Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Govor ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzana Miloševića na otvaranju XXXVII Sajma hrane u Budvi

Objavljeno: 2011-03-09 22:44:23 Autor: Mirko Lješević

Poštovani domaćine,

 

Poštovani partneri Sajma iz Republike Hrvatske,

Predstavnici privrednih komora dvije zemlje,

 

Poštovani izlagači i gosti,

 

 

Predstavlja mi posebnu čast i zadovoljstvo pozdraviti sve prisutne na 37. Sajmu hrane i to u Crnoj Gori i prijestonici njenog turizma–Budvi. Sami izbor lokacije za ovakvu prestižnu i međunarodno priznatu sajamsku aktivnost, upućuje na neraskidivu vezu i komplementarnost proizvodnje hrane i njenog plasmana kroz turističku potrošnji.

 

Posebna je simbolika održavanja Sajma u vremenu koje karakteriše značajan rast cijena hrane u Svijetu, nezapamćen u zadnjih gotovo 20 godina.  Na osnovu sadašnjih trendova, buduća kriza u Svijetu neće biti samo energetska, već i kriza hrane. Sve veći akcenat stoga, mora biti na porastu domaće proizvodnje, ali i na pitanjima kvaliteta i bezbjednosti hrane, njenom brendiranju, sertifikaciji i sl.

 

Stoga se značaj održavanja ovog Sajma mora sagledavati u više dimenzija. Jedna od njih je neposredan uvid u stanje prehrambenih i proizvodnih mogućnosti države Crne Gore. Drugi aspekt se odnosi na promociju kvalitetnih prehrambenih proizvoda, zdrave hrane, ali i  promociju poljoprivrede kao grane, uopšte. Treći segment jeste ne manje značajan, a odnosi se na uspostavljanje novih privrednih kontakata, razmjenu informacija i saznanja o najnovijim trendovima, kako  proizvodnim, tako i potrošačkim. Četvrti, ne manje značajan rezultat ovog sajma jeste produbljivanje dobre saradnje dvaju privrednih komora i ministarstava poljoprivrede.

 

Prehrambena kriza i rast cijena hrane, kao i sve, imaju svoje lice i naličje. Kriza predstavlja podjednako i izazov, ali i šansu. Izazov za potrošače koji moraju da značajniji dio svog budžeta opredijele za nabavku hrane, ali i  šansu za domaće farmere i domaću agroindustriju koja će ostvarivati veće stope profita.

 

Bavljenje poljoprivredom i strateško ulaganje  u sektor agrara, postaju mnogo isplativija investicija, a u prilog toj tvrdnji ide i činjenica da se neke od najvećih kompanija u regionu strateški okreću ulaganjima u ovaj sektor. Uvjeran sam da je snažno opredjeljenje države Crne Gore da sistemskim i budžetskim mjerama dodatno afirmiše potencijale i razvoj sektora poljoprivrede i agroindustrije, ne samo zbog činjenice da oni učestvuju sa oko 15% u ukupnom BDP-u, već i zbog činjenice da je poljoprivreda značajan razvojni resurs koji najbrže daje efekte i najbrže može da apsorbuje tehnološke viškove i time značajno doprinese smanjenu nivoa nezaposlenosti. Za ministarstvo kome sam na čelu jako je značajno da se svijest ljudi sve više okreće u tom pravcu, da se došlo do novog društvenog konsensuza o potrebi većih ulaganja u agrar na osnovu nove i jasne vizije razvoja Crne Gore. Ne treba posebno isticati značaj poljoprivrede za smanjenje regionalnih dispariteta u razvoju Crne Gore, što se posebno odnosi na njen sjeverni region.

 

Činjenica je da je postojeći agrobudžet, u okviru svog finansijskog izraza koji možda trenutno nije u skladu sa značajem i potrebama dinamičnijeg razvoja crnogorske poljoprivrede, dodatno afirmisao potrebu da se moraju povećati sve subvencije za primarne poljoprivredne proizvođače, da se mora garantovati i povećati otkup tržišnih viškova, da se mora povećati procenat bespovratne podrške investicijama u agraru (ove godine sa 30 na 50%) i subvencionisati funkcinisanje kreditno-garantne šeme u poljoprivredi.

 

Međutim, za značajnija ulaganja u agraru potrebna su i mnogo izdašnija, dugoročnija i povoljnija finansijska sredstva. Taj napor ne može da iznese niti izdrži samo ministarstvo bez saradnje i sinergije napora i drugih resornih ministarstava, poslovnih banaka, investiciono–razvojnog fonda i stranih donatora i finansijskih institucija.

 

Takođe, posebno bih želio da pozdravim delegaciju Republike Hrvatske, kao zemlje partnera ovogodišnjeg Sajma hrane, odnosno predstavnike njihovog ministarstra poljoprivrede,ruralnog razvoja i ribarstva, kao i Gospodarske komore. Republika Hvatska je naš sve značajniji partner u okviru  CEFTA regionalnog Ugovora o zoni slobodne trgovine. Međutim, suficit trgovinske razmjene sa Crnom Gorom u dijelu trgovine prehrambenim proizvodima značajno je u njenu korist. Ono što pak, ohrabruje, jeste da najnoviji trendovi govore u prilog tome  da  crnogorski izvoz u RH ima tendenciju rasta. Pored svega navedenog, za Crnu Goru, kao zemlju kandidata za članstvo u EU, ali i mediteransku državu, jako je značajna razmjena konkretnih iskustava sa RH u procesu EU integracija.

 

Poznato je da svaki strani gost u jednoj državi pamti obično nekoliko stvari, a jedna od njih pored pejzaža i lica ljudi, jeste zasigurno ukus domaće hrane i kulinarske ponude. Uvjeren sam da će nagrade koje dodjeljuje Sajam i koje su rezultat analize kvaliteta eminentnih međunarodnih i domaćih stručnjaka, biti podsticaj i ohrabrenje za firme i proizvođače dobitnike da zadrže i unaprijede kvalitet svojih proizvoda.

 

Sa nadom da ćete tokom ova tri sajamska dana svi ponijeti najljepše impresije, kao i da će saradnja među subjektima u ovoj oblasti biti dodatno proširena i  osnažena, proglašavam 37. Sajam Hrane - Budva otvorenim!

 

ŽIVJELI!