Potpredsjednik Simović: Odgovorno radimo u cilju održivog upravljanja vodnim resursima i obezbjeđenja vodosnabdijevanja

Vlada Crne Gore, zajedno sa domaćim i međunarodnim partnerima, realizuje brojne projekte i aktivnosti u cilju održivog upravljanja vodnim resursima i obezbjeđenja kvalitetnog vodosnabdijevanja, a time i na davanju odgovora na globalne izazove koji se reflektuju i u Crnoj Gori, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, povodom Svjetskog dana voda – 22. marta.

Otvarajući Konferenciju povodom obilježavanja Dana voda, potpredsjednik Simović je kazao da je briga o vodi kao resursu i osnovnom uslovu egzistencije velika zajednička odgovornost i obaveza. „Ovo je dobra prilika da se podsjetimo globalnih i lokalnih izazova, a u isto vrijeme da ukažemo na sve što radimo u cilju obezbjeđivanja dovoljnih količina vode, zaštite voda i zaštite od voda”, poručio je Simović.

Rezolucijom UN, Svjetski dan voda obilježava se od 1993. godine, kao dan posvećen podizanju svijesti o važnosti zaštite voda i podsjećanju na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima svijeta. Oko milijardu i po ljudi još uvijek nema pristup bezbjednom i adekvatnom snabdijevanju pijaćom vodom, a tri milijarde ima nedostatak odgovarajućih sanitarnih objekata. Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda koji je uspostavljen od strane Ujedinjenih nacija je „Ne ostavljajući nikog iza sebe“.

Potpredsjednik Simović je podsjetio da je Crna Gora bogata vodnim resursima i da, u odnosu na svoju površinu, spada među vodom najbogatija područja na svijetu. „Čak 95% riječnih tokova u Crnoj Gori formira se na njenoj teritoriji. Za potrebe vodosnabdijevanja u najvećem procentu se koriste podzemne vode, čak 90%. Sa druge strane, Crna Gora pripada terenima Dinarskog karsta, čija je osnovna karakteristika neravnomjerna disperzija izvora i dubina do nivoa podzemnih voda, pa tako za posljedicu imamo neravnomjernu raspodjelu voda na teritoriji Crne Gore“, naveo je Simović.

On je istakao da su podzemne vode karstnih terena Crne Gore posebno ranjiv resurs na zagađenje, a naročito na klimatske promjene, te se stoga velika pažnja posvećuje održavanju njihovih prirodnih funkcija.

Poplave koje su zadesile Crnu Goru 2010. godine, koje su imale velike materijalne posljedice, i ponavljanje poplava 2012, 2014. i 2016. prema riječima Simovića vidljiva su posljedica sve većeg uticaja klimatskih promjena.

Kako smo reagovali na izazove?

U februaru 2017. godine, u Crnoj Gori je započeta implementacija projekta podržanog iz pretpristupnih fondova EU „Jačanje kapaciteta u cilju implementacije Okvirne direktive o vodama“.

U okviru ovog projekta, Simović je posebno istakao aktivnosti Programa hidrogeoloških istraživanja u cilju uspostavljanja monitoringa podzemnih voda, koje su sprovedene prošle godine.

Pronađena voda u bezvodnim područjima

„Pored uspostavljanja monitoringa podzemnih voda, istražno bušenje izvedeno u okviru ove aktivnosti, od 1.200 metara, pomoglo nam je da detektujemo podzemne vode u mnogim bezvodnim područjima. Podsjetimo se pozitivnih istražnih bušotina u: Banjanima, Goliji, Čevu, Radovču, slivu Cijevne, Vučjem Studencu u Danilovgradu“, kazao je Simović, izražavajući zadovoljstvo što su za nastavak projekta i novih 1.500 metara istražnog bušenja obezbijeđena sredstva u okviru novog IPA projekta.

Za vodovode 2 miliona eura

On je podsjetio i da je u prethodne dvije godine nacionalnim budžetom obezbijeđeno preko 2 miliona eura za realizaciju preko 100 projekata vodosnabdijevanja u 20 opština.

