S obzirom na informacije koje su se danas pojavile u javnosti od strane dijela nevladinog sektora u vezi se podmorskim kablom Italija-Crna Gora, Ministarstvo održivog razvoja i turizma daje sljedeći odgovor na pitanja iz ovog resora: prostorno – plansku dokumentaciju za ovaj projekat i zaštitu životne sredine:
Ovaj projekat identifikovan je na nivou Vlade Crne Gore kao strateški. Svakako da svi veliki projekti koji se realizuju mogu imati određeni, manji ili veći uticaj na životnu sredinu. Ali, ne posmatraju se zato kao a priori neusklađeni sa konceptom ekološke države Crne Gore, već stručne analize i mišljenja pokazuju da li projekat i u kojoj mjeri, utiče na životnu sredinu. U suprotnom, svaki razvojni projekat može se posmatrati kao suprotan konceptu ekološke države.
Dalje, analize za Nacrt detaljnog prostornog plana za podmorski kabal jesu rađene, a zbog dinamike izrade Plana i preuzetih obaveza za realizaciju cjelokupnog Projekta, u Nacrtu plana je jasno ocijenjeno da su određene analize date kao preliminarne i da će detaljnije biti elaborirane do naredne faze u izradi Plana. Osim toga, Obrađivač Plana je konstatovao da će uzeti u obzir mišljenja i inpute svih zainteresovanih strana, kako bi Prijedlog plana bio optimalno rješenje koje ima najmanje konflikata sa aspekta zaštite životne sredine.
Upravo iz tog razloga je, paralelno sa javnom raspravom za Nacrt plana za podmorski kabal koja je u toku, Ministarstvo održivog razvoja i turizma pokrenulo izradu daljih, dodatnih, stručnih analiza kojim se vrši detaljnija karakterizacija elektromagnetnih polja na ukupnoj trasi kabla i dalekovoda u odnosu na ocjene sadržane u Nacrtu Plana, daju detaljne analize uticaja planiranih aktivnosti na zdravlje čovjeka, morski dio trase i na biodiverzitet duž kopnenog dijela trase
Navedeni ekspertski materijali su u završnoj fazi izrade i sadrže dio odgovora na pitanja koja su iznijeta tokom javne rasprave. Do sada dobijeni rezultati ovih analiza ukazuju da, što je bilo i očekivano za projekat ove vrste, postoje određeni uticaji planiranih zahvata u fazi postavljanja kabla i izgradnje dalekovoda, ali na nivou koji generalno ne ugrožava opstanak vrsta. Takođe, u ovoj fazi izrade dodatnih analiza dat je prijedlog mjera smanjenja i eliminacije eventualnih uticaja na zdravlje. U tom kontekstu napominjemo da je već u toku i razmatranje prijedloga građana Grblja za djelimičnu promjenu lokacije konvertorskog postrojenja, kako bi se još više ublažio uticaj projekta. Napominjemo i da se razmatra prijedlog za naknadu ribarima zbog smanjenja nivoa korišćenja resursa tokom izvođenja radova. Osim toga, na onim djelovima trase gdje su evidentirani eventualni negativni uticaji, predložene su i mjere za njihovo ublažavanje ili eliminisanje, kao i mjere kompenzacije i nakanade.
Po pitanju trase dalekovoda kroz nacionalne parkove, Obrađivač Plana je imao upravo pristup kojim je nastojao iskoristiti postojeće koridore i trase, kako bi se ublažio dodatni negativni uticaj na životnu sredinu. No, definitivan stav o prijedlogu trase, uključujući i dio kroz Nacionalne parkove, biće donijet po završetku javne rasprave, uvažavajući mišljenje stručne i zainteresovane javnosti. Osim toga, prolazak infrastrukture kroz zaštićena područja ne mora da znači nepovratno narušavanje statusa tih područja.
Dalje, u Prostornom Planu Crne Gore, kao krovnom planskom dokumentu, postoji osnov za izradu plana za projekat podmorskog kabla: "planirati u regionu Crnogorskog primorja elektroenergetsko postrojenje 400 kV koje bi bilo povezano dalekovodom 400kV sa trafo-stanicom 400/110 Kv Podgorica 2, kao i stvoriti preduslove za realizaciju projekta povezivanja prenosnih sistema Crne Gore i Italije podvodnim kablom". Naravno, sama lokacija za konvertorsko postrojenje i trafostanicu ne postoji u Prostornom planu Crne Gore, jer se lokacija za trafostanicu ne može ni razrađivati na tom nivou, već kroz detaljni prostorni plan, kako je i učinjeno.
Na kraju, Javna rasprava za Nacrt detaljnog prostornog plana za kabal Italija – Crna Gora koja je u toku, ima za cilj da svim zainteresovanim stranama omogući da iznesu svoje mišljenje, da se predložena rješenja podvrgnu sudu zainteresovane i stručne javnosti, i da se shodno tome u konačnoj verziji dokumenta definišu optimalna rješenja koja uvažavaju javni interes, poruke javnosti, i omogućavaju realizaciju projekta u skladu sa nacionalnim potrebama. Vjerujemo da je stoga ova javna rasprava postigla svoj cilj i pozivamo stručnu i laičku javnost da i dalje daje svoje komentare, prijedloge i sugestije kako bismo zajednički došli do najboljeg rješenja i obezbijedili informacije o svim eventualno nejasnim ili otvorenim pitanjima.