1. Šta je prema Vašem mišljenju najbolji potez u ovih 100 dana Vlade, a gdje smatrate da se moglo više uraditi? Kojim segmentom Vlade ste najviše, a kojim najmanje zadovoljni?
Intimno, kao čovjek pojedine aktivnosti mogu doživljavati manje ili više lično i reći, možda je ovo najbolji potez mog Kabineta. No, ipak, kao političar moram posmatrati sveukupni ambijent u prethodnih 100 dana Vlade i ne bih favorizovao pojedinačne poteze. Čini mi se da ipak, ono što me kao predsjednika Vlade ohrabruje je da su ispunjeni gotovo svi prioriteti koje smo zacrtali za prethodni period i to je generalno najbolji potez. Ovo iz razloga, jer je cijela administracija pokazala odgovornost u ispunjavanju zacrtanih obaveza, što me uvjerava da smo sa istim pristupom sposobni da se i prema evropskim prioritetima odnosima jednako. U uslovima globalnih poskupljenja koja su zahvatila i našu zemlju, uspjeli smo da, u okviru realnih mogućnosti, kao Vlada saniramo socijane posljedice, održimo političku, socijalnu i makroekonomsku stabilnost. Istovremeno, u prethodnih 100 dana otvorili smo institucije i najširim spektrom aktera društva, otvorili dijalog, što je dovelo da toga da i sa NVO-ima, opozicijom postignemo koncenzus oko evropskih integracija. I to je na međunarodnim adresama prepoznato kao dobra poruka. Očekuju nas velike obaveze na planu EU integracija, sprovođenja ekonomske politike itd. i biće prilike da u narednom periodu nastavimo da unapređujemo one institucionalne segmente koje smo prepoznali kao slabe.
2. U kojoj fazi su pregovori sa kineskom stranom u vezi gradnje autoputa? Koje konkretne događaje u vezi sa tim očekujete i kada?
Ministarstvo saobraćaja je u stalnoj komunikaciji sa kineskim partnerima, a novina je da je još jedna kineska kompanija pokazala interesovanje za projekat izgradnje autoputa. Treba sačekati ponudu kineskih kompanija, koju očekujemo do kraja mjeseca. Ukoliko ishod te komunikacije ne bude pozitivan, nastavićemo razgovore sa Evropskom investicionom bankom. Autoput ostaje prioritet.
3. Cijene goriva su najviše u Crnoj Gori u odnosu na drzave regiona. Šta Vlada namjerava da preduzme?
Proces formiranja cijena nafte i naftnih derivata uređen je podzakonskim aktima. Prema njoj, ne postoji bilo kakav diskrecioni faktor u formiranju cijena. Naprotiv, ona zavisi isključivo od berzanske cijene, tj. odnosa eura i dolara i državnih nameta. Inicirao sam da Ministarstvo finansija počne analizu modela kojim se utvrđuje način formiranja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Takođe, Vlada je zadužila ministarstva finansija i ekonomije da valorizuju skladišta pogonskog goriva Cerovo u Bijelom Polju, putem privatno-javnog partnerstva ili izdavanjem u zakup. Važno je okončati sudski proces između Montenegrobonusa i Jugopetrola o ostalim skladištima i Vlada je zadužila ista ministarstva da pregovaraju sa Jugopetrolom u cilju postizanja poravnanja.
I dalje ćemo insistirati na sigurnosti snabdijevanja kupaca kvalitetnim naftnim derivatima, a u okviru svojih mogućnosti podržati sve aktivnosti kojima bi se održalo stabilno tržište naftnih derivata. U cilju unapređenja konkurentnosti na energetskom ili tržištu naftnih derivata, definisali smo set mjera koje će doprinijeti da se kapaciteti i infrastruktura koja postoji u Crnoj Gori stave u funkciju obezbjeđenja veće konkurentnost, što bi značilo i manje cijene u nekom srednjoročnom periodu i bolje usluge za potrošače. Istovremeno, pratimo i pozitivna iskustva u okruženju, i ukoliko procijenimo da su neka iskustva primjenljiva, razmotrićemo ih.
4. Da li će se država uključiti u rješavanje problema u Željezari ili ce čekati odluku Privrednog suda? Da li ćete insistirati da bude promijenjeni članovi uprave u Kombinatu alumnijuma iz CEAC-a?
U slučaju Željezare pažljivo pratimo razvoj situacije. Radnici su iskoristili svoje pravo iz Zakona o stečaju i okrenuli se institucionalnom rješavanju situacije. U ovom slučaju, Privredni sud će biti taj koji će se odrediti o zahtjevu radnika. Što se KAP-a tiče, mislim da je važno šta će biti dogovor sa kreditorima i da li KAP ima odgovore na pitanja pokretanja prerade i trajnog snabdijevanja električnom energijom. U oba slučaja Vlada pomaže da ovi industrijski kompleksi opstanu.
5. Hoće li Vlada pristati na promjene Zakona o radu koje predlažu sindikati?
Vlada je spremna za nastavak socijalnog dijaloga, ali dijaloga oko unapređenja zakonskih rješenja u kontekstu ostvarivanja dugoročnog rasta ekonomije. Nemam problem sa afirmacijom ugovora na neodrđeno, čak naprotiv, ali hajde da posmatramo stvari na dugi rok. Imao sa priliku da prije nekoliko dana razgovaram sa predstavnicima sindikata i otvoreno sam saopštio da kao predsjednik Vlade neću podržati nijedno populističko rješenje, koje će bilo kome donijeti političke poene, na uštrb ekonomije, a time i zaposlenih, odnosno građana Crne Gore. To je pravi ugao u kojem treba da se odvija komunikacija između nas i socijalnih partnera. Zalažem se za rješenja koja će obezbijediti dobar status zaposlenih, a dobrog statusa ne može biti ako imamo sivu ekonomiju, povećanu stopu nezaposlenosti, ne stvaramo ambijent za rast naše ekonomije. Mi smo mala ekonomija, sve više oslonjena na sektor malih i srednjih preduzeća. Moramo stvoriti uslove da naša ekonomija „diše punim plućima“, a time otvaramo i prostor za više radnih mjesta, bolje zarade i standarde. Zato treba tražiti rješenja koja će uz ugovore na neodređeno učiniti tržište rada fleksibilnijim, jer takvo tržište rada smanjuje nezaposlenost.
http://www.pobjeda.me/citanje.php?datum=2011-04-08&id=205839