana na ugovore o rehabilitaciji i unapređenju dionice puta M2 Rožaje-Špiljani, rekonstrukciji puta M-6, dionica Pljevlja – Mihajlovica i rekonstrukciji dionice puta M-18 Podgorica – Danilovgrad. S obzirom na to da je tokom realizacije ovih ugovora došlo do značajnog porasta cijena građevinskih materijala i proizvoda, amandmanima su definisani dodatni iznosi koji će obezbijediti završetak ovih značajnih infrastrukturnih projekata. Obračun je izvršen na osnovu Metodologije utvrđivanja razlike u cijeni i Smjernica za primjenu postupka utvrđivanja razlike u cijeni u slučajevima porasta cijena pojedinih građevinskih materijala i proizvoda koje je Vlada donijela Zaključkom od  22. decembra 2022. godine.

Donijet je Nacionalni program razvoja kulture 2023-2027 s Akcionim planom za 2023. i 2024. godinu.

Vlada je donijela Nacionalnu strategiju upravljanja hemikalijama 2024-2026. godine i Akcioni plan za period 2024-2025, za sprovođenje Nacionalne strategije upravljanja hemikalijama 2024-2026 s Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi. Nacionalna strategija za period 2024-2026. godine, na bazi opsežne analize postojećeg stanja, utvrđuje glavne strateške pravce i mjere za unapređenje upravljanja hemikalijama u Crnoj Gori, uzimajući u obzir realizaciju i učinak istoimene strategije za prethodni četvorogodišnji period i potrebu za nadogradnjom postojećeg sistema, kao i daljim usaglašavanjem sa pravnom tekovinom Evropske unije. Prateći akcioni plan sadrži ukupno 23 aktivnosti koje treba realizovati kako bi se unaprijedilo upravljanje hemikalijama u Crnoj Gori. Predviđeno je da se ovaj akcioni plan realizuje u dvogodišnjem periodu, a da se potom izvrši analiza ostvarenih rezultata i po potrebi izvrše prilagođavanja daljih aktivnosti radi postizanja što boljih efekata u pogledu ostvarivanja ciljeva utvrđenih strategijom. Realizacijom planiranih aktivnosti osiguraće se efikasnija primjena propisa i mjera za smanjenje rizika od opasnih hemikalija i proizvoda koji ih sadrže, te doprinijeti boljoj zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine u skladu sa principima i standardima preuzetim iz EU, kao i povećanju konkurentnosti crnogorske privrede.

Usvojena je Strategija za razvoj 5G mobilnih komunikacionih mreža u Crnoj Gori 2023 – 2027. godina, sa akcionim planom 2023 – 2024. godinu. Vizija razvoja 5G mreža u Crnoj Gori podrazumijeva omogućavanje pristupa 5G brzinama (većim od 100 Mb/s) svim domaćinstvima, privrednim subjektima I javnim korisnicima na području Crne Gore. Ambicija je da se premosti digitalni jaz u dostupnosti pristupa s brzinama većim od 100 Mb/s između urbanih i ruralnih područja, te razvijenih i manje razvijenih dijelova Crne Gore, što će povećati primjenu ICT-a u ekonomiji, te će omogućiti punu digitalizaciju sistema javne uprave. Zahvaljujući tome, Crna Gora će ostvarivati brži ekonomski rast i smanjiti zaostajanje u razvijenosti u odnosu na države EU. Akcionim planom, koji sadrži tri strateška cilja, će se uticati na formiranje kao i na poboljšanje postojeće percepcije koju inostrana javnost ima o Crnoj Gori u cilju diferenciranja države.

