Akcija u Budvi nije improvizacija
Predsjednik Vlade, dr Igor Lukšić, ocijenio je juče da sada ne treba da se Crna Gora zarobi razmišljanjem ko će sljedeći biti uhapšen, već da svi djelovi vlasti moraju raditi svoj dio posla na daljem putu ka EU.
Lukšić je, u razgovoru za “Vijesti”, kazao da se mora izbjeći preplitanje odgovornosti i interpretacije u smislu da je sada jedino što je važno nekog uhapsiti.
“Vlada je podrška tom procesu koji se, ipak, centralno vodi na nekom drugom mjestu, ali ono što je bitno jeste da ne bih želio da atmosferu ispunjavanja preporuka EK pretvorimo u potrebu za spektaklima. Posao Vlade će biti da inicira ustavne promjene i izmijeni određene zakone koji će dodatno pojačati nezavisnost pravosuđa i doprinijeti kapacitetu u organima koji su bitni da budu politička podrška procesu obračuna sa kriminalom”, naglasio je Lukšić.
• Da, ali ste Vi taj koji će nositi odgovornost za ispunjavanje sedam kriterijuma EK. Na koji način smatrate da treba da ostvarujete komunikaciju sa tužilaštvom i da li ćete Vi tražiti ubrzanje određenih istraga i konkretne rezultate?
Ne odnose se svih sedam kriterijuma EU na nešto što sada mi interpretiramo kao eventualnu potrebu za nekim spektaklima u smislu rada tužilaštva. Važno je da pravosuđe ne improvizuje nego da radi po zakonu.
• Da li ste znali da će doći do hapšenja u Budvi?
U tom trenutku ja sam već bio u proceduri izbora za mandatara i službena informacija je došla do mene. Mnogo bitnije od toga je da je to posao pravosuđa, a ne Vlade. Bitno je da ne treba ni u jednom trenutku zaboraviti da dok se ne dokaže suprotno, svako je nevin.
• Da li ste se čuli sa g. Marovićem nakon toga?
Da, kasnije tokom dana, razmijenili smo utiske. To je izvjesno krajnje neprijatna situacija, ali vjerujem u efikasnost državnih organa da će svako odraditi svoj dio posla onako kako treba da bi se otklonile bilo kakve dileme.
• Šta Vam je on rekao?
On je očigledno pogođen svim tim što se desilo. U tom razgovoru mi je manje-više ispričao šta će biti sadržaj njegove izjave za javnost.
• Da li mislite da bi zbog svega odnosi u DPS-u mogli biti narušeni?
Trebalo se uzdržati svakog direktnog povezivanja onoga što se dešava u DPS-u od bilo kog slučaja, koliko god neprijatan bio. Ako se ne varam, osnovna poruka okupljenih u Budvi prije neki dan jeste da vjeruju u zakone naše države.
• Ovdje se postavlja pitanje je li moguće da i sam g. Marović bude optužen. Imate li ikakve informacije u vezi sa tim?
Ne.
• Šta mislite o ocjenama da je ovo istovremeno i eliminisanje političkih rivala g. Đukanovića i Vaših, pošto se g. Marović ranije protivio da Vi budete izabrani za premijera?
U više navrata sam sa g. Marovićem vrlo otvoreno razgovarao o svemu tome. On u potpunosti podržava izbor premijera i u potpunosti je podržao sastav Vlade. Mi smo godinu i po dana u Vladi zajedno radili i vrlo često bili na istim talasnim dužinama, prije svega, kada se to ticalo daljih reformi u javnoj upravi.
• Hoćete li zadržati neutralnost i ako dođe do hapšenja nekih drugih ljudi iz DPS-a?
Bilo koja druga pozicija predsjednika Vlade je u tom slučaju pogrešna. Svako treba da radi svoj dio posla, koliko god to u nekom trenutku neprijatno bilo. Ovom hapšenju su prethodili mjeseci temeljnog rada, tako da sam siguran da tu tužilaštvo nije improvizovalo i siguran sam da ni u nekom budućem slučaju, ako ga bude, neće improvizovati.
• Kako je izledao Vaš dogovor sa g. Đukanovićem pošto u dijelu javnosti postoji uvjerenje da nećete imati dovoljno autonomije, s obzirom na to da će on biti predsjednik DPS-a i da nećete moći sami donositi najkrupnije odluke?
