Što više Roma uključiti u formalni rad i na taj način suzbiti sivu ekonomiju

Poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija se suočavaju sa deficitom radnika za šta je neophodno iznaći adekvatno rješenje kako se ne bi ugrozilo nesmetano odvijanje i razvoj ovih strateških djelatnosti.

O ovom veoma aktuelnom izazovu za ovu granu, između ostalog, raspravljano je 27. juna na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, tokom koje su razmotrene informacije o poslovanju u agraru za period januar-april 2023. godine i realizaciji mjera u okviru IPARD II programa, te najavljen IPARD III program.

Sjednicu je, u odsustvu predsjednika Odbora Milutina Đuranovića, vodila sekretarka Lidija Rmuš, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Na sjednici je ocijenjeno da nedostatak kvalifikovane sezonske radne snage u agraru postaje sve veći problem, naročito ako se uzme u obzir da zemlje regiona nude bolje uslove rada i veće zarade.

Još uvijek nisu riješene određene administrativne prepreke da se radna snaga angažuje iz udaljenih država.

– Očigledno je potrebno da budemo mnogo glasniji u predstavljanju problema nedostatka radne snage, jer odgovor na naše zahtjeve za njen angažman, izostaje od strane MUP-a . Neophodno je staviti veći akcenat i pažnju na probleme poljoprivrednih proizvođača po ovom pitanju – kazao je Goran Đaletić iz kompanije Primato P.

Zorka Šljukić, Mljekara „Srna”, ukazuje na to da se mladi teško odlučuju na zapošljavanje u prehrambenoj industriji, iako se školuju za ta zanimanja.

– Otvorili smo poziv za prijem visokoškolaca i tehničara, ali se niko nije opredijelio da radi u našem sektoru. Podržavamo zapošljavanje domaće radne snage, ali moramo da je uvozimo iz regiona, jer kadrove srednjeg obrazovnog profila ne možemo naći – kazala je Šljukić.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Marko Radonjić smatra da je potrebno da privreda napravi plan potreba za radnom snagom, te da se tokom zime organizuju obuke kako bi se zainteresovani osposobili za rad u agraru.

Rješenje predlažu i predstavnici Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, koji su tokom sjednice prezentovali Program zapošljavanja Roma i Egipćana.

– Želimo da što više Roma uključimo u formalni rad i na taj način suzbijemo sivu ekonomiju – rekao je Sokolj Beganaj, načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.

Ljiljana Garić, rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih u Centru za stručno obrazovanje, ističe da su Romi najviše angažovani na sakupljanju sekundarnih sirovina, te da njihovo angažovanje u drugim sektorima može da umanji izražen deficit radne snage, a naročito pomoćnih zanimanja.

Ranko Bogavac iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede smatra da se kroz angažovanje CZO može iz ove populacije dobiti osposobljena radna snaga, kao i da bi kompanije mogle na ovaj način da izbjegnu komplikovanu proceduru zapošljavanja stranaca.

Jovana Kojić, „13. jul – Plantaže“, istakla je da ova kompanija uvozi radnu snagu, te da im je program zapošljavanja Roma vrlo interesantan, dok su Milan Jauković, Pivara Trebjesa i Branko Pejović, Zrnožit prenijeli pozitivne primjere angažovanja pripadnika ove populacije.

– Neophodna je afirmacija dobrih praksi kako bi angažovani Romi bili uzori za zajednicu i pokazali da se na njih može računati kako u domenu nekvalifikovanih tako i kvalifikovanih zanimanja. Olakšice države bi pomogle kompanijama da angažuju ovu populaciju – ocijenjeno je na sjednici.