Saopštenje sa 65. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je na danas održanoj 65. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima. U diskusiji je naglašeno da Predlog zakona ima za cilj osiguranje visokog stepena zaštite zdravija ljudi, životinja i životne sredine i utvrđivanje jedinstvenih uslova za stavljanje biocida na tržište. Takođe, ima za cilj unapređenje i poboljšanje uslova prometa biocidnih proizvoda sa zemljama EU i drugim zemljama, osiguravajući konkurentnost privrede i podsticaj sigurnije proizvodnje korišćenja ovih sredstava. Izmjena i dopuna ovog zakona unaprijediće se određena rješenja pri čijoj dosadašnoj primjeni su uočeni nedostaci, kao i uvrstiti preporuke dobijene od strane Evropske agencije za hemikalije, čime će se dodatno uskladiti sa pravnom tekovinom EU.

Utvrđen je Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kazahstan o readmisiji (vraćanju i prihvatanju) lica koja su bez dozvole boravka. Akcionim planom za Pregovaračko poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, kao jedna od obaveza predviđena je iniciranje pregovora s ciljem zaključivanja sporazuma između Crne Gore i trećih zemalja o readmisiji (vraćanju i prihvatanju) lica koja su bez dozvole boravka. U diskusiji je istaknuto da postoje dobri bilateralni odnosi između Crne Gore i Republike Kazahstan i da je veliko interesovanje državljana Republike Kazahstan za posjetu crnogorskom primorju.

Vlada je usvojila Informaciju o stanju u oblasti palijativne njege u Crnoj Gori i zadužila Ministarstvo zdravlja da izradi Nacrt programa razvoja palijativne njege u Crnoj Gori kraja tekuće godine. U Informaciji se navodi da će Programom, između ostalog, biti predviđeno osnivanje službi za specifično palijativno zbrinjavanje pri domovima zdravlja koji imaju stacionare (Plav, Rožaje, Mojkovac, Kolašin i Ulcinj). Takođe, biće predviđeno mapiranje sistema, kako bi se analizom utvrdilo u kojim gradovima će biti potrebno osnivanje hospisa, kao ustanova koje će se isključivo baviti palijativnim zbrinjavanjem pacijenata. Biće predviđeno i uspostavljanje patronažne palijative, namijenjene pacijentima koji će se zbrinjavati u kućnim uslovima, kao jednim od najčešćih vidova palijativnog zbrinjavanja. Predviđeno je i usavršavanje kadrova koji će se baviti navedenom oblašću, odnosno upućivanje doktora medicine na specijalizacije palijativne njege.

Usvojena je Informacija o zajedničkoj izgradnji objekta na katastarskim parcelama 1350/1, 1372/53, 1387/44, 1386/2 i 1385/18 KO Podgorica 1, urbanistička parcela 36, prema planskom dokumentu – DUP – „Univerzitetski centar” Podgorica. U diskusiji je istaknuto da je riječ o građevinskoj parceli na kojoj je planirana gradnja stambeno-poslovnog objekta i garažnih mjesta, te da je najbolji način za valorizaciju ove nekretnine upravo zajednička gradnja i da će Univerzitet steći pravo svojine na nepokretnostima čija je vrijednost višestruko veća od sadašnje. Kako je UCG manjinski vlasnik urbanističke parcele, radi valorizacije nepokretnosti i njenog privođenja namjeni prihvaćena je ponuda prema kojoj će Univerzitetu pripasti 25% od neto izgrađene površine stambeno-poslovnih prostora i garažnih mjesta, srazmjerno vlasničkom udjelu u cjelokupnoj površini urbanističke parcele (1.477 m² / 7.444 m²). U tom kontekstu, Vlada je dala saglasnost na Odluku UO Univerziteta Crne Gore o zajedničkoj izgradnji objekta.

