Izjava GD Direktorata za ekonomsku i razvojnu politiku, mr Ive Vuković povodom usvajanja Proljećne analize makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi - 2019

Na današnjoj sjednici Vlada Crne Gore je usvojila Proljećnu analizu makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi – 2019.

„Crnogorsku ekonomiju u 2017. i 2018. godini karakterišu snažne stope ekonomskog rasta od 4,7 i 4,9% u 2017. i 2018. godini i na taj način Crna Gora je bila jedna od najbrže rastućih ekonomija Zapadnog Balkana i među najbrže rastućim ekonomijama Evropske unije“, saopštila je generalna direktorica Direktorata ze ekonomsku i razvojnu politiku u Ministarstvu finansija, mr Iva Vuković na pres konferenciji nakon sjednice Vlade.

„Najveći pozitivan doprinos rastu ekonomije u 2018. godini došao je od pojačane investicione aktivnosti kao i od povećane potrošnje domaćinstava. Pojačana investiciona aktivnost rezultat je privatnih investicija dominantno u sektorima turizma i energetike, dok javne investicije takođe daju svoj doprinos kroz pojačanu investicionu aktivnost na gradnji auto-puta, ali i ostalih lokalnih i regionalnih puteva“, istakla je generalna direktorica Vuković.

Najveći doprinos investicija realnom rastu BDP-a iznosio je 4%, dok drugi najveći doprinos dolazi od potrošnje domaćinstava od 3,4 p.p. i to je rezultat rekordne turističke sezone, rasta kreditne aktivnosti, rasta doznaka iz inostranstva i rasta zaposlenosti.

„Prihodi od turizma u 2018. godini premašili su jednu milijardu eura, imali smo dvaput veći izvoz električne energije, povećan izvoz aluminijuma i povećan izvoz farmaceutske proizvodnje, međutim sve to nije bilo dovoljno da neutrališe visok uvoz dominantno za potrebe gradnje investicionih projekata i na taj način doprinos neto izvoza realnom rastu BDP-a bio je negativan 2,1 p.p.“, naglasila je generalna direktorica Vuković i dodala da se Crna Gora nalazi na 47% prosjeka zemalja EU, prema podacima Eurostata (regionalno poređenje BDP po glavi stanovnika kao prosjek EU prema standardu kupovne moći za 2018, prva procjena Eurostata), a slijede je Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina sa nižim prosjekom razvoja u odnosu na zemlje EU.

Monstat je u prvom kvartalu objavio da je stopa rasta ekonomije bila na nivou od 3%, a posmatrano po makroekonomskim indikatorima može se vidjeti raznolika situacija u zavisnosti od sektora. Imamo sektore koji bilježe izuzetno snažne stope rasta u I kvartalu, dok postoji i sektori koji usljed objektivnih okolnosti bilježe pad. Dakle, sektori koji bilježe izuzetno snažan rast u I kvartalu: sektor turizma sa 44,1% više dolazaka i 22,5% više noćenja turista i ovo može biti signal odnosno indikator još jedne rekordne turističke godine.

Promet u maloprodaji veći je za 6,2% u tekućim cijenama i 5,5% u stalnim cijenama i predstavlja najjači rast maloprodaje još od 2013. godine. Vrijednost izvršenih građevinskih radova veća je za 12,4% i očekivanje je da će značajniji rast građevinarstva biti u drugoj polovini godine uzimajući u obzir brojne investicione aktivnosti u državi.

Industrijska proizvodnja zabilježila je pad od 14,4% usljed pada proizvodnje električne energije. Mala količina padavina uticala je na smanjenu proizvodnju hidroelektrane, dok je termoelektrana bilježila rast sa 6,7% u odnosu na prošlogodišnji period, a vjetroelektrane u posmatranom periodu činile su 10% ukupne proizvodnje električne energije.

Takođe, ovu godinu karakteriše blagi rast potrošačkih cijena od 0,5% prosječno i očekuje se da će cijene i u narednom periodu biti pod uticajem cijena sa međunarodnog tržišta, pod uticajem cijena nafte i odnosa eura i dolara.

 

Indikatori na tržištu rada u posmatranom periodu bilježe izuzetno pozitivna kretanja kao nastavak kretanja iz 2018. godine. Stopa aktivnosti na tržištu rada prema anketi o radnoj snazi veća je za 1,5 p.p. ili 55,2% i to predstavlja rekordni nivo aktivnosti na tržištu rada. Takođe, imamo i rekordnu nisku stopu nezaposlenosti koja je na nivou od 15% i rekordnu stopu zaposlenosti od 47,5% sa kraja 2018. godine .

Deficit tekućeg računa u I kvartalu je nastavio rast za 4,6% usljed pogoršanja salda roba i usluga i pada suficita primarnih dohodaka. Deficit centralnog budžeta na kraju I kvartala je 71,4 miliona eura ili 1,5% BDP-a, kao posljedica fiskalne politike i mjera fiskalne konsolidacije.

U 2018. godini smo imali suficit tekućeg budžeta u iznosu od 152 miliona eura ili 3,3% BDP-a, nivo rezultata kada se umanji za troškove rezultata razvojnih projekata i pokazatelj je djelotvornosti fiskalne politike vođene u prethodnom periodu.

„Za naredni period neophodno je nastaviti sa sprovođenjem strukturnih reformi koje su neophodan preduslov za održivi ekonomski rast, jačanje konkurentnosti domaće ekonomije i ostvarenje strateških ciljeva naše ekonomije“, zaključila je generalna direktorica Vuković.