Problemom siromaštva Crna Gora se bavi na organizovan način od 2003. godine kada je usvojen prvi strateški dokument Strategija razvoja i redukcije siromaštva (SRRS) koju su ambiciozno pratili brojni projekti u različitim oblastima.
Strategija razvoja i redukcije siromaštva je revidirana i jula 2007. godine Vlada je usvojila Strategiju suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti (SSSSI) za period 2007-2011, koja je usmjerena na uključivanje marginalizovanih grupa stanovništva u sve oblasti društvenog života. Ova Strategija se bazira na četiri ključne oblasti, a to su: zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita i zapošljavanje, od kojih zavisi unaprijeđenje socijalnog i ekonomskog položaja ranjivih grupa stanovništva. SSSSI obuhvata 161 projekat iz navedenih prioritetnih oblasti. Za realizaciju ovih projekata zadužena su resorna ministarstva.
OBLAST SOCIJALNE ZAŠTITE
U oblasti socijalne zaštite i dječje zaštite sprovodi se niz sistemskih i vaninstitucionalnih mjera i aktivnosti koje treba da doprinesu snaženju socijalne sigurnosti siromašnih i rizičnih djelova populacije i ublažavanja najtežih posljedica siromaštva.
Aktivnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja posebno su usmjerene na zaštiti vurnelabilnih grupa: nesposobnih za rad i materijalno neobezbjeđenih, djece bez roditeljskog staranja, djece sa mentalnom, tjelesnom i senzornom ometenošću, zlostavljene i zanemarene djece, djece sa poremećajem u ponašanju, lica sa invaliditetom, starih lica, lica i porodica kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite.
U cilju reforme sistema socijalne zaštite nastavljene su aktivnosti na imlementaciji strateških dokumenata i to: Strategiji razvoja socijalne i dječje zaštite 2008-2012 god; Strategiji za integraciju osoba sa invaliditetom 2008-2016 god.; Strategiji razvoja socijalne zaštite starih lica 2008-2012 god. Realizacija ovih aktivnosti ima za cilj decentralizaciju sistema socijalne zaštite, deinstitucionalizaciju i razvoj usluga na lokalnom nivou koji omogućavaju da korisnici dobijaju neophodne usluge u njima prihvatljivom okruženju uz maksimalno uvažavanje njhovih stavova i volje. Takođe, razvijaju se i standardi usluga i na taj način se stvaraju preduslovi uspostavljanja pluralizma pružalaca usluga. Naime, usluge građanima mogu pružati kako državne institucije, tako i nevladine organizacije i privatni sektor. Uspostavljanu ovakvog sistema doprinose partnerski projekti koji se realizuju u saradnji Ministarstva rada i socijalnog staranja, lokalnih uprava, NVO sektora i međunarodnih partnera. U ovoj godini nastavljeno je sa izgradnjom mreže Dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju. Otvoreni su dnevni centri u Nikšiću, Pljevljima i Ulcinju, a uskoro se očekuje da budu završeni i u Beranama. Takođe, potpisan je memorandum i saradnji Ministarstva rada i socijalnog staranja sa Opštinom Bar u cilju izgradnje Dnevnog centra u Baru.
U 2009. god. iz Budžeta CG za finansiranje zakonom utvrđenih prava, koja nejdirektnije utiču na smanjenje siromaštva, obezbjeđeno je oko 39 miliona €.
U cilju postizanja kvalitetnije zaštite materijalno neobezbijeđenih lica, tokom protekle godine nastavljene su aktivnosti na: sufinansiranju izgradnje stanova za korisnike prava na materijalno obezbjeđenje porodice u saradanji sa lokalnom samoupravom, subvencioniranje električne energije, obezbjeđenje besplatnih udžbenika u saradnji sa Ministarstvom prosvjete.
Tokom ove godine isplata nadoknada za socijalno-zaštitna prava je bila redovna. U toku su aktivnosti na obezbjeđivanju jednokratne novčane pomoći za sve korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice.
