Vitomirović: Crna Gora postavlja ambiciozne ciljeve smanjenja emisija i jača usklađenost sa Evropskom klimatskom politikom

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) Nenad Vitomirović govorio je na sastanku Rezultatske grupe za Stub I - inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredine u okviru realizacije Okvirnog programa saradnje Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama u Crnoj Gori (UNSDCF), koji je održan u Eko zgradi UN.

Uz državnog sekretara, koji je kao kosazivač Rezultatske grupe otvorio sastanak, izlaganje je imala i v.d. generalne direktorice Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj Ivana Grujić.

Vitomirović je kazao da Ujedinjene nacije (UN) ostaju prepoznate kao jedan od najvažnijih partnera na projektima i koordinaciji aktivnosti iz nadležnosti Ministarstva i napomenuo da je većina projekata finansirana od strane Globalnog fonda za životnu sredinu i Programom ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) u oblastima klimatskih promjena i biodiverziteta.

Istakao je da Okvirni program saradnje uspijeva da pruži odgovore na nacionalne razvojne potrebe i prioritete koji rezultiraju mjerljivim pozitivnim pomacima. 

"Kada je u pitanju oblast klimatskih promjena, podnošenjem Ažuriranog nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) Crne Gore za 2030. i 2035. godinu, Crna Gora postavlja ambiciozniji cilj smanjenja emisija, sa namjerom da do 2030. smanji emisije za 55%, a do 2035. za 60%", naveo je Vitomirović.

Takođe, kako je kazao, kroz ovaj proces Crna Gora dodatno jača svoju usklađenost sa Evropskom klimatskom politikom i Zelenim dogovorom EU, posebno u kontekstu svog statusa kandidata za članstvo u EU i obaveze postizanja klimatske neutralnosti do 2050. 

"Nadalje, podnošenje NDC-a podržava implementaciju Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDGs), cilj 13 – Klimatske akcije, koji poziva države da preduzmu hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica", dodao je Vitomirović.

Ukazao je da treba imati u vidu da je za uvođenje većine mjera za smanjenje emisija GHG potrebno mijenjati navike stanovništva kroz edukaciju o raznim aktivnostima, na prvom mjestu uštedama energije i niskougljeničnim tehnologijama. 

Prema njegovim riječima, Nacionalni plan Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene (NPP) takođe doprinosi cilju 13 i fokusira se na borbu protiv klimatskih promjena i njihovih uticaja, kroz konkretne aktivnosti koje imaju za cilj smanjenje ranjivosti Crne Gore na klimatske promjene i jačanje otpornosti zemlje na iste. 

Istakao je da sinhronizovanom i kontinuiranom akcijom na svim nivoima, Crna Gora može da bude uspješan primjer dostizanja niskougljeničnog razvoja i prilagođavanja na uticaje klimatskih promjena. 

"U cilju realizacije završnih mjerila Akcionog plana za Poglavlje 27 u oblasti zaštite prirode, ulaže se veliki napor da se obezbijede kvalitetna zakonska rješenja, radi unaprjeđenje sistema implementacije i ostvarivanja cilja zaštite vrijednog biodiverziteta i upravljanja zaštićenim područjima", kazao je Vitomirović. 

Kako je rekao, kroz Program UNEP-a Early Action Support, koji se finansira kroz sredstva Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) pružena je podrška za pripremu Nacionalne strategije biodiverziteta sa Akcionim planom (NBSAP).

Ukazao je da su, u saradnji sa kancelarijom UNDP-a u Crnoj Gori, obezbijeđeni uslovi za početak realizacije BIOFIN projekta u Crnoj Gori koji će pružiti značajnu podršku u pripremi i realizaciji Nacionalne strategije biodiverziteta kroz mobilizaciju finansijskih resursa i integraciju biodiverziteta u nacionalne budžete i strategije.

Vitomirović je naveo da se partnerska saradnja sa UNDP-em nastavlja kroz realizaciju projekta GEF 7 „Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje ključnih područja biodiverziteta u Crnoj Gori”. 

Naglasio je da će tokom 2025. godine, u oblasti zaštite prirode, fokus biti na unapređenju planova upravljanja, jačanju kapaciteta na primjeni zakona u cjelokupnom lancu odgovornosti, veće uključivanje lokalne zajednice, naučna istraživanja, izradu stručnih studija i analiza u oblastima zaštite prirode, prostornog planiranja, šumarstva i poljoprivrede i dr.

"Takođe, imajući u vidu da je razvoj sjevera u nadležnosti MERS-a, želim da ukažem da je ekonomski oporavak sjevernog regiona Crne Gore dugoročan proces koji zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup i sinergiju između lokalnih zajednica, državnih institucija, privrednog sektora i međunarodnih partnera. Upravo iz tog razloga, MERS pokreće aktivnosti na izradi Strategije razvoja sjevera, koja će predstavljati sveobuhvatni dokument koji definiše dugoročnu viziju i ključne ciljeve za ekološki i održivi razvoj sjevernog regiona", kazao je Vitomirović.

On je na kraju potvrdio spremnost predstavnika Ministarstva za dalju uspješnu saradnju tokom implementacije budućih aktivnosti u okviru implementacije Okvirnog programa saradnje, čime ćemo još jednom pokazati punu posvećenost da očuvanjem životne sredine unaprijedimo kvalitet života građana i očuvamo prirodne resurse.