Otkriće antibiotika dovelo je do revolucionarnog načina tretiranja pacijenata sa bakterijskim infekcijama. To su magični meci medicine, kako je jedan nobelovac nazvao antibiotike, koji su do danas spasili milione života i dobili veliko povjerenje nas koji ih koristimo.
Ali, stvarnost je okrenula priču, i nauka je na nogama, jer antibiotike iz dana u dan sve više iskorištavamo, u toj mjeri da je već riječ o zloupotrebi.
Antimikrobna rezistencija, kao najčešća posljedica široke i neracionalne upotrebe ovih lijekova, nametnula se kao ozbiljna prijetnja zdravlju u čitavom svijetu.
Komitet Evropske unije (Counsil of Europian Union) je 2001 godine izdao preporuke o racionalnoj upotrebi antibiotika u humanoj medicini (2002/77/EC), obavezujući članice da osmisle strategiju i mjere implementacije za bezbjednu upotrebu antibiotika i sprječavanje širenja multirezistentnih bakterija.
Danas se civilizacija srijeće s novim opakim infektivnim bolestima, pojavom starih opasnih bolesti, ali i pored preporučene predostrožnosti u terapiji bakterijskih infekcija, rastućom rezistencijom patogenih mikroorganizama na raspoložive antibiotike.
Novi patogeni mikroorganizmi razvijaju se alarmantnom brzinom.
Nekad se smatralo da otpornost bakterija na antibiotike neće biti problem, jer će farmaceutska industrija stalno proizvoditi nove antibiotike, ali danas se zna da je u posljednjih 20 godina bilo malo istraživanja na ovom polju i da danas ima vrlo malo novih antibiotika u fazama predkliničkog i kliničkog ispitivanja, te da se moramo okrenuti čuvanju postojećih antibiotika.
Naučnici upozoravaju da će većina moderne medicine postati beskorisna ako izgubimo sposobnost liječenja infekcija.Porastom životnog standarda i razvojem medicine suzbijene su mnoge epidemije zaraznih bolesti, medjutim sve invazivniji dijagnostički i terapijski postupci uz produženje života donose i veći rizik od razvijanja bolničkih infekcija.
Do sada je to bio prihvatljiv rizik s obzirom da su postojali efikasni antibiotici koji su mogli nadvladati infekcije, ali ako izgubimo djelotvornost antibiotika mnoga dostignuća moderne medicine biće dovedena u pitanje.
Zbog svega navedenog u svim zemljama Europske unije zdravstvene vlasti i stručne organizacije uz sve aktivnosti u borbi protiv rezistencije, obilježavaju ovaj dan održavanjem naučnih skupova i promovisanjem javne kampanje za racionalnijom upotrebom antibiotika.
Statistike govore da se oko 90% antibiotika koristi izvan bolnica, s tim da se oko 75% antibiotika koristi za infekcije disajnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima. Davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali dovodi do razvoja mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okolinu i koje u odredjenom trenutku mogu postati uzrok infekcije.
Edukacija građana kroz javnu kampanju u zemljama zapadne Evrope dovela je do 20% redukcije u vanbolničkoj potrošnji antibiotika u tim zemljama.
ANTIBIOTICI su stub moderne medicine, ali u vrlo bliskoj budućnosti ukoliko se ne ulože maksimalni napori, na globalnom i na lokalnom nivou, mora ćemo naučiti kako se boriti i liječiti bez njih.
U Crnoj Gori imamo normativno uredjenu ovu oblast i trudimo se da poštovanjem propisanih pravila učestvujemo u globalnoj borbi protiv rezistencije. Potrošnja antibiotika jedan je od najznačajnijih uzroka bakterijske otpornosti i uprkos tome što je to opšte poznata činjenica, statistike pokazuju da ona stalnoraste.
Režim izdavanja lijeka je posebno važan i naglašen segment u dozvoli za stavljanje lijeka u promet, koji mora biti istaknut na pakovanju lijeka. Naravno režim izdavanja za antibiotike je samo i uvijek uz ljekarski recept.
Problem nepoštovanja režima izdavanja je još uvijek, i pored predvidjene zakonske kazne za prekršioce izuzetno veliki i doprinosi zloupotrebi upotrebe antibiotika i svim posljedicama koje iz toga proizilaze. Rigorozna inspekcijska kontrola,apsolutno poštovanje protokola i smjernica upotrebe antibiotika od strane ljekara, kao i edukacija pacijenata o posljedicama zloupotrebe, jedini je efikasan način u smanjivanju ovog problema.
Medjutim moramo svi, kako zdravstvene institucije i zdravstveni radnici tako i gradjani, zajedno slijediti pozitivna iskustva, udvostručiti napore i dati doprinos u realizaciji aktivnosti potrebnih u sprečavanju zloupotrebe i posljedične rezistencije antibiotika u našoj zemlji.
Moramo stalno biti svjesni da neracionalna potrošnja antibiotika i olako propisivanje u odsutnosti dokazane bakterijske infekcije, ne prolazi bez posljedica, tako da i moje prisustvo danas ovdje, je da podržim „Dan antibiotske svijesti” i poručim ljekarima da se prisjete osnovnog principa u medicini: “Primum nil nocere" (Primarno ne štetiti).
Hvala.