OBLAST TRŽIŠTA RADA
U oblasti tržišta rada nastavljene su aktivnosti na praćenju i unaprijeđivanju zapošljavanja, održavanja zaposlenosti, stimulisanje i podršku obrazovanja odraslih, obuci i zapošljavanju teže zaposlivih lica. U toku 2009. godine, preduzete su aktivnosti u pravcu što većeg uključivanja učešća poslodavaca u realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja, kroz njihovo učešće u izradi programa, monitoring i evaluaciju obuka, kreditiranje, zapošljavanje pripravnika, sezonsko zapošljavanje, javne radove i dr.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na dan 31. decembar 2009. godine nalazilo se 30.169 nezaposlenih lica (žena je bilo 13.704 ili 45,42%). Najviše nezaposlenih, na dan 31. decembar 2009. godine, imali su Biro rada Podgorica (sa kancelarijama u Kolašinu, Danilovgradu i Cetinju) 9.578 lica ili 31,75% od ukupnog broja nezaposlenih (31.12.2008. godine 8.907 ili 31,37%) i Biro rada Bijelo Polje (sa Kancelarijom Mojkovac) 4.505 lica ili 14,93% (31.12.2008. godine 4.166 ili 14,67%). Najmanji broj nezaposlenih lica je na području Biroa rada Bar (sa kancelarijama u Budvi i Ulcinju) 2.731 lice ili 9,05% (31.12.2008. godine 2.571 ili 9,05%) i u Birou rada Herceg Novi (sa kancelarijama u Kotoru i Tivtu) 2.797 lica ili 9,27% (31.12.2008. godine 2.650 ili 9,33%).
Obzirom da se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi više od 30% teže i teško zapošljivih lica, ukazala se potreba za programima i aktivnostima čiji bi cilj bio uključivanje ove kategorije nezaposlenih lica na tržište rada. Program za dugoročno nezaposlena lica se izvodi kroz informativno-motivacione seminare (radionice) sa ciljem aktivnijeg i efikasnijeg uključivanja lica u traženje posla.
OBLAST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
U oblasti zdravstva aktivnosti su bile usmjerene na realizaciju reformskih aktivnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u dijelu uspostavljanja novog modela plaćanja usluga, uvođenja elektronske fakture i informatizacije kompletnog procesa pružanja usluga na ovom nivou zdravstvene zaštite. Time su se obezbijedili novi inputi u procesu širenja reforme na sekundarni i tercijarni nivo, i ukazala potreba za definisanjem normativa i standarda na drugačiji i savremeniji način.
Neophodna pretpostavka za realizaciju reformskih aktivnosti bila je uspostavljanje adekvatnog institucionalnog okvira. S tim u vezi, donijet je set reformskih zakona, kojima se definišu opšta načela zdravstvene zaštite, sistem i organizacija zdravstva usmjereni na povećanje efikasnosti i kvaliteta, primjereno principima demokratskih država.
OBLAST OBRAZOVANJA
U oblasti obrazovanja nastavilo se sa implementacijom reformskih rješenja u cilju izgradnje efikasnog obrazovnog sistema koji će omogućiti kvalitetno i dostupno obrazovanje za svu djecu. Najvažniji ciljevi obrazovanja u oblasti smanjenja siromaštva i ostvarivanja socijalne kohezije su: Omogućiti pristup kvalitetnom obrazovanju za svu djecu i Podići nivo i strukturu obrazovanja stanovništva.
Reforma obrazovnog sistema podrazumijeva princip slobodnog pristupa obrazovanju za svu djecu i uključivanje u redovne škole. Inkluzivno obrazovanje je princip koji se sprovodi u svim školama od početka reforme. U skladu sa važećom legislativom, u Crnoj Gori se vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim potrebama organizuje na nekoliko načina: Po obrazovnom programu uz obezbjeđivanje dodatnih uslova i pomagala, Po obrazovnom programu sa prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći ili Po posebnom obrazovnom programu, odnosno vaspitnom programu.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i nauke, na početku školske 2010/11 godine, podijelilo besplatne udžbenike djeci čiji su roditelji korisnicima materijalnog obezbijeđenja porodice.