Vlada je usvojila Program za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji. Programom je predviđeno uspostavljanje finansijskih mehanizama za uvođenje inovativnih rješenja i novih tehnologija koje će dovesti do poboljšanja energetske efikasnosti i povećanja upotrebe dostupnih obnovljivih izvora energije od strane preduzeća, a što će doprinijeti daljem razvoju zelene ekonomije. Jačanjem sinergije energetske efikasnosti, industrije i inovacija, kroz predmetni Program doprinosi se smanjenju potrošnje energije, smanjenju energetskog intenziteta, smanjenju emisija ugljen-dioksida, boljem korišćenju resursa, smanjenju troškova proizvodnje, razvoju proizvoda i usluga sa većom dodatom vrijednošću, povećanju inovacionih kapaciteta preduzeća i kvaliteta proizvoda. Ekonomski isplative aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti, zasnovane na postojećim tehnološkim rješenjima, imaju potencijal da postignu do 30 % smanjenja potrošnje energije u industrijskom sektoru na globalnom nivou, a ako u obzir uzmemo razvoj budućih tehnoloških inovacija, ovaj potencijal za uštedu energije se povećava na 60 %.

Usvojena je Informacija o Izmjenama Ugovora o finansiranju realizacije projekta „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja”, zaključenog 5. novembra 2019. godine, između Crne Gore i Evropske investicione banke (EIB). Izmjena Ugovora o finansiranju, predviđa izmjenu projekta na način što je u isti uvrštena i izgradnja Osnovne škole Vladimir Nazor, koja će biti finansirana dijelom iz kreditnih sredstava, a dijelom iz granta obezbjeđenog od strane WBIF i bilateralnih donora. Takođe, usled promjene iznosa granta od ERI, sa 1,2 miliona na 2,8 miliona eura, mijenja se i ukupna vrijednosti ugovora i umjesto inicajlnih 40,54 miliona eura, ugovor iznosi 42,14 miliona. Kako je naglašeno u diskusiji, iznos kreditnih sredstava ostaje nepromjenjen, a struktura je sledeća: Kredit od Evropske investicione banke (EIB) 18.000.000, grant od ERI 2.800.000, a 21.340.000 eura iz sopstvenih sredstava, što je ukupno 42.140.000 eura. Imajući u vidu dosadašnju dinamiku realizacije aktivinosti, a da je Ugovorom o finansiranju rok za realizaciju projekta bio do 2023. godine, nacrtom izmjena o finansiranju predviđen je i novi rok završetka projekta do juna 2027. godine. Ostale stavke Ugovora ostale su nepromjenjene.

Vlada je dala saglasnost za davanje u zakup nepokretnosti u svojini Crne Gore, na period od 30 godina, i to katastarskih parcela br. 1929/5 i 1571/3, upisanih u list nepokretnosti broj 169, KO Malinsko, Opština Šavnik, u cilju izgradnje vjetroelektrane. Tim povodom, zadužen je ministar finansija mr Aleksandar Damjanović da formira Komisiju koja će da sprovesti postupak davanja u zakup nepokretnosti putem javnog nadmetanja, pri čemu početna cijena zakupnine na godišnjem nivou iznosi 176.400 eura.

Usvojena je Informacija o implementaciji Regionalnog stambenog programa (RHP) u Crnoj Gori. Tim povodom, data je saglasnost za korišćenje sredstava iz Tekuće budžetske rezerve u iznosu od 800.000 eura za realizaciju preostalih potreba Programa.

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima na realizaciji projekata iz oblasti poljoprivrede (januar - jun 2023. godine). Riječ je o šest projekata, i to:

• Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori u okviru IPARD II - 20142020 (IPARD II) – realizacija javnih poziva u okviru Mjere 1 „Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava“; Mjere 3 „Investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda“ i Mjere 7 „Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja“, podmjera 7.1 „Podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma“;
• Projekat stvaranja klastera i transformacije ruralnih područja (RCTP) – IFAD;
• Drugi projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2);
• Dugoročni zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini;
• Program Sava – Drina Koridor – Regulacija rijeka Grnčar i Lim u cilju zaštite od poplava;
• Integralno upravljanje rizicima od poplava u proširenom slivu rijeke Drim na Zapadnom Balkanu (regulacija rijeka Bojane i Gračanice).

Informacija sadrži detaljan prikaz trenutnog stanja, planirane aktivnosti i obaveze nadležnih organa u tekućoj godini.

