S&P potvrdio ocjenu kreditnog rejtinga države

Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s (S&P) potvrdila je stabilne izglede Crne Gore, uz zadržavanja ocjene 'B/B'. 

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS) pozdravlja potvrdu kreditnog rejtinga države, smatrajući da je to zadovoljavajući rezultat u crnogorskim okolnostima s konstantnim političkim tenzijama i neizvjesnošću. 

U izvještaju S&P se navodi da bi se do poboljšanja rjetinga Crne Gore moglo doći u slučaju konstantnog snažnog privrednog rasta i brže očekivane budžetske konsolidacije. U ovom scenariju, očekivanja su da neto javni dug bude na nivou od 60% BDP-a, uz ostvarenje primarnog suficita.

U izvještaju ove kreditne agencije procjene su da se realni BDP Crne Gore oporavio za 13% u 2021. godini. Dodatno, očekivani rast od 5,5% ove godine će podržati postepenu konsolidaciju javnih finansija. Stabilni izgledi odražavaju stav S&P da će ekonomski rast Crne Gore ostati na zadovoljavajućem nivou, podržavajući postepenu konsolidaciju javnih finansija. 

Konstatuje se da je snažan ekonomski oporavak podržao značajno konsolidaciju javnih finansija Crne Gore u 2021. godini, kao i da je ostvarena racionalizacija.

Ukazuje se da je donesen ambiciozan program ekonomskih i fiskalnih reformi pod nazivom ,,Evropa Sad!’’, u sklopu kojeg je uveden niz poreskih mjera koje imaju za cilj da se poveća životni standard, poboljša okruženje za investiranje i smanji siva ekonomija, te da je minimalna neto zarada povećana sa 250 na 450 eura u januaru 2022. godine. 

Ocjenjuju da nedavni pad koalicione Vlade izaziva neizvjesnost i postavlja pitanja realizacije ekonomske i budžetske reforme.

S&P navodi da bi se ambiciozni paket ekonomskih i budžetskih reformi, koji je Vlada nedavno donijela, u kontekstu političke neizvjesnosti mogao suočiti sa rizicima izvršenja i dovesti do fiskalnih teškoća. 

Agencija procjenjuje da bi deficit budžeta mogao biti 6 odsto, umjesto planiranog cilja od 5%, te da će se postepeno smanjivati. U ranijem izvještaju, za 2021. godinu je predviđan deficit od 7 odsto, dok preliminarni podaci o izvršenju budžeta Crne Gore za tu godinu pokazuju da je na oko 2,1%.   

U izvještaju se navodi da su prihodi procijenjeni na 45% BDP-a, premašivši čak i nivo iz 2019. u nominalnom iznosu, zbog poboljšanja u naplati poreza, posebno poreza na dodatu vrijednost, koji čini skoro 60% ukupnih poreskih prihoda, uz ostvarene koristi od povećanja u turizmu. Procjene su da će Crna Gora zabilježiti primarni suficit od 0,4% procijenjenog BDP-a u 2021. godini.

Pozitivnim se ističe to da je crnogorski BDP povećan za 13% u 2021. godini, podržan snažnim rastom u sektoru turizma. Očekivanja su da će turizam ovog ljeta dostići nivoe koji su bili ostvareni u godinama prije pandemije, podržavajući rast od 5,5% za cijelu godinu.

Ukazuje se da se ekonomija Crne Gore, zavisna od turizma, snažno oporavila 2021. godine nakon što je bila teško pogođena pandemijom u 2020. godini, na bazi snažnog oživljavanja turizma koji se pokazao otpornim na ponavljanje kovid-19 talasa tokom godine. Dodaje se, između ostalog, da je naročito Crna Gora bila uspješna u privlačenju značajnog broja regionalnih turista. Međutim, geopolitičke tenzije nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini bi mogle umanjiti rezultate u sektoru turizma ovog ljeta.

Očekivanja su da će crnogorska ekonomija zadržati svoju investicionu prirodu. U pogledu stranih direktnih investicija (SDI), predviđanja su da će prilivi SDI ostati konstantni na oko 10% BDP-a na godišnjem nivou - podržavajući nekoliko tekućih projekata, u vezi sa ugostiteljstvom i uz ulaganja na prelazak korisćenja obnovljivih izvora energije. 

U izvještaju je ocijenjeno pozitivnim i to što je crnogorski bankarski sistem u ovu pandemiju ušao sa relativno jake pozicije, uz solidni nivo kapitala i NPL-om na niskih 5%, uz dovoljnu likvidnost.