Vrtijeljka: Od crne tačke do zelene oaze

Sanacija divlje deponije Vrtijeljka na Cetinju, prvi je projekat takve vrste u Crnoj Gori, koji se sa skoro dva miliona eura finansirala Evropka unija, i koji je uspješan primjer na koji način se može zaštiti životna sredina, i koliko brzo se može sanirati neki problem, ako imamo pomoć međunarodnih partnera.

Ekološki projekti podsticaj su i za nove, pa u Prijestonici planiraju i reciklažno dvorište i transfer stanicu.

Iz Delegacije EU poručuju da posla ima još, te da zaštita životne sredine mora biti imperativ nacionalnih vlasti.

Do prije nekoliko godina, Prijestonica je imala opasnu crnu ekološku tačku.

Danas je Vrtijeljka potpuno uređena lokacija i prva deponija koja je sanirana uz pomoć Evropske unije.

Nelegalna deponija Vrtijeljka do sredine juna 2018. stupce dnevne štampe punila je ekološkim incidentima, poput onog kada je na njoj istovareno 70 tona guma.

Cetinjani se sjećaju danonoćnih oblaka dima, kojih na svu sreću, kako poručuju, više nema.

“Znam da se tu palilo smeće, Vrtijeljka je istorijsko mjesto i trebalo bi da je valorizovano onako kako zaslužuje”, kaže jedna Cetinjanka.

“Tu se drže pčele, tu su ljudi pčelari, drže živo. Kako ne, ima efekta”, poručuje drugi stanovnik Prijestonice.

Danas svi imaju koristi zahvaljujući Evropskoj uniji, koja je milion i 800 hiljada eura uložila u sanaciju deponije.

Uređenje Vrtijeljke sada je uspješna priča, jer je prekinut višegodišnji nemaran odnos prema prirodi i životnoj sredini.

Za Prijestonicu to je posebno važan projekat, jer je u jednom dijelu pomogao evropskoj budućnosti Crne Gore.

“Vrtijeljka je najbolji pokazatelj da su država i Prijestonica Cetinje prepoznale važnost očuvanje životne sredine, te da je lokalna uprava za razvoj sopstvene infrastrukture uspješno iskoristila sredstva iz EU fondova. To je ujedno i prvi projekat iz oblasti očuvanja životne sredine koji je realizovan u cjelosti u Crnoj Gori i prvi veći projekat iz oblasti upravljanja otpadom realizovan iz IPA sredstava”, kaže Aleksandar Kašćelan, gradonačelnik Cetinja.

A projekat Vrtijeljka bio je podsticaj za nove, jer su zaštita životne okoline i očuvanje prirodnog ambijenta i dalje jedan od prioriteta Prijestonice.

“Planirano je da se na teritoriji Prijestonice, naravno da se nađe lokacija gdje će biti reciklažno dvorište, gdje će biti transfer stanica. Problem je bio da se ta lokacija nađe, mi u ovom trenutku imamo lokaciju na potezu od Cetinja prema Budvi. Prijestonica je vlasnik zemljišta površine 2,3 miliona kvadrata i u ovom trenutku pripremamo pristupni put za tu lokaciju”, ističe Maja Koljević, Sekretarijat za investicije održivi razvoj.

I upravo je glavni cilj Evropske unije da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent, a u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Brisel obavezuje i Crnu Goru na mjere u oblasti sprečavanja klimatskih promjena i zagađenja.

Da bi se to i ostvarilo od 2008. do sada Unija je u Crnu Goru uložila gotovo 150 miliona eura.

“Zaštita životne sredine u Crnoj Gori treba da bude značajno unaprijeđena. Potrebe za ulaganjem u ovoj oblasti su ogromne i ulaganja moraju biti sistematski sagledana i uvećana. Moraju biti sprovedena u skladu s postojećom Nacionalnom strategijom aproksimacije za oblast životne sredine”, poručuju iz Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori.

Na zaštitu životne sredine treba da mislimo stalno, a posebno u godini kada obilježavamo tri decenije od proglašenja za ekološku državu. Stručnjaci kažu da nas Vrtijeljka opominje, ali i ohrabruje.

“Kao i kod nas, čim poremetimo proces u našem organizmu on odgovara lakšom ili težom bolešću. Tako i u prirodi , čim imamo neki negativan uticaj ona odgovara svojom reakcijom. Ako mi ovo uradimo što smo sada ekoremedijaciom, prostor Vrtijeljke vraćen je u prvobitni oblik, to je sad kultivisani prostor , što ima veliki ekološki značaj, ali ako zanemarimo i to, mi govormo o zdravstvenom značaju, jer je u okolini Cetinja jedna vruća tačka uništena, ozdravljena i imamo uništen izvor potencijalnih oboljenja, a da ne govorim o estetskom značaju Vrtijeljke”, ističe biološkinja Milica Vušurović.

Zato sada taj prostor Cetinjani ne zaobilaze u širokom luku, već ga obilaze. Loše navike moraju se mijenjati i zbog budućih generacija, i to, kako zaključuju sagovornici TVCG nije politički ili neki drugi problem, već moralni imperativ.

Dijana Drašković, TVCG

Priča je nagrađena na konkursu za najbolji novinski prilog o procesu pristupanja Crne Gore EU u okviru projekta EU4ME, koji finansira Evropska unija