Vlada je usvojila Izvještaj o stanju uređenja prostora u 2022. godini. Cilj ovog dokumenta je sagledavanje cjelovite objektivne slike crnogorskog prostora kao najvażnijeg nacionalnog resursa. U Izvještaju se ukazuje na probleme u prostoru, navode postojeća rješenja za poboljšanje stanja i ukazuje na mogućnosti daljih usmjerenja prostornog razvoja. Takođe, daje se uvid u procese koji koriste regionalne potencijale i doprinose smanjenju regionalnih razlika i promovišu ciljevi evropske teritorijalne kohezione politike. Izvještaj sadrži: analizu sprovođenja planskih dokumenata, ocjenu sprovedenih mjera i njihov uticaj na upravljanje prostorom, uticaj sektorskih politika na oblast planiranja i aktivnosti drugih pravnih lica i organa državne uprave na poslovima vezanim za planiranje, aktivnosti na vršenju prenijetih i povjerenih poslova javnim preduzećima za upravljanje morskim dobrom i nacionalnim parkovima, praćenje stanja građevinskog poručja i uređenost građevinskog područja, kao i podatke o prijavama za građenje, odnosno o postavljanju objekata, građevinskim dozvolama i izdatim licencama, aktivnostima inspekcijske službe, kao i inspekcija u drugim upravnim oblastima koje imaju ovlašćenja i obaveze u pogledu uređenja prostora i izgradnje objekta.

Usvojena je Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2022. godinu. Informacija predstavlja osnovni dokument kojim se daje ocjena ukupnog stanja životne sredine u Crnoj Gori i bazirana je na podacima i analizama koji se dobijaju realizacijom godišnjeg Programa monitoriga životne sredine. Prikaz stanja životne sredine po segmentima daje opis i ocjenu stanja pojedinih segmenata životne sredine za 2022. godinu na osnovu detaljne analize rezultata ispitivanja i dostupnih podataka. Predviđanje u oblasti životne sredine je pristup u analizi trendova i pravaca razvoja, sa ciljem pružanja podrške donosiocima odluka da kroz participativan proces i učešće široke grupe zainteresovanih subjekata predvide buduće događaje i u skladu sa tim saznanjima usmjere djelovanje na način da minimiziraju moguće negativne ishode a maksimiziraju koristi.

Vlada je usvojila Informaciju za izvještajni period od 01. 04. 2023. godine do 30. 06. 2023. godine koju je pripremio Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Prema podacima Ministarstva finansija, u izvještajnom periodu, po osnovu izvršnih presuda, a u odnosu na organe koje po Zakonu o državnoj imovini zastupa Zaštitnik imovinsko pravnih interesa, sa glavnog računa državnog trezora isplaćeno je 3.213.511 eura. Zaštitnik upozorava državne organe da, u cilju smanjenja troškova postupka, postupaju blagovremeno po računima i fakturama, pravosnažnim sudskim presudama i rješenjima, kako bi se izbjegla prinudna naplata i nepotrebno uvećavanje troškova postupka izvršenja. Takođe, upozorene su sve budžetske jedinice da na vrijeme plaćaju naknade koje zaposlenima pripadaju i time spriječe nastajanje dodatnih troškova.

Usvojena je Informacija o potrebi trajnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji „Ostrvo cvijeća” u Tivtu između Ministarstva odbrane i Srpske pravoslavne crkve, Mitropolije crnogorsko- primorske, koju je pripremilo Ministarstvo odbrane. U pitanju je rješavanje stambenog statusa lica koja koriste 13 objekata na lokaciji „Ostrvo cvijeća“, kako bi se ista iselila iz navedenih objekata i objekti predali Mitropoliji crnogorsko-primorskoj na nesmetano raspolaganje. Tim povodom, Vlada je zadužila nadležne organe da preduzmu sve aktivnosti kako bi se realizovale obaveze iz Ugovora o zamjeni nepokretnosti, koji je zaključen između bivšeg Saveznog Ministarstva za odbranu i Srpske pravoslavne crkve, Mitropolije crnogorsko-primorske. Ministarstvo odbrane je zaduženo da obrazuje interresorni radni tim koji će izvršiti uvid u kompletnu dokumentaciju formiranu u ovom predmetu, utvrditi stvarno činjenično stanje i predložiti Vladi Crne Gore način za realizaciju ugovornih obaveza.

