Osnovni cilj ekonomske politike u 2011. godini je jačanje privrednog rasta uz prioritet jačanja likvidnosti i konkurentnosti privrede.
Pojedinačni ciljevi:
• Sprovođenje strukturnih reformi kojim se doprinosi održivosti javnih finansija;
• Unapređivanje poslovnog ambijenta prepoznatljivog po lakoći poslovanja;
• Definisanje alterantivnih tržišnih rješenja podrške razvojnim projektima malih i srednjih preduzeća;
• Implementacija sistemskih rješenja podrške politici regionalnog razvoja;
• Realizacija novih greenfield investicija.
Očekivanje u pogledu dodatne konsolidacije bankarskog sistema, porasta aktivnosti u realnom sektoru i visok nivo stranih direktnih investicija u uslovima jačanja sistema održivosti javnih finansija, opredijelila su procjene da će se u 2011. godini ostvariti realni rast BDP-a od 2,5%. Svakako, u skladu sa praksom koju smo uveli prethodnih godina, a podržala Evropska komisija, budžetom su razrađeni alternativi pozitivni i negativni scenario od 3,5%, odnosno 1% realnog rasta BDP-a.
Očekivanja u pozitivnom smjeru baziraju se na okolnosti da sistem dobro reaguje na globalne tokove oporavka svjetske ekonomije. U tom okviru računa se na:
• Benefite po osnovu ostvarenog statusa kandidata za članstvo u EU;
• Povoljnije eksterne uticaje iz svjetske ekonomije;
• Visok nivo povjerenja u makro-ekonomsku stabilnost i interes potencijalnih investitora za ulaganja u projekte kapitalne infrastrukture koji mogu proizvesti dugoročan multiplikacioni efekat na ukupan razvoj;
• Oživljavanje turističke tražnje.
Uslovi makro-ekonomske stabilnosti i postepenog oporavka agregatne tražnje u povoljnijim okvirima za preduzetničku aktivnost i nove investicije, uticaće na održavanje inflacije na nivou od 2,2%.
Investiciona aktivnost: Realizacija projekata izgradnje saobraćajne infrastrukture, energetike i valorizacije turističkih lokaliteta (Sveti Stefan, Luštica i dr.), projekata infrastrukture lokalnog i regionalnog karaktera (objekti za tretman čvrstog otpada, otpadnih voda, vodosnabdijevanja i dr.). Na osnovu raspoloživih pokazatelja i procjena, očekivanja su da će neto strane direktne investicije u 2011. godini dostići nivo od oko 550 mil. €.
Razvoj preduzetništva i malih i srednjih preduzeća:
Očekuje se dalji rast broja novih preduzeća i zapošljavanja.
Politika podrške razvoju ovog sektora sprovodiće se kroz sljedeće aktivnosti:
• Instrumenti podrške Investiciono razvojnog fonda;
• Unapređenje regulative poslovnog ambijenta i eliminisanje biznis barijera;
• Institucionalna podrška za razvoj malih i srednjih preduzeća;
• Jačanje konkurentnosti privrede i stimulisanje izvozne orijentacije;
• Unapređivanje biznis znanja;
• Promocija preduzetništva i malih i srednjih preduzeća.
Turizam: U 2011. godini se očekuje porast turističkog prometa izraženog brojem noćenja za 3% i prihoda od turističke djelatnosti od oko 654,0 mil. €, što je za 5% više u odnosu na 2010. godinu.
Energetika: Nastaviće se reforma i razvoj energetskog sektora. Posebna pažnja posvetiće se većem korišćenju obnovljivih izvora energije
Regionalni razvoj: Implementacijom regionalne komponente, stvaranjem preduslova za korišćenje pretpristupnih fondova EU, stvoriće se uslovi za smanjivanje zaostajanja u razvoju manje razvijenih regiona.
Bankarski sektor: Očuvanju stabilnosti bankarskog sistema, kao prioritetnog zadatka u 2011. godini, jačanju pozicije nezavisnosti Centralne banke Crne Gore, obezbjeđivanju sistema garancija za položene depozite kod banaka i daljem usklađivanju regulative u bankarskom sistemu sa evropskim, doprinijeće efikasna primjena rješenja iz novih finansijskih zakona.