PROFIL SIROMAŠTVA
U informaciji je dat profil siromaštva za 2008, godinu koji je sačinio MONSTAT u saradnji sa Svjetskom bankom. Apsolutna linija siromaštva za Crnu Goru u 2008. godini iznosila je 163,57€ po ekvivalentu odrasle osobe, što je za skoro 13€ više nego 2007.godine. U 2008. godini 4,9% stanovništva imalo je ekvivalentnu potrošnju ispod apsolutne linije siromaštva.
Ukupna stopa siromaštva u 2008. godini je značajno smanjena, dok su se dubina i oštrina neznatno smanjile. Udio lica u siromaštvu smanjen je sa 8,0% koliko je iznosio u 2007. godini na 4,9% u 2008. godini. Međutim, treba imati u vidu da će nepovoljna ekonomska kretanja u 2009. i 2010. godini uticati na ponovni porast stope siromaštva u odnosu na 2008. godinu.
U 2008. godini siromaštvo je smanjeno i u urbanim i u ruralnim oblastima. Gledajući urbane oblasti, stopa siromaštva je 2008. godine bila 2,4%, dok je u 2007. godini bila 5,5%, odnosno došlo je do smanjenja stope za 3,1 procentna poena. U ruralnim oblastima najveća stopa siromaštva bila je 2006. godine (17,6%), dok je 2007.godine iznosila 12,0%. U 2008. godini u odnosu na 2007. godinu stopa siromaštva u ruralnim oblastima se smanjila za čak 3,1 procentna poena i iznosila je 8,9%.
Između 2007. i 2008. godine povećan je udio potrošnje 20% najsiromašnijeg stanovništva u ukupnoj potrošnji sa 8,9% na 9,5%. S toga i 20% najbogatijih je povećalo svoj udio u distribuciji ukupne potrošnje, sa 35,8% na 36,2%. U 2008. godini 20% najbogatijih imalo je potrošnju koja je za 3,8 puta veća od potrošnje 20% najsiromašnijih građana. Gini koeficijent pokazuje pad nejednakosti u Crnoj Gori u 2008. godini. Koeficijent je smanjen sa 26,4% na 25,3%.
Postoji značajna razlika u obimu siromaštva između Sjevernog regiona i drugih djelova države. Rizik od siromaštva u Sjevernom regionu više je nego dvostruko veći od rizika od siromaštva u Južnom i Centralnom regionu. Stopa siromaštava u Sjevernom regionu iznosila je 2008. godine 8,9%. U tom regionu živi 28,7% stanovništva Crne Gore, dok 52,1% čini udio siromašnih. Stopa siromaštva u Centralnom regionu iznosi 3,5%, a u Južnom 2,7%.
Većina siromašnih živi u ruralnim oblastima i na sjeveru zemlje, a stanovnici tih krajeva imaju iznad prosjeka rizik od siromaštva. Rizik od siromaštva u Sjevernom regionu je više nego dvostruko veći od rizika od siromaštva u Južnom i Centralnom regionu.
Siromašni obično žive u velikim domaćinstvima, a najveću stopu siromaštva imaju domaćinstva sa šest članova. U domaćinstvima sa dvoje djece rizik od siromaštva je skoro dvostruko veći od nacionalnog prosjeka.
Status na tržištu rada nosioca domaćinstva utiče na status siromaštva kod svih ljudi u domaćinstvu. Rizik od siromaštva je najmanji kod domaćinstava čiji su nosioci zaposleno lice ili penzionisano lice. Najveći rizik od siromaštva imaju lica koja su samozaposlena (npr.bavljenje poljoprivredom za sopstvene potrebe ili vođenje malog privatnog biznisa) i nezaposlena lica.
Obrazovanje značajno smanjuje rizik od siromaštva. Rizik od siromaštva izuzetno je nizak za lica sa višim i visokim obrazovanjem, jednako kao i za sve članove domaćinstava čiji je nosilac lice s takvim obrazovanjem. Zarade, bilo iz privatnog bilo iz javnog sektora, u većini slučajeva obezbjeđuju dovoljno sredstava za domaćinstvo kako bi njegovi članovi izbjegli apsolutno siromaštvo.
PR služba Ministarstva rada i socijalnog staranja