Vlada je usvojila Informaciju o obezbjeđenju prostornih kapaciteta za rad Zavoda za vještačenje invaliditeta. Riječ je o dijelu objekta, izgrađenog za potrebe JU Centar za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, koja je u vlasništvu Vlade Crne Gore, a koji će se ustupiti bez nadoknade za potrebe Zavoda za vještačenje invaliditeta. Kako je naglašeno, prostor se ustupa kao neopremljen, a sredstva za adaptaciju i opremanje prostorija, u skladu sa važećim standardima pristupačnosti objekata za OSI, obezbjeđena su projektom Reforma sistema vještačenja invaliditeta. Na taj način bi se obezbijedile prostorne pretpostavke za osnivanje i rad Zavoda, koji će doprinjeti uspostavljanu pravednijeg sistema kao i ravnopravnijeg i lakšeg pristupa pravima na sve vrste materijalnih davanja, usluga i drugih prava za lica sa invaliditetom, čime se afirmiše posvećenost Vlade da unapređenju položaj lica sa invaliditetom.

Usvojena je Informacija o potpisivanju Implementacionog sporazuma između Ministarstva odbrane Republike Slovenije i Ministarstva odbrane Crne Gore o saradnji u oblasti vojnog izviđanja i vazdušnog osmatranja na osnovu bespilotnih vazdušnih sistema BELIN.

Vlada je usvojila Informaciju o učešću Crne Gore u EUREKA mulitilateralnom pozivu za projekte istraživanja i razvoja za Zapadni Balkan 2023. EUREKA je evropska mreža za finansiranje trzišno orjentisanih projekata istraživanja i razvoja, s ciljem jačanja evropske konkurentnosti kroz podršku preduzetništvu, istraživačkim centrima i univerzitetima. Namjera ovog programa je da podstakne mala i srednja preduzeća na saradnju sa međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih i inovativnih aktivnosti, kao i na ulaganje u istraživanja i razvoj u cilju jačanja njihovog inovativnog kapaciteta. Poziv bi trebalo da bude objavljen do kraja tekuće godine, a rok za dostavljanje projektnih predloga, kako je naglašeno u diskusiji, bio bi okvirno I/II kvartal 2024. godine, nakon čega bi u svim zemljama učesnicama bile sprovedene nacionalne procedure evaluacije pristiglih prijava, koje bi nakon toga bile usaglašene od strane zemalja učesnica, dok bi u finalnoj fazi prošle EUREKA proceduru i dobile oznaku EUREKA projekata. Ovakva dinamika podrazumijeva da bi optimalno implementacija ovih projekata, odnosno njihovo finansiranje, bilo započeto u Ill kvartalu 2024. godine. Trajanje projekata bilo bi do 36 mjeseci, a finansijski okvir koji predlaže Crna Gora je 300.000 eura za tri godine, odnosno po 100.000 eura na godišnjem nivou (za 2024, 2025. i 2026. godinu), odnosno do 50.000 eura godišnje po pojedinačnom projektu.

Usvojen je Izvještaj o primjeni Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, za 2022. godinu. Proces prikupljanja podataka sproveden je po metodologiji koju je kreiralo Ministarstvo javne uprave, uz ekspertsku podršku SIGMA/OECD. Izvještaj sadrži presjek stanja u pogledu primjene Uredbe, u odnosu na propisane elemente: učešće predstavnika NVO u radna tijela organa državne uprave, objavljivanje spiska zakona i strategija o kojima će se voditi javna rasprava u izvještajnoj godini, sprovođenje javnih konsultacija u početnoj fazi pripreme zakona i strategija, kao i sprovođenje javne rasprave.