Sanacija nasipa na Bojani

Na planu zaštite od poplava, uz podršku GIZ-a pripremljena je Preliminarna procjena rizika od poplava i hidraulički model rijeke Bojane, kojim su detektovane rizične poplavne zone. „Ovi podaci će nam pomoći za dalju implementaciju novog regionalnog projekta u slivu rijeke Drim, koji Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja priprema sa UNDP, uz finansijsku podršku Adaptacionog fonda, a upravo smo danas dobili potvrdu da je odobren, kao prvi regionalni projekat u Istočnoj Evropi”, kazao je Simović. On je rekao da su sredstva od 1,2 miliona dolara iz projekta planirana za Crnu Goru, te da će se iskoristiti za pripremu glavnog projekta sanacije nasipa na Bojani i infrastrukturnih radova izgradnje nasipa na prioritetnim dionicama.

Regulacija Lima i Grnčara

Vlada Crne Gore je, podsjetio je Simović, dala sistemski odgovor u suočavanju i sa posljedicama višedecenijske degradacije rječnih tokova, usljed nekontrolisane eksploatacije šljunka i pijeska.

„U aprilu 2017. godine, uveli smo moratorijum na eksploataciju materijala iz rječnih tokova. U toku je priprema novih planova za održivu eksploataciju materijala. Uz podršku Svjetske banke, Ministarstvo poljoprivrede implementira projekat regulacije Grnčara i Lima u iznosu od 500.000 eura, u okviru koga su već pripremljeni Planovi održive eksploatacije materijala iz ove dvije rijeke, a do kraja godine biće završeni i glavni projekati izgradnje nasipa u cilju zaštite od poplava, nakon čega slijede infrastrukturni radovi izgradnje nasipa“, saopštio je Simović.

Za infrastrukturne radove na izgradnji nasipa i regulaciji vodotoka Lima i Grnčara planirano je da se iskoriste sredstva koja su predviđena za Crnu Goru kroz novi međunarodni Program Sava - Drina Koridor za koji je inicijativa pokrenuta ovih dana, u saradnji sa SB. Vrijednost Programa je 220 miliona eura, a predviđena sredstva za Crnu Goru iznose oko 20 miliona eura. Plan je da se ova sredstva u Crnoj Gori implementiraju i kroz projekte izgradnje objekata za vodosnabdijevanje i navodnjavanje u slivu Drine i pripremu novih podloga za vodotoke Tare i Ćehotine.

Još jedan važan regionalni projekat, kako je kazao, realizovaće se od aprila ove godine, u saradnji UNDP-jem i UNESCO-m. Projekat pod nazivom DIKTAS SAP, ukupne vrijednosti 5 miliona eura, treba da doprinese većoj integraciji domaćih eksperata i obučavanju mladih kadrova, kao i valorizaciji i boljem iskorišćenju podzemnih voda Dinarskog karsta.

Potpredsjednik Vlade je zaključio da su sve navedene aktivnosti koje Vlada implementira zajedno sa domaćim i međunarodnim partnerima, i odgovor na ovogodišnju temu Dana voda – NE OSTAVLJAJUĆI NIKOG IZA SEBE.

U ime UNDP prisutne je poydravio Miodrag Dragišić, zamjenik stalne predstavnice UNDP u Crnoj Gori, koji je kazao da je današnji skup idealna prilika da se kroz dijalog definišu rješenja za izazove u oblasti zaštite i korišćenja voda. On je istakao da je upravljanje vodama izuzetno važno u regionalnom i prekograničnom kontekstu, te da UNDP sa Ministarstvom poljoprivrede sprovodi važne regionalne projekte. Posebno je naglasio važnost skorog početka realizacije upravljanja rizicima od poplava u basenu Drima, a koji finansira Adaptacioni fond.

Predstavnik GIZ-a za Crnu Goru, Nenad Rakočević rekao je da ta organizacija u posljednjih sedam godina u Crnoj Gori sprovodi brojne projekte koji imaju za cilj zaštitu voda, ali i zaštitu od voda, prvenstveno u djelu Skadarskog jezera i šireg sliva, čime se postižu zajednički rezultati u cilju uspostavljanja održivog upravljanja ovim resursima. Implementirajući dosadašnje projekte i novi koji će se baviti zaštitom Jadranskog mora od otpada, GIZ ostaje partner institucijama u Crnoj Gori u oblasti unapređenja sektora voda, ispunjavanju zahtjeva EU i jačanju prekogranične saradnje.

PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja