Sanirano više vodotokova, slijede zakonske mjere za nelegalne aktivnosti na vodotocima

Vlada Crne Gore je sa nadležnim organima u proteklom razdoblju preduzela brojne mjere sistemske kontrole rječnih tokova širom zemlje, kao i aktivnosti na sprječavanju dalje devastacije rječnih korita usljed prirodnog meandriranja kao i nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka, a isto će postupiti i u slučajevima nelegalnih djelatnosti na vodotocima, posebno u donjem dijelu Morače i zoni vodoizvorišta Bolje sestre – saopštio je danas potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović.

„Nakon uvida i analize stanja rječnih tokova početkom prošle godine registrovali smo: devastaciju rječnih korita, nedostatak ili potrebu revizije postojećih projekata regulacije, istekle ugovore o koncesijama i nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska“ – rekao je potpredsjednik Simović na konferenciji za medije održanoj u Upravi za vode dodajući da je već tada konstatovana potreba dodatnog unapređenja brige o zaštiti rječnih tokova i zaštiti od voda, poboljšanja prihoda države po ovom osnovu i suzbijanja sive ekonomije na tržištu rada.

Na konferenciji za medije prikazani su kratki filmovi o mjerama preduzetim na zaštiti donjeg toka Morače (https://youtu.be/O5f0-ZHl4WY) i donjeg toka Bojane (https://youtu.be/jvjxGRQ58Dg).

Saopšteno je da su regulacioni radovi sprovedeni i na rijekama Grnčaru, Limu, Tari.

„Uz izvještaje stručne Komisije, u saradnji sa lokalnim samoupravama, uz kontrolu inspektora i imenovanog stručnog nadzora, sprovedene su regulacione mjere i kontrola izvađenog viška materijala, dok su nelegalne aktivnosti sankcionisane. Interventne mjere sprovedene su ciljano na mjestima na kojima je postojala mogućnost ugrožavanja ljudi i imovine“ – rekao je potpredsjednik Vlade.

Potpredsjednik Simović je, govoreći o regulaciji donjeg dijela toka rijeke Morače rekao da je, zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka, među ostalim, izdato 15 prekršajnih naloga na licu mjesta, podnijeto sedam zahtjeva nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka kao i da je podnijeto osam krivičnih prijava. Posebno istakao aktivnosti građana koji su pomogli državnim organima u suzbijanju nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

„U cilju suzbijanja neplanske i nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, devastacije prostora, zaštite životne sredine, kao i poboljšanja stanja rječnih tokova, u proteklom periodu su obavljene brojne kontrole. Od strane Odsjeka za inspekciju za vode, u dosadašnjem periodu trajanja Moratorijuma, ukupno su izvršene 353 inspekcijske kontrole. Treba istaći da su i građani odgovorno učestvovali u suzbijanju nelegalne eksploatacije, te je na kontakt telefon i e-mail adresu, otvorenu ovdje, u Upravi za vode, a sve u cilju efikasne komunikacije i uključivanja javnosti, zainteresovanih organizacija i pojedinaca, pristigla 31 prijava“ – rekao je potpredsjednik Simović.

Govoreći o stanju na donjem toku Morače potpredsjednik Vlade je rekao da su registrovani i nelegalni radovi u zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se vodom snabdijeva Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i najavio da će u saradnji sa Glavnim gradom, inspekcijom, Upravom policije i tužilaštvom biti preduzete konkretne mjere na suzbijanju ovog nekontrolisanog procesa.

Potpredsjednik je kazao i da planiranom dinamikom teku radovi na regulaciji desnog rukavca rijeke Bojane, kako se ne bi ponovila situacija od prošle godine kada je tri puta bio zaustavljen tok rijeke Bojane kroz desni rukavac. „Cilj je da se obezbijedi protočnost od 20% koliko je predviđena Projektom, a u skladu i sa međudržavnim ugovorom sa Albanijom gdje je dozvoljena protočnost desnog rukavca do 25% ukupnog toka Bojane“, kazao je Simović.