G. Đukanović je rekao da nema potrebu da bilo kome dijeli savjete, a ja sam, čini mi se, u dosadašnjem radu dokazao da mislim svojom glavom. Ne treba se lišavati bilo čijih savjeta, jer je važno da, kada ste predsjednik Vlade, čujete što je moguće više savjeta, ali da u krajnjem sami donesete odluku, jer snosite odgovornost za svaku odluku.
• Vi ste premijer, ali nijeste na najvišim funkcijama u DPS-u. Da li ćete se kandidovati za mjesto potpredsjednika DPS-a ili eventualno predsjednika na partijskom kongresu?
I na prethodna dva kongresa sam od niza opštinskih odbora kandidovan za potpredsjednika partije, ali smo uvijek racionalno sagledavali kadrovske potencijale i donosili odluke jednoglasno. I sada ćemo sačekati unutarpartijsku izbornu dinamiku i dogovoriti ono što vjerujemo da je najbolji izbor.
• Da li biste Vi željeli da budete potpredsjednik DPS-a?
To nije presudno. Mnogo je važnije da pokažem da Vlada ima kapaciteta da ispuni obaveze koje je zacrtala.
• A kako ćete se, s obzirom na situaciju da lider partije nije i premijer, ponašati ako se Vaši naumi budu kosili sa interesima partije?
Mi smo i ranije donosili odluke koje možda u tom trenutku nijesu bile prepoznate da su interes DPS-a.
• Kad kažete mi, na koga mislite?
Na rukovodstvo DPS-a. Ja sam u predsjedništvu DPS-a od 2001. godine i tada smo išli sa predlozima koji nijesu bili do kraja bliski cijelom članstvu. Prije svega, mislim na nezavisnost Crne Gore. Nosili smo odgovornost za to, tako da se ja takve situacije ne bojim. Samo je važno organizovati dinamičnu komunikaciju sa javnošću, jer se ne možemo zakovati za neki program koji je bio aktuelan 10, 20 ili 50 godina unazad. Nema danas partije u svijetu koja ne preispituje neka svoja ideološka opredjeljenja. Preispitujući neka ideološka opredjeljenja, ponekad se donose odluke koje su, možda, u nekom ranijem periodu bile jeretične.
• Imate li u planu neki “jeretički” potez?
Više puta sam isticao da, na primjer, naša integracija u EU nije presudno važna za naš ekonomski sistem, jer smo i sada na neki način dio evropskog tržišta. Koristimo euro, imamo praktično slobodnu trgovinu ne samo sa eurozonom, nego i sa Rusijom, Turskom i mnogim drugim zemljama, mi smo praktično na tržištu od više stotina miliona stanovnika. Nama je proces evropskih integracija važan zbog dalje izgradnje institucija. A vrijeme koje dolazi će značiti da nećemo na ovim pozicijama i poslovima ostati desetinama godina, već naš učinak treba da bude provjerljiv na izborima i da zavisi, prije svega, od učinkovitosti Vlade.
• Kada govorite o učinkovitosti i uopšte o načinu rada, da li nešto zamjerate svom prethodniku. Da li je tačno da ste na sjednicama Vlade povremeno bili oponent bivšem premijeru?
To što sam ja oponirao ne znači da o temeljnim stavovima ne mislimo na isti način, ja mislim da je tu samo pitanje puta koji birate da biste došli do nekog cilja. Nikada se nijesam ustručavao da iznesem svoj stav. Nekada je taj stav bio dijametralno drugačiji od onoga što su zastupali recimo premijer ili neki ministri, do situacija u kojima su tu bila neka blaga neslaganja. Ali ne bih želio da se to doživi kao da smo mi stalno bili u nekoj dijalektici suprotnosti, nego više kao zaista pokušaj da svako u Vladi da svoj doprinos u smislu rješavanja pojedinih problema.
• Koje su to teme bile povod za radikalna neslaganja?
Čini mi se da prvi put kada je došlo do nešto otvorenije razmjene stavova bio budžet za 2005. godinu. Ja sam bio čvrsto na uvjerenju da ono što je dogovoreno sa MMF-om treba poštovati i ispostavilo se vremenom da je to manje-više bio ispravan stav jer smo mi početkom 2006. godine dobili otpis dugova. Međutim, takva pozicija ne samo da nije značila da smo bili u problemu oko donošenja budžeta nego da smo potražili neka druga rješenja koja su omogućila da praktično svi članovi Vlade budu zadovoljni tim budžetom.
• Kada je 2006. Željko Šturanović preuzeo Vladu kazao je da je prošlo vrijeme gospodara. Da li dijelite njegovo mišljenje?