Vlada je usvojila Informaciju o izgradnji nove osnovne škole u Tuzima i potrebe prenosa prava raspolaganja nad građevinskim zemljištem. U Informaciji se navodi da je planirana izgradnja školskog objekta bruto građevinske površine 4.071,65 m², u zahvatu DUP-a „Karabuško Polje“. Ukupna vrijednost investicije, sa tehničkom pripremom, procijenjena je na 3.1 miliona eura. Kako je predmetno zemljište u vlasništvu Opštine Tuzi, dogovoren je prenos prava raspolaganja zemljištem na Vladu Crne Gore.

Usvojena je  Informacija o izgradnji nove Gimanzije u Podgorici i potrebe prenosa prava raspolaganja nad građevisnkim zemljištem. Izgradnja nove Gimnazije predviđena je u okviru „Programa unapređenja crnogorskog obrazovanja”, kroz finansijski ugovor sa Evropskom Investicionom Bankom. Za ovu namjenu planirana je parcela u zahvatu DUP-a „Univerzitetski centar”, Podgorica, na UP2, površine 10.638,09 m², u vlasništvu Vlade CG – Univerzitet Crne Gore. Planirana je izgradnja školskog objekta površine cca 6000 m². Ukupna vrijednost investicije (sa tehničkom pripremom) procenjena je na cca 9,5 mil eura. Kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje finansiranja projekta, odlučeno je da se prava raspolaganja nad građevinskim zemljištem prenesu Ministarstvu prosvjete, kao i da se, na ime obeštećenja Univerzitetu CG za vrijednost zemljišta, kroz budžetska planiranja za narednu godinu obezbijedi iznos ne manji od 3.936.060 eura za projekat rekonstrukcije zgrade Tehničkih fakulteta.

Vlada je usvojila XXXVIII kvartalni izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, za period april-jun 2023.

Usvojeni su predlozi za korišćenje sredstava Tekuće budžetske rezerve, i to 100.000 eura Rukometnom klubu „Lovćen” za organizaciju i učešće u međunarodnom sportskom takmičenju EHF Ligi Evrope, i 100.000 eura za Košarkaški savez Crne Gore za učešće muške seniorske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu.

Vlada je usvojila Završni izvještaj o sprovođenju Strategije za borbu protiv prevara i upravljanje nepravilnostima u cilju zaštite finansijskih interesa EU (2019-2022). Ukupna stopa implementacije se smatra zadovoljavajućom, imajući u vidu da je do kraja 2022. godine završeno 65 % predviđenih aktivnosti, 20 % je djelimično implementirano, dok 15 % nije.

Donijeta je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima. Pravni osnov za donošenje ove odluke sadržan je u zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Predlogom odluke u skladu sa preporukama Viade, uzimajući u obzir angažovanje stručnog i kompetentnog kadra kako bi se obezbijedila zaštita mreže, nesmetan, pouzdan i siguran protok podataka, predložen je dodatak na osnovnu zaradu zaposlenima koji obavijaju informatičke poslove, a koji do sada nijesu bili prepoznati. Takođe, Odlukom je predviđeno da može biti određen dodatak na osnovnu zaradu državnim službenicima – unutrašnjim revizorima, uzimajući u obzir ulogu i značaj unutrašnje revizije u doprinosu ostvarivanju ciljeva Vlade, ministarstava i drugih organa, koji se finansiraju iz Budžeta. Zbog lošeg materijalnog položaja i uslova rada, predviđen je i dodatak na zaradu zaposlenima u Odsjeku za pružanje usluga ugostiteljstva i tehničke podrške neophodnih za funkcionisanje državnih organa i reprezentativnih objekata u Upravi za katastar i državnu imovinu, na najnižim zvanjima. Rješenje o iznosu dodatka na zaradu zaposlenog, na mjesečnom nivou donosi lice određeno Zakonom, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva finansija. U diskusiji je naglašeno da su finansijska sredstva neophodna za sprovođenje ove odluke obezbijeđena u okviru budžetskih sredstava planiranih za zarade shodno Zakonu o budžetu za 2023. godinu.

