Poštovane predstavnice ženskih nevladinih organizacija,
Dozvolite mi najprije da vas pozdravim i izrazim zadovoljstvo što sam danas sa vama i što je ovo prilika da razmijenimo mišljenja na temu Evropske integracije i rodna ravnopravnost.
Vjerujem da su ovakvi susreti dobar način da damo doprinos ispunjavanju naših evropskih, ali, prije svega, civilizacijskih obaveza koje se odnose na adekvatan i ravnopravan položaj žene u društvu.
Osvrnuću se samo ukratko na temu, jer danas sam ovdje da bih saslušao Vaše sugestije i predloge.
Ne sumnjam da će biti i kritičkih tonova. No, ubijeđen sam da će naš današnji rad biti konstruktivan, a kao predsjednik Vlade obećavam sopstveni doprinos radu foruma koji je uspostavljen kao mehanizam saradnje Vlade i nevladinih organizacija, što me posebno raduje.
Poštovane,
Crna Gora je u potpunosti opredijeljena ostvarenju i zaštiti ljudskih prava i sloboda, a naročito posvećena uspostavljanju rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za muškarace i žene.
Osnovni postulat za stvaranje ambijenta jednakih mogućnosti podrazumijeva učešće svih članova društva, žena i muškaraca, u svim oblastima javnog i privatnog života, kako bi na sveobuhvatan način doprinijeli ekonomskom, političkom i kulturnom razvoju društva u cjelini.
Iako je taj princip priznat kao autentičan izraz demokratskih ideala, on odslikava stremljenje da se obezbijedi napredak i prosperitet neke zajednice. Reći ću vam i da je taj zadatak Crna Gora sebi zacrtala na putu evropskih integracija, posebno ako imamo u vidu da nešto više od polovine populacije u Crnoj Gori, tačnije 51%, čine žene.
Lično mi nije blizak pojam neravnopravnosti, ali sam svjestan činjenice da je baština patrijahalnog društva, svakako, uticala da postoje i oni koji misle drugačije.
No, vjerujem da su ovo pitanja koja prate sveukupni razvojni i tranzicioni proces Crne Gore na putu daljih evroatlantskih integracija, a posebno su uslovljena ekonomskim napretkom naše zemlje, a samim tim jačim i ekonomskim polažajem žena.
Istovremeno, ubijeđen sam da sve što radimo na unapređenju poslovnog ambijenta, privlačenju investitora, pokretanju kompanija i novih radnih mjesta, širom otvora vrata novih mogućnosti za žene – da oplemene poslove, iskoriste svoja znanja i vještine u kreiranju radnog ambijenta i budu ravnopravni, i što da ne, dominatni članovi jednog slobodnog ekonomskog društva kakvo Crna Gora treba da bude.
Formalno-pravno gledano, mada može zazvučati kao fraza, u Crnoj Gori žene uživaju sva prava podjednako kao i muškarci, jer im to garantuje Ustav Crne Gore, njegujući princip rodne ravnopravnosti i politiku jednakih mogućnosti za sve.
Ustavne odredbe su dalje razrađene nizom zakonskih rješenja koja obezbjeđuju ravnopravnost žena u svim sferama života i rada. I konačno, Zakon o rodnoj ravnopravnosti predviđa efikasne mehanizme za postizanje pune ravnopravnosti muškaraca i žena u Crnoj Gori.
Sa druge strane, zahvaljujući uspostavljanju institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori, kao što je upravo ovaj, kao i aktivnostima nevladinih organizacija, povećan je stepen informisanosti i znanja javnosti o pitanjima žena i njihovog ravnopravnog učešća u društvu.
Reći ću i da su, u proteklom periodu Vlada i druge institucije, sprovele veliki broj aktivnosti koje imaju za cilj poštovanje principa rodne ravnopravnosti, i to u različitim oblastima počev od obrazovanja, zdravlja, borbe protiv nasilja nad ženama do povećanja učešća žena u politici i snaženja njihovog ekonomskog statusa.
No, uprkos stvaranju svih zakonskih pretpostavki i svim naporima koje preduzimamo moramo se zapitati da li je to dovoljno i šta još možemo da uradimo?
Razlog za takav upit je prestojeći, vrlo zahtjevan period koji se odnosi na sljedeću fazu evropskih, ali i atlantskih integracija, u kojoj je uloga svakog člana crnogorskog društva podjednako važna i kojoj su nam potrebni svi raspoloživi kapaciteti.
Vjerujem, da i u narednoj fazi, koja će podrazumijevati dobijanje datuma pregovora, uloga žena kao članova pregovaračkog tima biće više nego značajna, ali i njihova uloga u kompanijama koja će primjenjivati evropske standarde, potom, možda, najznačajnija uloga majke koja će kod svoje djece podsticati i njegovati evropske vrijednosti.
To su razlozi koji, uprkos postignutim promjenama i napretku, znače da nam predstoji još dosta posla na postizanju stvarnih uslova za ostvarivanje jednakih mogućnosti za oba pola.
I to ne podrazumijeva našu posvećenost stvaranju zakonskih preduslova, jer ih dobrim dijelom već imamo, nego i kreiranje odgovarajućeg ambijenta u društvu, što podrazumijeva i proces promjene svijesti, što to je uvijek dugotrajno.
Ipak, ohrabruju pokazatelji koji ukazuju da se žene sve više obrazuju u Crnoj Gori, da je veliki broj zaposlenih u pojedinim oblastima, kao što su zdravstvo, školstvo, trgovina, pa i državna uprava, te drugim djelatnostima.
Pored tih podataka, nema mjesta zadovoljstvu sadašnjim učešćem žena na mjestima odlučivanja. Zato dajem punu podršku njihovoj većoj zastupljenosti u izvršnoj vlasti, u Parlamentu, jer na taj način dajemo doprinos političkom osnaživanju žena u crnogorskom društvu. U budućem periodu vidim ih na na sve više pozicija, prije svega, u Vladi.
Otvorićemo danas vjerujem i pitanje nasilja nad ženama, koje je prepoznato kao najčešći globalni oblik kršenja ženskih ljudskih prava.
U tom smislu, želim da podsjetim da je prepoznajući ovaj problem Odlukom Vlade Crne Gore 2010. godina proglašena godinom borbe protiv nasilja u porodici, a naša i očekivanja, ali i javnosti su velika su od Strategije za borbu protiv nasilja u porodici.
Toliko u uvodnom dijelu. Želim sada da vas pozovem na otvorenu diskusiju i da naglasim da to što sam danas sa vama nadam se šalje jednu snažnu političku poruku da ova Vlada nije samo deklarativno posvećena ovim ciljevima, već da uspostavljanjem partnerstava i aktivizmom nevladinih organizacija možemo da doprinesemo da sva ova pitanja institucionalno budu riješena u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i iskustvima zemalja sa najstarijim demokratijama.
Zahvaljujem za pažnju.
Igor Lukšić, predsjednik Vlade Crne Gore