Zakoni koji se tiču transrodnih osoba moraju u stvarnosti naći svoju primjenu

Zakoni koji se budu donosili, a tiču se ljudskih prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba, moraju u stvarnosti naći svoju primjenu kako bi Crna Gora postala tolerantnije i humanije društvo, poručeno je na panel diskusiji koju je organizovala Asocijacija Spektra.

Panel diskusija “Čija je naša rodna ravnopravnost?: Ljudska prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih (TIRV) osoba u Crnoj Gori u odnosu na rodnu ravnopravnost i proces pristupanja Evropskoj uniji“ se sprovodi kroz projekat "Rodna raznolikost - suština rodne ravnopravnosti".

Zamjenik šefice Delegacije Evrospke unije (EU) u Crnoj Gori, Rikardo Seri, kazao je da žele da finansijski podrže brojne stvari koje rade ljudi iz NVO sektora.

On je rekao da je sa njegove tačke gledišta bilo dosta napretka po pitanju poboljšanja prava LGBTIQ osoba, jer je prije deset godina situacija bila “manje utješna”.

Sada, kako je kazao, u Crnoj Gori postoji otvorena diskusija, donijet je Zakon o istopolnom partnerstvu, formirana je Radna grupa…

“Međutim, određeni problemi u ovoj oblasti su otvoreni i prisutni, posebno u oblasti zapošljavanja, i zato je važno je da se povežete sa riječima u kojima izražavate podršku prema LGBTIQ osobama ”, poručio je Seri.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, kazala je da se nada da će zakoni koji se budu donosili, a tiču se ljudskih prava transrodnih, rodnovarijantnih i interpolnih osoba, naći svoju primjenu i u stvarnosti, a ne samo dekorativno.

“Ne samo radi našeg prijema u porodicu evropskih kultura, već i zbog potrebe da se Crna Gora civilizacijski, kulturološki otvori i razvije u jedno tolerantnije i humanije društvo”, istakla je Bošnjak.

Prema njenim riječima, pitanje prava na samoodređene i autentičan život transrodnih i rodno varijantnih osoba nije samo borba sa nasilnim patrijahalnim sterotipama, već borba za slobodan izraz ličnosti svih.

“Ljudska prava nijesu visoko u rangu političkih agenda u Crnoj Gori, osim ako se dotičemo teme evropskih integracija. Prava ne smiju biti alat za postizanje političkih ciljeva već način da se potrebe čovjeka, grupe, zajednice i društva u cjelini priznaju i zaštite”, poručila je Bošnjak.

Zato je, kako je kazala, pravno prepoznavanje rodnog identiteta u pravnom sistemu imperativ, kao i potreba da zakonska rješenja ukazuju na rodnu raznovrsnost, a ne stereotipnu binarnost.

Bošnjak je poručila da jedan od imperativa njihovih budućih zalaganja usvajanje zakona o rodnom identitetu baziranom na principu samoodređenja i stvaranje boljeg ambijenta u kojem će se svaki pojedinac osjećati prihvaćeno.

“Tu smo da kao Skupština donosimo pravne akte i da napravimo ambijent u kojem nas neće plašiti razlike”, istakla je Bošnjak.

Poslanica u Skupštini Crne Gore, Aleksandra Vuković, ukazala je da je potrebno krenuti od edukacije, kako bi se upoznali, prije svega, sa čime se transrodne grupe suočavaju u svom porodičnom okruženju.

“Jer govoriti o ovoj problematici u društvu, a ne osvijetliti ćeliju u kojoj se taj problem pokreće, a to je porodica, čini mi se da je uzaludno”, rekla je Vuković.

Prema njenim riječima, crnogorsko duštvo u svojim osnovnim ljudskim pravima je često represivno i totalitarno.

“Svaki čovjek koji misli da ima više prava i koji nameće svoje pravo uzurpirajući tuđe pravo zaslužuje da bude isključen iz zajednice. Toliko radikalno bih išla sa tim zato što znam šta transrodne osobe proživljavaju u crnogorskom društvu”, istakla je Vuković.

Izvršni direktor NVO Spektra, Jovan Ulićević, kaže da kada se o postavi pitanje čija je rodnaravnopravnost nameće se odgovor da je samo ženska.

Upozorava da sada u cijelom svijetu vladaju antidemokratski pokreti, u Hrvatskoj se sprema referendum o abortusu, u Srbiji se izgubilo obrazovanje koje je adresiralo rod i pol kao različite teme, socijalni servisi su potpuno degradirani i njihovo težište je prebačeno na NVO sektor.

On poručuje da je neophodno postići konsenzus oko vrijednosti.

„Moramo da spriječimo da se dešava kontinuirani zločin nad cijelim društvom, jer od rodne ravnopravnosti neće imati benefite samo žene ili LGBTIQ osobe“, istakao je Ulićević.

Samostalna savjetnica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, Semra Martinović, kazala je da žene, djevojke i osobe drugačijeg rodnog identiteta još uvijek imaju manje šanse za ekonomskom autonomijom i suočavaju se brojnim oblicama rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.

„Ipak, napredak je ostvaren u postizanju rodne ravnopravsnoti u posljednih četvrt vijeka i pokazao je da je promjena ipak moguće posebno ako dolazi sa zajedničkom vizijom“, rekla je Martinović.

Prema njenim riječima, napredak u poštovanja ljudskih prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori se ogleda u unaprijeđenom zakonodavnom okviru koji obezbjeđuje zaštitu od diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije, rodnog identiteta, polnih karakteristika, a koji je pozicionirao Crnu Goru kao vodćeu zemlju po ovom pitanju.

Izvršna direktorka NVO Centar za ženska prava, Maja Raičević, poručila je da svi moraju biti svjesni toga da svi koji su marginalizovani moraju da imaju svoj glas, a da svako femenističko organizovanje mora da ima intersekcionalnu prizmu.

„Ima prostora da gradimo jedan istinski pokret koji će da počiva na razumijevanju svih nepravdi i nejednakosti koje različite grupe doživljavaju. Možda ne moram da znam kako neko doživljava diskriminaciju, ali moram da čujem i o tome razmišljam“, kazala je Raičević.

Koodinator programa za izgradnju zajednice NVO Asocijacije Spektra, Nikola Ilić, rekao je da se „Crna Gora dičila pozicijom lidera u regionu po poštovanju prava LGBTIQ osoba“.

„Mene zanima ko sprovodi sve te unaprijeđene legislative u praksi, jer kada bi svi oni bili apsolutno primjenjivi mi danas ne bi imali razloga da budemo ovdje “, kazao je Ilić i poručio da je NVO jedini sektor koji nastoji da usvojene zakone primijeni u praksi i da poštovanje ljudskih prava zaista zaživi.

Predstavnica LGBTIQ Asocijacija Queer Montenegro, Staša Baštrica, kazala je da je problem što većina lezbejki i biseksualnih i trans žena živi u Podgorici, i tako da ljudi sa sjevera i južnog dijela uopšte nemaju kontakt sa njima.

„Ne možemo da transrodne osobe gledamo kao borce za ljudska prava ili neke ljude koji postoje u „svojim balonima“ i da se bave onim poslovima koje drugi ljudi ne žele da rade“, rekla je Baštica.