Na Tari se realizuju regulacioni radovi i na drugim pozicijama, ne samo na dijelu područja gdje se izvode radovi na autoputu. Svi ti regulacioni radovi su upravo u cilju regulacije rijeke, spašavanja imovine naših građana i to je redovan proces i nešto što će se raditi i u narednom periodu.

Specifično pitanje regulacije Tare u dijelu autopta, gdje se rade mostovi Tara1 i Tara 2, kao i petlja Mateševo, rekao bih da je poprimilo određenu dimenziju unutrašnje rasprave. Vidimo da se ta komunikacija prenosi i na međunarodne adrese. Negdje se želi poneko dozvati i pozvati u tu mobu ne bi li se unio nemir i zamaglila suštinska razvojna pitanja aktuelna u Crnoj Gori. U odnosu na sve to moj odgovor bi bio veoma kratak. Što se tiče Crne Gore i odgovornog odnosa Vlade prema tom i sličnim pitanjima, a konkretno prema ovom, on glasi: I Tara i autoput, i suza Evrope i put do Evrope, i razvoj i briga o zaštiti životne sredine.

Svakako u tom procesu Crna Gora će se odnositi kao i sve druge evropske države koje su i same gradile svoje autoputeve. Gradnja takvih, kapitalnih infrastrukturnih projekata tokom same izgradnje ostavlja određene ožiljke veće ili manje na prirodu, ali zato tu postoje projekti remedijacije, projekti koji podrazumijevaju privremenost određenih mjera, a nakon toga slijedi vraćanje prirodi onoga što joj pripada.

Dakle, to je suština priče. Da li postoji mogućnost suživota i Tare i autoputa. Sigurni smo da postoji. Nema povratka sa tog proejkta, jer je on potreban Crnoj Gori, njenim građanima na sjeveru i jugu, potreban je našoj ekonomiji, turistima koji dolaze u Crnu Goru, povezivanju Crne Gore sa evropskim koridorima, a svima nama zajedno potrebna je i Tara. Ovo je naše opredjeljenje odnosa prema ovom pitanju i siguran sam, kao i u mnogim drugim ranijim slučajevima, na primjer projekta Portomontegra, kada su se postavljala slična pitanja, opredljenje će pokazati opravdanost.

Traženje balansa između potrebe razvoja i potrebe kvalitetnog odnosa prema prirodi je formula koja je svuda pronađena, pa ćemo je naći i u Crnoj Gori, a već smo je našli.

Javnost je informisana da smo obezbijedili komunikaciju sa partnerima u Albaniji, na više kolosjeka. Obratilo se i Ministasrtvo održivog razvoja, imao sam i ja komunikaciju sa potpredsjednicomVlade Albanije koja je nedavno boravila u Crnoj Gori, gdje smo i tada razgvarali o potrebi partnerskog odnosa, u duhu onoga što smo upravo nedavno potpisali na ljetošnjoj zajedničkoj sjednici dvije vlade. Potpisanim memorandumom o prekograničnom upravljanju vodama dvije zemlje jasno smo defnisali i potrebu međusobne komunikacije i razmjenu informacija, a posebno vezano za vodotoke koji imaju granični uticaj, kao što je rijeka Cijevna.

Siguran sam da ćemo u duhu takve i još intenzivnije komunikacije u narednom periodu, doći do onih odgovora koji su važni za Crnu Goru. A važno je da takvi projekti ne izazovu negativan uticaj na naše vodne bilanse, ne izazovu negativan uticaj na prihranjivanje podznmnih voda u dijelu Skadarskog jezera, gdje se podzemne izdani hrane upravo vodom rijeke Cijevne, i da posebno ne dođe do negativnog uticaja na kapacitetete određenih izvorišta, konkretno izvorišta Bolje sestre odakle se snabdijeva Regionalni vodovod Crnogorsko primorje.

U duhu tih saznanja i partnerskog odnosa sa Albanijom, siguran sam da ćemo sva pitanja rješavati na korist naših država i građana dvije zemlje.

FOTO: Potpredsjednik Simović posjetio Upravu za vode (47,9 MB)

VIDEO: https://youtu.be/Tn-nM8GgH0A