O Sektoru
SEKTOR ZA FINANSIJSKO-OBAVJEŠTAJNE POSLOVE
Finansijsko-obavještajna jedinica (FOJ) je u okviru Uprave policije organizaciono pozicionirana kao Sektor za finansijsko-obavještajne poslove (SFOP).
Finansijsko-obavještajna jedinica je operativno nezavisna u vršenju svojih poslova. Finansijsko-obavještajna jedinica je nezavisna u primjeni ovlašćenja prilikom vršenja poslova utvrđenih Zakonom o sprečavanju pranja novca I finansiranja terorizma (ZSPNFT) i samostalna u donošenju odluka u odnosu na prijem, prikupljanje, čuvanje, analiziranje i dostavljanje podataka, obavještenja, informacija i dokumentacije i dostavljanju rezultata strateških i operativnih analiza o sumnjivim transakcijama nadležnim organima i stranim finansijsko-obavještajnim službama u cilju sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma, u skladu sa zakonom.
Sadašnja Finansijsko obavještajna jedinica nastala je reorganizacijom nekadašnje Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, u skladu sa Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave (“Službeni list CG”, br. 87/18 i 02/19), i formiranjem Sektora za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma u okviru Uprave policije.
Navedene organizacione promjene pratila je i izmjena Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma (“Službeni list CG” br. 033/14, 044/18, 073/19) kako bi nova organizaciona jedinica za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma nakon promjene organizacionog ustrojstva očuvala operativnu nezavisnost od Uprave policije i drugih državnih organa u dijelu svog rada.
Dakle, izmjenom Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma propisani su poslovi, ovlašćenja i način rada Finansijsko-obavještajne jedinice kao organizacione jedinice organa uprave nadležnog za policijske poslove koja vrši poslove koji se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i druga pitanja od značaja za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Shodno navedenom zakonu, Finansijsko obavještajna jedinica prikuplja podatke od obveznika u svrhu sprečavanja pranja novca I finansiranja terorizma. Obveznici po ZSPNFT dostavljaju Finansijsko-obavještajnoj jedinici Izveštaje o sumnjivim transakcijama i licima, koje FOJ dalje analizira, prikuplja dodatne podatke, informacije, i dokumentaciju iz dostupnih baza podataka i otvorenih izvora, kao i posredstvom međunarodne saradnje, te izrađuje analitičke izvještaje koji imaju za cilj identifikovanje sumnje da je počinjeno krivično djelo pranja novca, sa njim povezano predikatno krivično djelo, ili krivično djelo finansiranja terorizma. Ukoliko FOJ procijeni da u konkretnom slučaju u vezi sa nekom transakcijom ili licem postoji osnov sumnje da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma, u odgovarajućoj formi analitičkog izvještaja sa neophodnom dokumentacijom i obrazloženjem razloga za sumnju obavještava nadležno tužilaštvo.
Finansijsko-obavještajna jedinica ima zakonom definisana ovlašćenja da bez prethodne prijave sumnjive transakcije, sama uoči da postoji sumnja da neko lice ili organizovana grupa vrše pranje novca ili da postoje osnovi sumnje na finansiranje terorizma, i shodno tome može samoinicijativno zahtijevati od obveznika i drugih državnih organa da dostave dodatne podatke kako bi se provjerila prvobitna sumnja.
Finansijsko-obavještajna jedinica može pokrenuti postupak prikupljanja i analize podataka i na osnovu inicijative drugih nadležnih organizacionih jedinica Uprave policije, ili drugog državnog organa, kao i nadležnog organa strane države.
Sistem sprečavanja pranja novca u Crnoj Gori se osim finansijsko – obavještajne jedinice sastoji i od niza drugih pravnih subjekata i organa, koji su na zajedničkom zadatku: da spriječe korištenje crnogorskog finansijskog i nefinansijskog sistema u svrhe pranja novca I finansiranja terorizma. Osim FOJ-a, sistem se sastoji od:
• Obveznika, odnosno svih onih predstavnika finansijskog i nefinansijskog sektora koji su dužni da primjenjuju propise za sprečavanje pranja novca (banke, druge finansijske institucije, pošte,osiguravajuća društva, revizori, advokati, notari, privredna društva koja se bave prometom nekretnina, motornih vozila..). Njihov zadatak je da kroz primjenu radnji i mjera propisanih zakonom, spriječe korištenje finansijskog i nefinansijskog sektora u svrhe pranje novca i finansiranja terorizma.
• Nadležnih nadzornih organa, koji kontrolišu primjenu propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kod obveznika, te na taj način osiguravaju pravilnu primjenu propisa i funkcionisanje sistema u ovom dijelu: (Centralna banka Crne Gore, Agencija za elektronske telekomunikacije i poštansku djelatnost, Komisija za tržište kapitala, Agencija za nadzor osiguranja, Uprava za inspekcijske poslove, Poreska uprava, Advokatska komora Crne Gore, Notarska komora Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova).
• Drugih nadležnih organa – odnosno organa koji čine dio sistema za sprečavanje pranja novca, Rad ovog dijela sistema je od suštinske važnosti: kako kroz prevenciju (Carinski organ, berze i klirinško depozitarna društva), tako i kroz otkrivanje, gonjenje i kažnjavanje (Uprava policije, Državno tužilastvo, Sudovi) lica koja vrše pranje novca ili lica koja finansiraju terorizam.
Pranje novca je kao krivično djelo propisano krivičnim zakonikom Crne Gore u članu 268, i predstavlja proces prikrivanja nezakonitog porijekla novca ili imovine stečenih kriminalom. Shodno navedenom članu Krivičnog zakonika, “Ko izvrši konverziju ili prenos novca ili druge imovine sa znanjem da su pribavljeni kriminalnom djelatnošću, u namjeri da se prikrije ili lažno prikaže porijeklo novca ili druge imovine, ili ko stekne, drži ili koristi novac ili drugu imovinu sa znanjem u trenutku prijema da potiču od krivičnog djela, ili ko prikrije ili lažno prikaže činjenice o prirodi, porijeklu, mjestu deponovanja, kretanja, raspolaganja ili vlasništva novca ili druge imovine za koje zna da su pribavljeni krivičnim djelom” smatra se da je počinio krivično djelo pranja novca i kazniće se zatvorom u rasponu od 6 mjeseci do 12 godina.
Na međunarodnom planu, Finansijsko-obavještajna jedinica ostvaruje intenzivnu saradnju sa inostranim partnerskim finansijsko obavještajnim službama. Policijski model finansijsko obavještajne jedinica omogućava nam da u svakodnevnom radu sveobuhvatno i kontinuirano koristimo resurse i baze podataka Uprave policije, kao i resurse međunarodne policijske saradnje i međunarodnih policijskih organizacija u svrhu identifikovanja krivičnih djela pranja novca, finansiranja terorizma, kao i krivičnih djela koja generišu imovinsku korist.
Na strateškom planu, Finansijsko-obavještajana jedinica aktivno učestvuje u radu Manivala (Moneyval), komiteta Saveta Evrope koji okuplja stručnjake za problematiku sprječavanja pranja novca i koji funkcioniše na principu uzajamnih evaluacija država članica. Crna Gora je primljena u punopravno članstvo navedene organizacije 2007.godine.