Zaposlenost i tržište rada: Nivo zaposlenosti povećaće se za 1,3% i ublažiti negativne uticaje na nezaposlenost, pa će stopa nezaposlenosti iznositi 11,3%. (u 2010. godini 11,6%). Politika zapošljavanja će se bazirati na Nacionalnoj strategiji zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2010–2011. godine i Nacionalnom akcionom planu zapošljavanja za period 2011–2012.godine.
Socijalna politika: Osnovni cilj socijalne i dječje zaštite u 2011. godini će biti obezbjeđenje zaštite građana koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, odnosno prevencija socijalne isključenosti, smanjenje siromaštva i stvaranje uslova za zaštitu životnog standarda stanovništva. U 2011. godini počeće se sa aktivnostima za izgradnju objekata centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Herceg-Novom, Baru i Mojkovcu. Počeće se sa aktivnostima na izgradnji Objekata za stare osobe u opštini Podgorica i Pljevljima.
Zarade i penzije: Minimalna zarada zaposlenih neće moći biti manja od 30% od prosječne zarade u Crnoj Gori za proteklih pola godine, što je u skladu sa Izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora. Topli obrok i regres će postati sastavni dio plata, što je dodatni strukturni iskorak.
Javne finansije: Politika javne potrošnje u 2011. godini biće usmjerena na dalje fiskalno prilagođavanje javne potrošnje u cilju smanjenja njenog učešća u BDP-u. Pored toga što će predloženi budžet obezbijediti redovno funkcionisanje svih potrošačkih jedinica budžeta, realizaciju svih naših obaveza na planu evroatlanskih integracija, sprovođenja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i drugih razvojnih programa, karakteriše ga i nekoliko indikatora koji pokazuju kvalitet naše javne potrošnje i potvrdu da vodimo dobru fiskalnu politiku. Učešće javne potrošnje u BDP-u od 44,43%, budžetski deficit 2,42% BDP-a projektovanog za 2011. godinu.
Funkcionisanje održivog sistema javnih finansija u 2011. godini, obezbijediće se kroz implementaciju sledećih mjera fiskalne politike:
• vođenje restriktivne politike u oblasti zarada i zapošljavanja kroz racionalizaciju broja zaposlenih i prelazak zaposlenog iz jedne potrošačke jedinice u drugu, definisanje tehnoloških viškova u javnom sektoru, prekvalifikaciju radne snage i centralizaciju obračuna zarada;
• stvaranje uslova za fleksibilniju poziciju Vlade u kreiranju budžetske potrošnje, prije svega, kroz smanjenje mandatornih troškova u odnosu na diskrecionu potrošnju;
• povećanje tekuće potrošnje samo za razvojne projekte, uz istovremeno ukidanje neracionalnih programa javne potrošnje;
Budžetskim okvirom za 2011. godinu planirano je zaduživanje u iznosu od 60 mil. € za finansiranje infrastrukturnih i drugih projekata, 130 mil. € za finansiranje otplate duga i budžetskog deficita, kao i izdavanje garancija u iznosu od oko 73 mil €.
Spoljni dug u 2011. godini se projektuje na nivo od 964,2 mil. €, što čini 30,4% BDP-a, čime se smanjuje nivo državnog duga gledano po učešću u BDP-u.
Realni razvojni scenario računa sa određenim oprezom u pogledu definisanja osnovnih mjera, parametara i ciljeva razvoja u 2011.godini. U vezi s tim, ograničenja će činiti:
• Ranjivost ekonomije nakon krize;
• Nelikvidnost u realnom sektoru i uspostavljeni krug dužničko-povjerilačkih odnosa;
• Nedovoljna kreditna aktivnost i podrška banaka realnom sektoru;
• Troškovi i prateći efekti nužnih strukturnih reformi; i
• Potreban kapital za podsticanje privredne aktivnosti kroz nove razvojne projekte i novo investiranje.
PR SLUŽBA
MINISTARSTVA FINANSIJA