Strategiju razvoja građevinarstva treba razumjeti kao dio strategije razvoja države. Ona zavisi od ekonomskih i institucionalnih mogućnosti u zemlji, politika države u oblasti socijalne zaštite,ekonomije, zaštite životne sredine, odnosno jednom riječju u oblasti održivog razvoja.
Cilj Strategije je da se doprinese glavnom usmjeravanju razvoja građevinarstva Crne Gore do 2020. godine, da bi se na najefikasniji način u najvećoj mogućoj mjeri koristili sopstveni potencijali. Glavni ciljevi su da oblast građevinarstva postane inovativna i zadovoljava potrebe crnogorskih građana i ekonomije na efikasan način, da postane dio građevinarstva Evropske Unije, da postane konkurentna u pružanju usluga na međunarodnim projektima i isporučuje proizvode sa standardnim kvalitetom.
Stanje građevinarstva u Crnoj Gori u periodu od 2005. godine do danas karakteriše veliki porast investicija u dijelu održavanja i izgradnje putne mreže i ostalih infrastrukturnih objekata, kao rezultat alociranja sredstava za kapitalne investicije od strane Vlade Crne Gore i saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama. Izuzetan porast investicija u objekte visokogradnje na crnogorskom primorju i u Podgorici je posljedica povećanja broja stranih ulagača koji ujedno zahtijevaju primjenu svjetskih standarda i kvaliteta u građevinarstvu. Uporedo se odvijao kontinuiran proces stvaranja zakonske infrastrukture u različitim oblastima sa ciljem direktnog ili indirektnog podsticaja i dogradnje investicionog ambijenta, uklanjanja administrativnih barijera za investiranje posebno na lokalnom nivou i obezbjeđivanja potpune i efikasne zaštite svojinskih prava.
Strategija definiše vizije i uspostavlja dugoročne smjernice za razvoj građevinarstva Crne Gore do 2020. godine u kojem je uspostavljen i plan akcija. Dosljedna primjena Strategije razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine podrazumijeva dugoročni proces praćenja realizacije u kojem će se vršiti i revizija dokumenata, kao i identifikovanih problema, postavljenih ciljeva I predloženih mjera.
· Strateški pristup građevinarstvu kroz aktivnosti koje su utvrđene u Strategiji će poslužiti državi za definisanje dugoročnije politike za razvoj građevinske djelatnosti.
· S obzirom na to da se u narednom periodu očekuju značajna finansijska ulaganja u kapitalne projekte u Crnoj Gori, a učešće građevinarstva u BDP-u Crne Gore je svega 3-4%, dok je u zemljama EU učešće i preko 12%, građevinarstvo mora biti tretirano kao jedan od strateških sektora razvoja ekonomije
· Ministarstvo je u proteklih nekoliko godina uložilo velike napore u reformu oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata i tu je ostvaren zančajan napredak posebno u dijelu unapredjenja poslovnog ambijenta. Investitori koji su se ovom Ministarstvu obraćali za izdavanje građevinske, odnosno, upotrebne dozvole, bili su, ranije, u obavezi da pređu sedam „upravnih koraka“ sada samo dva (rješenje o građevinskoj dozvoli i rješenje o upotrebnoj dozvoli).
· Investicije predstavljaju skelet razvoja građevinarstva, kako one kapitalne, iz budžeta, tako i strane direktne investicije. Stvaranje kontinuiranog balansa investicionih projekata je preduslov stabilnog razvoja građevinarstva.
· Uslov da strani, ali i domaći investitori, svoja sredstva ulože u razvoj projekata i nekretnina jeste pravna sigurnost investicije i efikasnost organa uprave.
· Jedan od osnovnih izazova crnogorskom građevinarstvu su kadrovski resursi – domaća radna snaga, jer i po broju i po kvalitetu postoji deficit radne snage. Buduće aktivnosti će biti usmjerene na animiranje mladih, kao i na to da se već kroz srednje obrazovanje kvalitetno obučavaju za građevinarstvo.
· Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine će u skladu sa svojim nadležnostima i raspoloživim sredstvima i mogućnostima raditi na izradi novih programa i planova u cilju podsticanja motivisanosti svršenih osnovaca za upis u srednje stručne građevinske škole kao i na obezbjeđivanju njihovog zaposlenja nakon školovanja.
· Uvođenje programa obrazovanja za dokvalifikaciju, prekvalifikaciju, usavršavanje i specijalizaciju, obrazovanje uz rada i druge oblike obrazovanja, u skladu sa definisanim potrebama na tržištu rada
· Samo visoko osposobljeni ljudski resursi mogu dati maksimum u ovoj, kao i svim drugim oblastima. U narednih 15 godina u Crnoj Gori planiraju se veliki i interesantni projekti iz oblasti infrastrukutre, turizma, energetike i dr.
Jačanje konkurentnosti građevinske operative i formiranje adekvatne strukture radne snage u oblasti građevinarstva su jedni od jasnih pravaca djelovanja i dobar putokaz kako i kuda treba krenuti u narednom periodu u građevinarstvu Crne Gore.
· Sprovođenje aktivnosti na podizanju svijesti kod poslodavaca i menadžera u kompanijama o važnosti daljeg ulaganja u razvoj ljudkih resursa i stvaranju organizacija koja uče
· Ministarstvo aktivno radi na pripremi Zakona o građevinskim proizvodima. Ovaj Zakon će uzeti u obzir podsticanje razvoja i proizvodnje i primjene ekoloških građevinskih materijala koji direktno utiču na smanjenje zagađenja životne sredine i povećanje energetske efikasnosti objekata, odnosno na smanjenje potrošnje energije, kako u fazi proizvodnje građevinskih materijala, tako i u fazi eksplotacije već izvedene konstrukcije.
· Crna Gora je primljena u FIDIC asocijaciju na generalnoj skupstini FIDIC-a 22. septembra 2010.godine, a članstvom u FIDIC-u, širom će se otvariti vrata crnogorskim kompanijama da imaju ravnopravan status u međunarodnim projektima u zemlji i inostranstvu.
· Tekođe, članstvo u FIDIC-u će olakšati i uvođenje međunarodnih standarda, znanja i vještina u inženjeringu, i konačno, a ne manje važno, stvoriće polaznu osnovu i za potencijalni izvoz konsultantskih usluga crnogorskih stručnjaka iz oblasti građevinarstva u Evropu i svijet
· Primjena FIDIC ugovaranja nije novost za crnogorsku graditeljsku praksu, jer je izgradnja velikog broja objekata koji su finansirani od strane međunarodnih institucija vršena uz primjenu FIDIC ugovora. S obzirom na to da je FIDIC-om regulisana ne samo priprema i ugovaranje, već i kompletna realizacija nekog projekta, od izuzetne važnosti je da se kroz zakonsku regulativu uključe FIDIC pravila, radi što boljeg regulisanja obligacionih odnosa