Vlada je prihvatila Informaciju o kreditnom zaduženju privrednog društva Montecargo AD Podgorica kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u visini od 1.000.000 eura, u cilju sprovođenja investicionog ciklusa u okviru Plana optimizacije voznih sredstva.

Usvojena je Informacija o zaključivanju Sporazuma o finansiranju između Ministarstva javne uprave Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Potpisivanjem Sporazuma i realizacijom Projekta „Efikasnija javna uprava u službi građana”, UNDP će podržati MJU u unapređenju internog poslovnog procesa, te jačanju komunikacijskih vještina i vještina upravljanja kvalitetom državnih službenika, dajući tako primjer cjelokupnoj javnoj upravi. Takođe, ovim Projektom će MJU, kao nosilac procesa reforme javne uprave, unaprijediti procese rada unutar same organizacije, dok će zaposleni unaprijediti svoje vještine interne i eksterne komunikacije, kao i vještine upravljanja promjenama. Kako je naglašeno u diskusiji, za realizaciju projekta „Efikasnija javna uprava u službi građana” potrebno je 150.000 eura koje su već obezbijeđena budžetom za tekuću godinu na potrošačkoj jedinici MJU, dok će doprinos UNDP-a iznositi 26.000 eura.

Vlada je usvojila Informaciju o postupku davanja koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena ležišta „Platac”, opština Kotor. U tom kontekstu, Vlada se upoznala sa činjeničnim stanjem i uočenom nepravilnošću u koncesionom aktu, dala saglasnoste da se nastavi sa postupkom davanja Koncesije i ovlastila ministra finansija Aleksandra Damjanovića da potpiše Ugovor o koncesiji.

Donijeti su planovi upravljanja 2021-2025 za nacionalne parkove „Biogradska gora”, „Durmitor”, „Lovćen”, „Skadarsko jezero” i „Prokletije”. Planovi sadrže prikaz prirodnih resursa, ocjene stanja zaštićenih područja, mjere zaštite očuvanja, prostornu identifikaciju planskih namjena i režima korišćenja zemljišta, finansijska sredstva za sprovođenje plana, ciljeve, aktivnosti, indikatore, dinamiku realizacije aktivnosti, kao i druge potrebne elemente sadržaja.

Vlada je usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije upravljanja ljudskim resursima u Upravi policije (2019-2024), za 2022. godinu, sa Akcionim planom za 2023. godinu. Od ukupno 22 aktivnosti planiranih za realizaciju u 2022. godini, 13 je realizovano, tri su djelimično realizovane, dok je šest aktivnosti nerealizovano. Dvije aktivnosti iz izvještajnog perioda koje su djelimično realizovane, biće realizovane u narednom periodu i prenijeće se u novi akcioni plan. Pored ostalog, ističe se da je pokrenut je postupak reforme policijskog obrazovanja u saradnji sa OEBS-om i MUP-om, i u zavisnosti od rezultata navedenog postupka razmotriće se potreba za osnivanjem visokoobrazovne ustanove za potrebe policijskog obrazovanja. Jedan dio obuka se nije mogao realizovati, jer je bio uslovljen donošenjem novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i revidiranjem ranije urađenih planova i programa. Naglašeno je i da su aktivnosti koje nijesu realizovane zbog kratkih rokova prenesene u Akcioni plan za 2023. godinu.

Usvojen je Akcioni plan za sprovođenje Operativnog programa za implementaciju Strategije pametne specijalizacije (2021-2024), za period 2023-2024.  Akcioni plan sadrži pet  strateških ciljeva, 12 operativnih ciljeva i 53 aktivnosti. Od toga 47 aktivnosti će se realizovati u obje godine, četiri aktivnosti će se realizovati samo u 2023, a dvije samo u 2024. godini. Za realizaciju Akcionog plana planirano je 45.768.405 eura.

Pored ostalog, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.