Vrijeme gospodara u Crnoj Gori je prošlo mnogo davno. Ta percepcija javnosti, ako kroz ovo pitanje prepoznamo lice g. Đukanovića, je u značajnoj mjeri bila pogrešna. Ja sam više puta prisustvovao situacijama u kojima on ne da nije nametao svoj stav, nego je apsolutno otvarao debatu koja bi na kraju iznjedrila odluku. Ta percepcija javnosti je u nekom trenutku možda bila opterećujuća, iako smo mi unutra znali način na koji su stvari funkcionisale. Prethodnih 10 ili 20 godina nije bilo vrijeme bilo kakvih gospodarenja Crnom Gorom, to je bilo vrijeme teške tranzicije i institucionalnog sazrijevanja.
• Jeste li sigurni u kooperativnost potpredsjednika Marovića i Vujanovića kada je vladina politika u pitanju, s obzirom na njihove ranije rezerve prema Vama?
U potpunosti. Komunikacija sa njima dvojicom je takvog karaktera da sam ja uvjeren u njihovu kooperativnost.
Bogatstvo nekih ljudi će porezima biti stavljeno u funkciju društva.
• Kako ćete se odnositi prema tajkunima pošto je stav dosadašnjeg premijera bio da im ne treba nametati porez na ekstra profit? Kako ćete se odnijeti ako g. Đukanović bude tražio neke ustupke prema tim ljudima, s obzirom na to da je značajan broj njih u njegovom bliskom okruženju?
Dok je bio premijer ne sjećam se nijedne situacije u kojoj je g. Đukanović sugerisao bilo kakvu radnju u korist nekog ko mu je u tom smislu blizak. I više sam nego siguran da ni sa pozicije predsjednika partije neće tako nešto tražiti. Što se mene tiče, ja sam tu, takođe, više puta kazao da postoje mehanizmi, prije svega, poreski, da se bogatstvo nekih ljudi stavi u funkciju. Nijesam za lov na vještice po svaku cijenu radi spektakla i nijesam za oporezivanje ekstra profita jer imamo niz loših iskustava iz regiona, ali jesam za to da se, ako se pokaže bilo što sporno, to izvede na čistac. Cilj mi je razvoj institucija, a to neće biti moguće ako ih koristite u propagandne svrhe već samo ako primijenimo propise. Ovo kažem jer, kao građanin, hoću državu kao servis građana, bilo kada je u pitanju naša imovinska sigurnost, bezbjednost, sistem zdravstva, prosvjete… Kao predsjednik Vlade, učiniću sve što mogu da se to ostvari.
• Ovog ljeta je jedna od glavnih tema bila vraćanje kredita Prve banke. Da li će Vaš kabinet nastaviti da pomaže Prvu banku i kako uopšte mislite da može da se riješi problem te banke?
Ako je pitanje da li ćemo nastaviti da obezbjeđujemo finansijsku stabilnost, onda apsolutno da. I tada i sada sam siguran da je to bila ispravna odluka, jer smo se rukovodili stavom da je neophodno intervenisati u slučaju Prve banke, spriječiti stečaj i zaštiti, prije svega, deponente, hiljade građana koji su koristili tu banku. Mnogo teže i mnogo skuplje bi bilo da smo mi u tom trenutku ili odustali od pomoći, koju je između ostalog i tada Centralna banka zagovarala. Cilj je bio da se zaštiti finansijski sistem, a ja sam zadovoljan što poreski obveznici do sada nijesu potrošili jedan jedini cent za pomoć Prvoj banci. Kredit su vratili u cjelosti.
• Ali zašto ste pomogli banci premijerovog brata da vrati kredit na način što je u stvari ministarstvo uplatilo 11 puta po jedan milion za pola sata?
Takve stvari se dešavaju svakog dana. Vi prosto u platnom prometu imate više subjekata koji su međusobno vezani i svi jedni drugima nešto duguju. U ovom konkretnom slučaju mi smo prenosili sredstva na račun Regionalnog vodovoda, a da li smo prenijeli 11 puta po milion ili 11 miliona odjednom je potpuno svejedno. Bitno je da su ta sredstva na kraju dana bila na raspolaganju Regionalnom vodovodu.
• Da li vjerujete da će se ta banka oporaviti?
Vjerujem u menadžerske potencijale te banke. Ja im želim oporavak zato što je to dobro i za druge banke i generalno za ekonomiju u Crnoj Gori.
• Gdje Vi držite svoju ušteđevinu?