Vlada je usvojila Izvještaj o implementaciji Programa ekonomskih reformi (PER) za Crnu Goru za period 2023-2025. godina (za prvih šest mjeseci 2023. godine). PER je srednjoročni strateški dokument koji Crna Gora priprema u okviru dijaloga o ekonomskom upravljanju sa Evropskom unijom. Isti program pripremaju i ostale zemlje sa statusom kandidata i potencijalnog kanidata za članstvo. Dokument se sastoji iz tri ključna poglavlja: makroekonomski okvir, fiskalni okvir i poglavlje o strukturnim reformama. Makroekonomski okvir sadrži srednjoročne makroekonomske projekcije (BDP, inflacija, platni bilans). Poglavlje o fiskalnom okviru zasniva se na srednjoročnom fiskalnom okviru i budžetskim planovima za tri godine, dok poglavlje o strukturnim reformama sadrži set reformi u cilju jačanja konkurentnosti i unapređenja uslova za inkluzivni rast i kreiranje radnih mjesta. Kada je riječ o strukturnim reformama, PER (2023-2025) sadrži agendu od 19 prioritetnih mjera. Za prvih šest mjeseci 2023. godine, aktivnosti u okviru prioritetnih reformskih mjera su djelimično realizovane. Važno je pomenuti da kod dvije reformske mjere, realizacija aktivnosti nije još uvijek otpočela. Riječ je o mjeri „Razvoj integrisanog pristupa povećanju kvaliteta i inkluzivnosti obrazovanja” za čiju implementaciju je zaduženo Ministarstvo prosvjete. Glavni razlog je što sredstva koje je obezbijedila Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori nijesu još uvijek operativna, jer ugovor nije potpisan, što se očekuje krajem septembra 2023. godine. Druga mjera kod koje još uvijek nijesu otpočele aktivnosti je „Smanjenje stavljanja u promet i upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu”, iz nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, jer je vezana za donošenje Zakona o upravljanju otpadom, čije se donošenje planira u III kvartalu 2023. godine.

Donijete su odluke o raspodjeli dobiti Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski operator tržišta električne energije” – Podgorica za 2021. i 2022. godinu. U raspravi je naglašeno da je Vlada prethodno zadužila predstavnike države u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države i sa njima povezanih društava da pokrenu inicijativu za donošenje odluke o raspodjeli dobiti kojom će se utvrditi da se 30% ostvarene dobiti u 2021. godini, odnosno 70% ostvarene dobiti u 2022. godini, od iznosa dobiti koji je srazmjeran udjelu vlasništva države, uplati na račun Budžeta. Odlukama je utvrđeno da se 30% ostvarene dobiti iz 2021. godine u iznosu od 1.879 eura i 70% ostvarene dobiti iz 2022. godine u iznosu odnosno 5.919 eura uplati državnom budžetu. Takođe, donijete su i odluke o raspodjeli dobiti Pošte Crne Gore AD Podgorica ostvarene u poslovnoj 2021. i 2022. godini kojima je utvrđeno da se 30% ostvarene neto dobiti iz 2021. godine u iznosu od 182.877 eura i 70% ostvarene neto dobiti iz 2022. godine u iznosu 33.381 eura uplati državnom budžetu.

Vlada je usvojila Dopunjeni godišnji Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Pošte Crne Gore a.d. Podgorica za 2021. godinu, Godišnji Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Pošte Crne Gore a.d. Podgorica za 2022. godinu i Izvještaj o poslovanju „Radio-difuznog centra“ d.o.o. Podgorica za 2022. godinu sa Izvještajem nezavisnog revizora i donijela Odluku o pokriću gubitaka za 2022. godinu.

Data je saglasnot za davanje u zakup turističko-ugostiteljskog objekta u NP Durmitor, putem javnog poziva. Radi se o zakupu hotela „Sušica”, površine 240 m², a početna godišnja cijena zakupa za objekat iznosi 2.400 eura bez PDV-a. Shodno javnom pozivu, zakupac je dužan plaćati zakup unaprijed za period od pola godine, a objekat može koristiti jedino u svrhu obavljanja turističko-ugostiteljske djelatnosti. Ocjenjeno je da bi davanjem hotela u zakup zainteresovanim pravnim licima bilo znatno unaprijeđeno njegovo poslovanje, a time i poboljšana turistička ponuda NP Durmitor i ostvareni veći prihodi Javnog preduzeća.

Vlada je dala saglasnost na Odluku o visini cijena vode iz regionalnog vodovodnog sistema, broj 23-3301/4, koju je donio Odbor direktora DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ na sjednici od 18. jula 2023. godine. Budući da Društvo od 2016. godine nije mijenjalo cijene vode, a da kontinuirano raste stopa inflacije u Crnoj Gori, Odbor direktora je donio Odluku kojom je utvrdio nove cijene vode, primjenom indeksa potrošačkih cijena u Crnoj Gori, zvaničnih podataka Monstata, cijena derivata, električne energije itd. Odlukom su utvrđene cijene isporuke vode i to:

• 0,40 eura/m³ za kontinuiranju isporuku vode lokalnim vodovodima,
• 0,56 eura/m³ za isporuku vode preko šest mjeseci i
• 0,79 eura/m³ za isporuku vode od tri do šest mjeseci.

U diskusiji je naglašeno da će primjenom novog cjenovnika, u uslovima kontinuirane isporuke vode, prihod Regionalnog vodovoda biti veći za oko 249.000 eura, što će značajno olakšati poslovanje preduzeća, dok će uticaj povećanja cijene na krajnje korisnike biti gotovo zanemarljiv, jer će računi za prosječan mjesečni utrošak vode od 20 m³ biti uvećani samo za 30 centi.

Pored ostalog, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.