Taj podatak je transparetno objavljen u kartonu Komisije za konflikt interesa.
Vladi potrebna nova lica i nova energija
• Zašto ste se odrekli usluga šest ministara iz bivše Vlade?
Mislim da su ministri koji nisu ušli u novi sastav Vlade profesionalno i odgovorno sprovodili politike Vlade Crne Gore u prethodnom periodu i sa njima sam ostvario izuzetnu profesionalnu i ličnu saradnju, što je uticalo da sa nekima od njih ostvarim i lična prijateljstva. No, to nije uticalo na moju odluku da predložim određene novine i opredijelim se da u novom sazivu Vlade budu i nova lica. Smatrao sam da su, bez obzira na veliko prethodno iskustvo i posvećenost poslu sada već bivših ministara, Vladi Crne Gore potrebna nova lica i nova energija koja će nastaviti da realizuju naše politike.
Nije lako donositi takve odluke, ali kao što znate nikad nisam bježao od toga da unosim novine, predlažem nova lica, pa i u krajnjem mijenjam svoj tim. Prilikom uspostavljanja Vlade u junu 2009. godine, takođe, sam imenovao novi tim sa željom da osvježim kako Ministarstvo finansija, tako i Vladu Crne Gore. Smatram da se uvijek može praviti bolja i kvalitetnija organizacija, naročito kada se ima u vidu državna administracija.
Neću kopirati Đukanovića
• Šta će se promijeniti u načinu rada Vlade Vašim dolaskom za premijera?
Svaki predsjednik Vlade daje lični pečat radu Vlade. Ja želim da promovišem jedan broj mlađih ljudi koji imaju nesumnjivu energiju da se uhvate u koštac sa izazovima, kao i da Vlada bude dostupna za medije i javnost. Nije mi namjera da kopiram predsjednika Đukanovića zato što je to nemoguće, nego je najbolji odgovor raditi na način na koji mislite da je bliži vašem karakteru. Insistiraću na primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer Vlada i mediji treba da budu partneri, a ne oponenti. To ne znači da mediji treba da se ustežu kritike, kao što mislim i da ne treba da se nezavisnost medija mjeri po tome koliko su kritični prema Vladi, ponekad i ignorišući dobre stvari koje se dešavaju.
• Kako gledate na ocjene da će Vaša Vlada slijediti neoliberalnu misao, koju ovdje promoviše profesor Vukotić, što je suprotno zalaganjima SDP-a, dok u našem Ustavu piše da je Crna Gora država socijalne pravde?
Ja nikada nijesam bio neoliberal, to su plasirali opozicioni krugovi, pa mi se ta etiketa po inerciji kači. Meni je mnogo bliže insistiranje na stvaranju uslova za svakog pojedinca i preduzetnika da te svoje talente i šanse iskoristi. A institucije treba da pomognu da se njihove biznis ideje realizuju. Ta logika je potpuno suprotna logici neoliberalizma. Suština mog koncepta je da ekonomski sistem treba osloboditi što je moguće više stega, iz razloga unapređenja poslovnog ambijenta i da treba optimizovati državnu potrošnju.
Državu vidim kao servis građana, kao nekog ko pruža kvalitetne usluge zdravstvenog i penzijskog osiguranja, kao i drugih socijalnih programa koji zaista treba na jedan civilizovan način da pomognu onima koji su ranjivi i siromašni.
Moj mandat neće zavisiti od Brisela
• Šta će biti sa Vama ako u oktobru ne dobijemo datum početka pregovora o ulasku u EU? Hoćete li svoj mandat vezati za ispunjavanje tih uslova?
Mandat ove Vlade je vezan za povjerenje građana, a do izbora je još dvije godine. Naši ciljevi nijesu skopčani samo sa sedam kriterijuma EU. Ja bih jako volio ukoliko bismo dobili datum pregovora, ali da to nije jedino čime se ova Vlada bavi. Tih sedam kriterijuma su manje-više u političkoj sferi i neki od njih čak i ne zavise do kraja od Vlade. Postoji niz drugih obaveza u ekonomskom i socijalnom segmentu i to su jednako važni ciljevi jer, ako nas u Briselu ocijene uspješnim, a ovdje ne budemo zadovoljni, onda mi svoju misiju nijesmo ispunili. Tako da ja vežem mandat zapravo za učinkovitost ove Vlade u smislu onoga što naši građani misle da li je ona dobro radila.
Mihailo JOVOVIĆ - Neđeljko RUDOVIĆ